DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 127 <-- 127 --> PDF |
stručnog časopisa za pitanja drvne tehnologije "Drvna industrija". Sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom radu više od 25 godina. Objavio je nekoliko znanstvenih radova te mnoge stručne radove u više od 40 elaborata i studija. Sudjelovao je na 14 stručnih skupova, 1986. godina na IUFRO kongresu u Ljubljani i 1988. godine u Sao Paolu u Brazilu sa znanstveno stručnim radovima. Autor je recezent i mentor. Nije li sve navedeno doista trnovit put do zvijezda, gdje je dr. Prka jedna od svjetlijih za koje znamo?! Otišao je prerano. Najvažniji radovi: Iskorištenje sirovine u pilanskoj preradi drva, Drvna industrija 24 (1973), 7-8, 147-157. Prerada tanke oblovinc (promjera 16-24 cm), Drvna industrija, 24 (1973), 11 -12. 247-252. Tržište i proizvodnja elemenata, Drvna industrija 24 (1973), 11-12,280-282. Iskustva u proizvodnji elemenata iz hrastovine. Savjetovanje o drvnim elemetima za prizvodnju namještaja. Zbornik radova Proljetni zagrebački velesajam, Zagreb 1974. Namjenska prerada tanke hrastove oblovine, Drvna industrija 26 (1975); 5-6, 103-109. Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije Bjelovar, Drvna industrija 26 (1975) 9-10, 233-235. Problemi proizvodnje piljenih elemenata od hrastovine, Drvna industrija 28 (1976), 7-8, 161-162. Nova tvornica iverica u Bjelovaru, Drvna industrija, 28(1977), 5-6, 153-155. Utjecaj kvalitete i promjera hrastovih trupaca na iskorištenje u proizvodnji piljenih elemenata, Bilten ZIDI, 6 (1987)2, 1-47. Pilanska tehnologija s obzirom na potrebe industrije namještaja, Savjetovanje u Osijeku, Zbornik radova, 237243, Osijek 1983. Utjecaj sirovine, repromaterijala i energije na ekonomski položaj proizvodnje iverica, Bilten ZIDI, 12 (1984), 1, 1-12. Uz 25. obljetnicu Dl "Česma" Bjelovar, Drvna industrija, 36 (1985), 3-4, 83-87. Transfer i primjena znanstveno-razvojnog rada u preradi drva, Bilten ZIDI 13 (1985) 6, 113-125. Proizvodnja elemenata na pilanama, Drvna industrija, 38(1987), 7-8, 157-161. Načini piljenja hrastovih trupaca radi izrade proizvoda određenih karakteristika, All division 5 (sv. 1) Zbornik radova Conference IUFRO, Sao Paolo, Brazil, 1988. Razvoj pilanske prerade hrastovine Drvna industrija, 39 (1988), 9-10, 217-220; 39 (1988), 11-12, 255-263. Problematika razvoja mehaničke prerade drva, Šumarski list 113 (1989), 9-10, 463-475. Pilanska prerada drva, stanje, pravci i strategija razvitka industrijske prerade drva u RH do 2010. godine Izd. Croatia drvo d.d., Zagreb, 1995. Parket, podovi i obloge, stanje, pravci i strategija razvitka industrijske prerade drva u RH do 2010. god. Izd. Croatia drvo, d.d., Zagreb, 1995. Stanje i pravci razvitka pilanske prerade drva u Republici Hrvatskoj, Međunarodni stručni simpozij Revitalizacija i restrukturiranje šumarstva i drvne industrije Republike Hrvatske, Sponzorstvo UNIDO (Organizacije ujedinjenih naroda za razvoj), Zbornik radova, Tuhelj, 1996. M. P. Arvay Prof. dr. se. STJEPAN BERTOVIC (1922 Stjepan Marcel Bcrtović rođen je 19. listopada 1922. u Gaju Vrbovečkom, a djedovinsko mu je porijeklo iz ogulinskog Zagorja. Otac Franjo, željeznički službenik i majka Sofija Jalšavić, kućanica, doselili su se iz Vrbovca u Zagreb oko g. 1924. U obitelji, uz sestru Šteficu i brata Vladimira, bio je tradicionalno vjerski (rimokatolički) i izrazito domoljubno hrvatski odgajan. U Zagrebu je pohađao i završio osnovnu školu (1932), realnu gimnaziju (1940) i Poljoprivredno- šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (1950). Službovao je u Odjelu za zaštitu prirodnih rijetkosti Konzervatorijskog Zavoda NRH u Zagrebu (od 1. ožujka 1952. do 30. studenog 1954.), - 2001) u Šumarskom institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu (od 1. ožujka 1955. do 30. studenog 1968.) na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (od 1. lipnja 1969. pola radnog vremena, a od 1. siječnja 1970., puno radno vrijeme do 1. siječnja 1985. godine). U II. svjetskom ratu bio je unovačen u Domobranstvo Nezavisne Države Hrvatske. Zastavnik je, zatim poručnik u 392. "Plavoj diviziji". Bio je ranjen kod Poljanka (10. ožujka 1945.), a nakon toga se liječio u vojnoj bolnici. Zatočen je u zarobljeničkim logorima JA (Maksimir, Bjelovar) te amnestiran i otpušten iz vojske, ali uz uskraćeno građansko pravo glasa do proljeća 1947. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 128 <-- 128 --> PDF |
U jesen 1945., Stjepan Bertović nastavio je studij, i kao odličan student već 1947. sudjeluje na inventarizaciji šuma u Istri. U ljeto 1948. godine odabran je i upućen na istraživanje i kartiranje vegetacije u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju. Ta istraživanja za ondašnji Privredni savjet vlade SFRJ vodio je istaknuti botaničar prof. dr. Ivo Horvat. Od tada je Stjepan Bertović kao suradnik I. Horvata, u Zavodu za botaniku Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, neprekidno i vrlo marljivo sudjelovao do 1. ožujka 1952. u svim fitocenološkim istraživanjima i kartiranjima raslinstva te laboratorijskim poslovima. S pravom se može reći daje prof, dr. se. Stjepan Bertović ušao u znanstveno- istraživački rad pod rukom Ive Horvata, botaničara svjetskog glasa i osnivača Zagrebačke fitocenološke škole. U poratnom razdoblju (19481956) u vrlo teškim uvjetima terenskih istraživanja (slabo stanovanje uz nestašicu hrane i vode) ističe se Stjepan Bertović svojom inteligencijom, znanjem, izuzetnim darom opažanja, duhovnom i fizičkom snagom. Među tridesetak Horvatovih suradnika on je najbolji, pa postaje glavni Horvatov suradnik, a kasnije (1963) i oporučni nasljednik Horvatovih vegetacijskih istraživanja. Poznanstvo i suradnja s botaničarem Ivom Horvatom, a kasnije i tloznanstvenikom Mihovilom Gračaninom, bili su odlučni u njegovu životu. Školovan od pravih učitelja prirodoslovaca, zarana je osposobljen za znanstveno-istraživački rad i samoprijegorno mu se posvetio. U prvo vrijeme bavio se biljnosociološkim istraživanjima i kartiranjem u različitim krajevima Hrvatske i susjednih zemalja (Bosna, Crna gora) da bi ubrzo (1961) priredio i obrazložio i našoj šumarskoj struci predstavio projekt svog životnog djela, program istraživanja tipova šuma i šumskih staništa. Siguran u spoznaji da se znanstvena pouzdanost i praktična primjena istraživanja naših šuma može polučiti jedino međusobno povezanim višedisciplinarnim i timskim radom, uložio je ogromnu energiju da se to ostvari u našem šumarstvu. Zadivljujući su njegovo znanje i snaga u organiziranju i provedbi tako zahtjevnog projekta kojeg je osmislio kao globalnu znanstvenu inventarizaciju vegeta cijskog pokrivača u Hrvatskoj. Već prvi znanstveni radovi iz tipoloških istraživanja što ih je objavio (sa suradnicima) o šumama Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Like i Velebita, primljeni su s velikom pozornošću domaće i inozemne stručne i šire javnosti i bili su sigurna potvrda da je stvorena njegova Zagrebačka škosla tipoloških istraživanja šuma. Za vrijeme 13-godišnje službe u Šumarskom institutu, prof. dr. se. Stjepan Bertović snažno je promicao i sve znanstvene discipline na koje se oslanjala njegova koncepcija tipoloških istraživanja šuma. Zagovarao je i uspijevao da se šumski ekosustavi povezano obrađuju s gcološkolitološkog, geomorfološkog, pedološkog te općeg i mikroklimatskog stajališta. Mnogo je znanstvenih ustanova i znanstvenika izvan šumarstva zainteresirao i pridobio da sudjeluju u proučavanju naših šumskih ekosustava. U zasluge prof. dr. se. Stjepana Bertovića pripada i pionirski razvoj šumarske kartografije. Pod njegovim su vodstvom izrađeni prvi ogledni primjerci vegetacijskih, pedoloških i tipoloških karata krupnog mjerila različitih dijelova hrvatskog krajolika. Njegova vegetacijska karta okoliša Zavižana ostaje kao primjer najviše minucioznosti u terestričkoj izradi takve karte. Prof. dr. se. Stjepan Bertović bio je djelotvoran pobornik zaštite prirode još od svojih studentskih dana. Na tom području ostavio je iza sebe, kao pokretač i glavni autor, dva kapitalna djela: "Osnove zaštite šuma od požara" i "Metodologiju obrade prirodnog sustava u prostornim planovima". Za 16 godina službe na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, uz znanstveno-istraživački rad obavljao je prof. dr. se. Stjepan Bertović u različitim razdobljima nastavu za studente iz više predmeta i dijelova kolegija: "Šumarska fitocenologija", "Meteorologija i klimatologija", "Fitološka klimatologija", "Parkiranje i ozelenjavanje", "Zaštita prirode". Na poslijediplomskim studijima predavao je još i "Povijest, sadržaj i cilj zaštite prirode", "Vegetacija kao element prostornog planiranja i korištenja", "Fitocenološki osnovi i tipologija šuma". Povremeno je držao predavanja i na Fakultetu poljoprivrednih znanosti, predmete "Biockološki elementi pejsaža" i "Zaštita prirode" te na Arhitektonskom fakultetu "Vegetacija kao element prostornog planiranja". U prijevremenu (starosnu) mirosvinu odlazi 1. siječnja 1985. Prof. dr. se. Stjepan Bertović bio je član mnogih stručnih i društvenih ustanova i organizacija. Navodimo važnije: Radna grupa za tipologiju šuma i staništa pri Savjetu za naučni rad SR Hrvatske, Komisija za šumsko sjemenarstvo pri Republičkom sekretarijatu za privredu SRH, Komisija za naučni rad u Savezu inženjera i tehničara SR Hrvatske, Naučno-stručni kolektiv Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu, Komisija za koordinaciju rada u izradi Vegetacijske karte Jugoslavije s privrednim tumačem. Komisija za pripremu stručnih mjera i nadzor u Velebitskom botaničkom vrtu i rezervatu, Savjet za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju pri JAZU, Upravni odbor saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Upravni odbor Urbanističkog društva grada Zagreba, Internacionalna grupa za istraživanje bioklimatskih prilika u medicinskoj i biljnoj ekologiji (Opatija). Union Internationale pour la Protection de la Nature (Bruxelles, Gland), Internationale Vcreinigung fur Vcgetationskunde (Stolzenau, Todenmann iiber Rinteln), Floristisch- Soziologischen Arbeitsgemeinschafts e. V. (Stuttgart), Station Internationale de Phytosociologie (Bailleul), Vcrein fur Forstliche Standortskunde und Forstpflanzenzuchtung e. V (Stuttgart, Freiburg i. Brg.), Internationale Verband forstlicher Forschungsanstaltcn - IU FRO, Bundesforschungsanstalt fur Naturschutz und Landschaftsokologie - Projekt Vegetationskarte Europas (Bonn-Bad Godesberg), Forstliche Bundesversuchsanstalt - Aussenstelle fur subalpine Waldforschung (Innsbruck), Arktisch-Alpincr Garten (Karl Marx- Stadt). Hrvatsko šumarsko društvo, Savez inženjera i tehničara Jugoslavije, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Društvo konzervatorskih radnika SFRJ, Hrvatsko hortikulturno društvo, Društvo nastavnika Sveučilišta u Zagrebu, Matica hrvatska, Planinarska društva "Velebit" i "Željezničar", Društvo Hrvatski domobran Zagreb. Za nesebičan i svestran rad primio je nekoliko zapaženih nagrada i |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 129 <-- 129 --> PDF |
priznanja. Pripomenut ćemo znako-znanstvenog rada u SR Hrvatskoj -Prof. dr. se. Stjepan Bertović čivitije: Zagreb 1985. tav je život bio rijetko principijelna i Novčana nagrada za višegodišnji Diploma za sudjelovanje u prosladosljedna osoba. Uvijek je slijedio rad na vegetacijskom kartiranju u vi velikog jubileja školstva Ravne Gosvoja moralna načela, pa je dva puta Gorskom kotaru i Hrvatskom re (1786-1986) - Ravna Gora 1986. po nalogu svoje savjesti ostao bez primorju s prof. dr. se. Ivom Horva-Plaketa za uspješnu suradnju i službe. Prvi put, u nastalom sporu tom - Zagreb 1956. oko zaštite slapova rijeke Krke, bez značajan doprinos znanstveno-istraži razložno mu je 30. studenog 1954., Priznanje za poseban i dugogodivačkom i stručnom radu u šumarstvu šnji doprinos razvoju i unapređenju SR Hrvatske, povodom 40. obljetnice otkazana služba u Konzervatorskom hidrometeorološke službe SR Hrvatdjelovanja Šumarskog instituta, Jas-zavodu NRH u Zagrebu. Drugi put ske, u povodu proslave 30 godina trebarsko - Jastrebarsko 1986. zbog postupka politički podobnog rada (1947-1977) hidrometeorološke direktora i oportunizma većine su Priznanje za uspješnu dugogodi službe SR Hrvatske - Zagreb 1977. radnika, zatražio je razrješenje na šnju suradnju, povodom obilježavanja svim funkcijama i prekinuo radni od Zahvala za doprinos spomeničkoj 40. godišnjice (1947-1987) Republičzaštiti i razvoju ustanove dvora Tra-koga hidrometeorološkoga zavoda nos u Šumarskom institutu 30. studekošćan, povodom 25. obljetnice poSR Hrvatske - Zagreb 1987. nog 1968. godine. stojanja - Trakošćan 1979. Po svojim ljudskim osobinama U cjelini gledano, prof. dr. se. Priznanje sa srebrnom plaketom prof. dr. se. Stjepan Bertović bio je Stjepan Bertović tijekom više od 50 za doprinos na unapređenju i razvoju pravi hrvatski muž i domoljub. Svoje godina znanstveno-istraživačkog raNacionalnog parka "Risnjak", povoje profesionalno zanimanje shvaćao da, pored krupnog osobnog doprinosa dom jubileja 30 godina postojanja -kao služenje domovini. O tome najznanstvenim spoznajama, dao je i Crni lug 1983. bolje svjedoče njegovi mnogobrojni istaknuti udio u organiziranju i us Počasna diploma Šumarskog fačlanci i prilozi napisani radi popularimjeravanju znanstvenih istraživanja kulteta Sveučilišta u Zagrebu, u znak ziranja znanosti i prirodnih vrijednosna širokom području kopnenih ekopriznanja i zahvalnosti za doprinose ti hrvatske nam domovine. U svojoj sustava. Stoga se sa sigurnošću može razvoju Šumarskog fakulteta u Zapisanoj riječi i u svekolikoj društvetvrditi daje prof dr. se. Stjepan Bergrebu, za ostvarenje uloge Fakulteta u noj djelatnosti uvijek se isticala njetović bio izuzetno značajan i dragoobrazovanju visokostručnih kadrova i gova težnja da svojim djelom dopricjen znanstvenik hrvatskog naroda. znanstvenih radnika, za uspjehe postinese pridizanju hrvatskog naroda da Umro je prof. dr. se. Stjepan Bergnute u znanstvenom radu, za dopribude svoj na svome. U vrijeme uspotović, ali će ga njegovo djelo nadnos razvoju svestrane suradnje i uglestave demokratske i nezavisne države živjeti. da Šumarskog fakulteta u našoj zemlji Hrvatske medu prvima je bio i ostao Počivao u miru Božjem. i inozemstvu, za doprinose razvoju član Hrvatske Demokratske Zajednišumarstva i prerade drva - povodom ce i gorljivi pristaša državotvorne po 125. godišnjice šumarske nastave i litike dr. Franje Tuđmana. Radovi The Mirna River Valley and Motovun Forest in Istria Pisana riječ prof. dr. se. Stjepana Bertović a veoma (Croatia), Phytoceenologia, Berlin i Stuttgart 1975, 2. opsežna je i ima ukupno 359 naslova. Većim dijelom naEkološko- vegetacijske značajke okoliša Zavižana slovi su navedeni u Šumarskom bibliografskom leksikonu, a u cijelosti se nalaze popisani u biblioteci Šumaru sjevernom Velebitu, Glasnik za šumske pokuse, skog instituta, Jastrebarsko. 1975, 18. Ovdje se navodi dio važnijih radova: Tick-borne Encephalitis in Croatia; Ecological-Vegeta - Zaštita prirode u Hrvatskoj (u suradnji), Zagreb 1961. tional Characteristics of TBE foci in Croatia, Rad - Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa, Šumarski JAZU, 1976,372. list, 1961,9/10. Neke ekološko-biološke i kulturno-povijesne kompo- Karte biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske (sekcije nente prostora uz autocestu Ivanja Reka-Lipovac (s J. Sušak 2a, 2c, lb, ld), Prirodoslavna istraživanja Martinovićem). Autocesta Zagreb-Beograd. Projekt JAZU u suradnji), 1962,30. pejzažno-parkovnog uređenja i biotehničke sanacije. - Pflanzensoziologische Kartierungen in Kroatien und Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb 1976. in anderen Teilen Jugoslawiens, Bericht iiber das Neke vegetacijske i klimatske značajke lokaliteta u Internationale Symposion fur Vegetationskartierung, visokom gorju i sredogorju Alpsko-dinarskog masiva. Weinheim 1963. Šumarski list 3-4, Zagreb 1980. - Bibliography of Vegetation Maps of Yugoslavia, InterBioekološke značajke Gorskog kotara (s J. Martinational Bibliography of Vegetation Maps, Lawrence nović); Najznačajnije zaštićene i rijetke biljke Gors( USA) 1966,2. kog kotara (crteži). Monografija Gorski kotar, Delnice - Die klimatischen Verhaltnissc im Gebiet der Eichen-1981. walder Nord-Kroatiens, Feddes Repertorium, Berlin Podneblje i vegetacijski pokrivač Zagrebačke regije. 1968, 1-3. Zajednički prostorni plan grada Zagreba i zajednica - Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatopćina Zagreb. Urbanistički institut SRH, Zagreb skoj, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 1975, 41. 1983. |