DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 111 <-- 111 --> PDF |
njak, mr. se. Tihomir Miličević i mr. se. Dražen Droi ć . Magistrantima su uz čestitke uručene knjige. Radni dio Seminara Nastavak Seminara odvijao se je prema predviđenom programu. Rad se odvijao u sljedećim sekcijama: Aktualne teme, Voćarstvo i vinogradarstvo, Ratarstvo, Industrija sredstava za zaštitu bilja, Poster sekcija - Stručnjaci Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH na kojoj su prikazani službeni rezultati djelotvornosti novoregistriranih pripravaka za zaštitu bilja, Povrtlarstvo i Šumarska sekcija. Bilo je ukupno 87 izlaganja, a od toga je u Šumarskoj sekciji bilo 19 referata. Nakon dopodnevnog i poslijepodnevnog izlaganja bilo je predviđeno vrijeme za raspravu. Na početku u sekciji Aktualne teme u zaštiti bilja ističemo samo jedan referat kojeg je podnio Maceljski, M.: Štetnici koji prijete Hrvatskoj. Svake godine u Europu se unosi nekoliko vrsta štetnika, najčešće kukaca, a unose se iz drugih kontinenata. Ta opasnost Hrvatskoj prijeti i iz europskih zemalja. Novi štetnici su zbog odsutnosti prirodnih neprijatelja opasniji nego u područjima odakle su doneseni. To je na pr. filoksera na vinovoj lozi, krumpirova zlatica, dudovac i dr. U Poster sekciji prikazani su službeni rezultati djelotvornosti novoregistriranih sredstava za zaštitu bilja. Zainteresirani su voditeljima pokusa postavljali pitanja u svezi s postignutim rezultatima. Ističemo izlaganje Mešić, A. MaceIj ski, M.: Već treći štetnik bagrema importiran iz Amerike u Hrvatsku. U Sekciji je bilo interesantno izlaganje Horn, A.: Preporuke za pravilan odabir sredstava za zaštitu bilja. Šumarska sekcija Šumari su kroz dugi niz godina, već od osnutka Društva zaštite bilja 1957.g. sudjelovali na Seminarima, ali je ovo druga godina u kojoj šumari imaju svoju i veoma uspješnu Sekciju. Ove godine na Šumarskoj sekciji bilo je oko 80 sudionika. Obrađeno je 19 tema kako slijedi: Harapin. M. Jurjević, P.: Utjecaj klimatskih promjena na sušenje šuma Postoji mnogo hipoteza o uzrcima sušenja šuma. Najvažniji uzroci su: klimatske promjene (suša), infektivni agensi (patogene gljive, bakterije), defolijatori (kukci), način gospodarenja (jake prorjede, čiste sječe na velikim površinama), ambijentalne promjene (prosjeke, prometnice, kanali) i niz drugih koji mogu djelovati u slijedu, a najvažniji je promjena klime. Klimatski čimbenici imaju veliko značenje za gradaciju štetne entomofaune i za epidemijsku pojavu biljnih bolesti zbog fiziološkog slabljenja stabala i šumskih sastojina. Velika sušenja šuma registrirana su na početku i na kraju dvadesetog stoljeća zbog dugotrajnih suša i spuštanja razine podzemnih voda. Slika 2. Radno predsjedništvo Šumarske sekcije Hrašovec, B.: Ima li mjesta primjeni seksualnih atraktanata, feromona nekih šumskih štetnika u hrvatskom šumarstvu Pojam seksualnih atraktanata obuhvaća u entomološkoj znanosti grupu feromona kojima se kukci koriste u svrhu pronalaska spolnog partnera u prostoru. Ženka luči feromon, a mužjak je sustavom detekcije registrira i po načelu pozitivne kemotaksije dolazi do njegova izvora tj. do ženke. U integriranoj zaštiti šuma ova je biološka pojava iskorištena na način da se sintetski proizvedeni feromoni koriste u svrhu primamljivanja i ulova mužjaka pojedinih vrsta u dijagnostičke, a u manjoj mjeri represivne svrhe. Najviše ima feromona za leptire i opnokrilce. U nas se feromoni koriste za gubara, mrazovce, hrastova savijača, borova četnjaka i dr. Jure, M: Neke vrste kukaca koje se istražuju i prate u slovenskim šumama Dugogodišnje evidentiranje šteta i sušenja sastojina kao i istraživanje štetne entomofaune, ukazuje na prisutnost velikog broja štetnih kukaca na Krasu, Pohorju, Pokljuki i u Kočevskoj reki. Istražuje se areal i bioekologija najvažnijih vrsta kao što su potkornjaci na smreci, jeli i borovima, zatim savijači, pa gubar i mrazovci na listačama. Jendrijev,D., Hrašovec, B.: "Hrastova mušica" - razmjeri šteta, aktualne metode suzbijanja i očekivani razvoj integriranog pristupa u skoroj budućnosti Hrastovi potkornjaci i ljestvičari ili drvaši obuhvaćeni u praksi udomaćenim nazivom "hrastova mušica", pripadaju skupini ksilomicetofagnih kukaca, koji svojom aktivnošću izazivaju goleme štete tehničke naravi i to najčešće na najvrednijim drvnim sortimentima. Pripadaju skupini sekundarnih štetnika, jer uspješno naseljavaju fiziološki oslabljena stabla. Napadaju svježe posječenu drvnu masu u šumi i na pomoćnim stovarištima. Štete se očituju u padu komercijalne vrijednosti trupaca i velikim financijskim gubicima. Napadaju i dubeća stabla oslabljelog vitaliteta. Za njiho |