DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 108 <-- 108 --> PDF |
U prvim tjednima mladunčad se doji u malim obrocima tijekom dana svakih 2 sata, a preko noći svakih 4 do 5 sati. Važno je ne nadojiti mladunče do sitosti. Čim primjetimo podmiranje najveće gladi i smanjenje frekvencije sisanja, dojenje prekinemo. Taj stadij je zamjetan kod jelenčadi. Pod unutrašnjim očnim kutom nalazi se podočna žlijezda, čija usta ima gladno mladunče široko otvorena, a kod sitosti se taj otvor zatvori. Za košutu koja doji, zatvaranje otvora signal je za prekidanje dojenja, zato i uzgajivač mora odmah prekinuti dojenje u tom trenutku. Puna sitost je, zapravo već "prejedanje", koje kasnije postaje uzrokom teških probavnih smetnji, često s teškim posljedicama. Opasni proljev Proljev je čest i vrlo važan znak bolesti probavnih organa svih vrsta dlakave divljači, pa tako i lanadi i jelenčadi. Treba znati daje izmet lanadi i jelenčadi crn, kasnije svijetlosmeđ, iako još nije u obliku boba, kojega možemo zamijetiti tek kasnije, poslije konzumiranja čvrste hrane. Kod prvih znakova proljeva treba dojenje mlijekom odmah prekinuti, početi s gladovanjem, koje traje dok se konzistencija izmeta ne popravi. Kao ljekoviti pripravak može se u tom stadiju koristiti odvar lanenog sjemena s usitnjenim tabletama životinjskog ugljena, čaj od kamilice, rehidracijske otopine (i kao injekcije), neki sulfonamidi koji ne napadaju jetru, antibiotici, ali njihov izbor i primjenu treba prepustiti veterinaru. U prevenciji proljeva treba dosljedno skrbiti o pridržavanju temeljnih higijenskih pravila pri njezi i prehrani mladunaca, jer su dominantni uzroci proljeva dijetetske pogreške i nedovoljna higijena uzgojnog okoliša i sredstava. Tu spada, primjerice, nepridržavanje pravilnosti u dojenju, spomenuto "prejedanje", nepridržavanje propisane temperature mlijeka za dojenje, nedovoljna higijena bočica i duda za dojenje, nagli prelazak na novu hranu (bez navikavanja) i niz drugih čimbenika. Upozoravamo, objašnjavamo Još na jedan važni aspekt u umjetnom uzgoju mladunaca ne smijemo zaboraviti. Bezuvjetno treba osigurati njihovu defekaciju i urinaciju, tj. pražnjenje crijeva i mokraćnog mjehura. Za vrijeme prvih tjedana života srna ili košuta mora stimulirati defekacijski i urinacijski refleks mladunaca masažom jezikom, jer mladunci ne mogu spontano prazniti crijeva i mokraćni mjehur. Uzgajivač mora tu radnju aktivno obaviti, jer bi inače došlo do zadržavanja izmeta i mokraće, a posljedica je sepsa. Masaža majke jezikom nadomješta se kružnim masažnim pokretima prstom oko analnog otvora ili vulve, odnosno prepucija. Tu radnju je zgodno obaviti prije svakog hranjenja. Kada se radi o smještaju nađenih i uzgajanih lanadi i jelenčadi, apsolutno je neodgovarajuće njihovo smještanje u tamne i male prostore. Mladunci su otporni na hladnoću i kišu, no odmarati se moraju na suhom mjestu s dovoljno svježeg zraka i s dobrim pogledom na okoliš. Pogodni su, dakle, prostraniji boksovi ili volijere, zaštićene odozgo, na bokovima i pozadi, tako da se mladunci osjećaju sigurno i da su zaštićeni od nepogoda. Na još jedno ne smijemo zaboraviti: ako želimo da se lane ili jelenče vrati u prirodu, treba mu onemogućiti bilo kakav kontakt s ljudima ili domaćim životinjama, s izuzetkom uzgajivača. Što dodati kao zaključak? Tamo, gdje se oduzimanje mladunaca iz lovišta događa često, treba upozoriti ljude, osobito mladež na nezakonitost takvih postupaka i objasniti da napušteno mladunče zapravo, nije napušteno. Bilo bi najbolje, kada se lanad ne bi gubila i kada je ljudi ne bi odgajali, već bi iste podizale samo njihove majke u njihovom prirodnim okolišu - u lovištu. Preveo i priredio: Zoran Timarac BIJES JAPANSKIH SUMA Desetljećima loše gospodarenje šumama u korist cedra kao jedine i favorizirane vrste drveća uzrokovalo je kihanje milijuna Japanaca. Napisala: Kay Itoi shi izjavljuje iscrpljenim glasom: "Ovo je živi pakao." Sakrivena iza kirurške maske i naočala Misako Oni-Za uobičajeno veselu tridesetdvogodišnju stanovnicu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Tokyja dolazak proljeća znači šmrcanje, suhoću grla, škakljanje očiju i neprestalno kihanje. Ona je jedna od 13 milijuna Japanaca koji se bore protiv KAFUNSHA alergije koju uzrokuje pelud cedra - od sredine veljače pa sve do početka svibnja. "Očekujem od japanskog premijera Junichiro da odmah nešto poduzme", kaže sva u plaču Onishi. "Ovo je hitnije - apciha! - od ekonomske reforme." To bi moglo biti pretjerivanje. Ali Ohishijev šmrcajući nos još je jedan podsjetnik na bolesti koje prijete brižnoj japanskoj ekonomiji. Najezda KAFUNSHA (alergije) izravan je rezultat desetljećima lošega gospodarenja šumama: kako se država izgrađivala u velesilu poslije II. svjetkog rata, goleme površine prirodnih šuma zamijenjene su sa cedrom zbog njegove primjenjivosti u građevnim konstrukcijama. Danas je cijena cedra niska te ga šumoposjednici ne mogu prodati zbog slabe potražnje, nažalost Japanaca koji pate od KAFUNSHA. Dozreli cedrovi upravo sada dostižu stanje u kojem ispuštaju najviše peluda. Prije dvije godine u Tokyju je izračunato daje kafunsho stajao nacionalnu ekonomiju više od dva bilijuna dolara, i to kroz sniženu produktivnost i cijenu lijekova, a taj iznos ekonomija ne može izdržati bez posljedica. Japanci su dugo imali i koristi od cedra. Brzorastući, izdržljivi i ravni ubotrebljavani su za građenje svetišta, hramova i kuća u tijeku više od tisuću godina. Međutim, vladina politika pošumljavanja cedrom osobito je bila prisutna tijekom 1960-ih i 1970-ih godina kada je i ekonomija brzo napredovala. Dok su šume cedra rasle diljem Japana (zrelost drvo doseže u starosti od 30 godina) ekonomija Japana je slabila. A potražnja za cedrom je pala: u 2000. godini je japanski cedar stajao 59 $ po kubiku, a 1981. godine 152$. U isto vrijeme industrija je opterećena visokim radničkim troškovima i starenjem radne snage (trećina od 70 000 japanskih šumskih radnika starija je od 65 godina). Zbog te činjenice Japanu je jeftinije da uvozi gotovo 80 % drveta nego da siječe svoj vlastiti cedar, koji je u takvim uvjetima 20 % skuplji od uvozne jele iz Amerike. "Japanci su zapostavili brigu za pridobivanjem kvalitetnijega građevnog drva", kaže Kenzo Ti j ama, savjetnik za šumarstvo u Saitami. Država je, nažalost, jako pogriješila sa sedam milijuna hektara šuma cedra, čija je sječa preskupa. Ekologisti - ljubitelji prirode počinju raditi kalkulacije na račun uništavanja prirodnih šuma. Agresivna Članak, koji smo preveli i prilagodili (obradili), iz jednog od posljednjih brojeva američkog tjednika, u više elemenata svog sadržaja, zanimljiv je našem šumarstvu: zamjena prirodnih listopadnih šuma cedrom, kao jednimo vrstom - monokulture, zbunila je nacionalni ekosustav, kaže Mashito Yoshida, izvšni direktor Društva za čuvanje prirode. Na primjer, japanski medvjedi koji su se hranili žirom i prezimljavali u listopadnim šumama sada se smatraju ugroženom vrstom u zapadnom Japanu, a izumrli su na južnijem otoku Kyushuu. Ostalim biljojedima, kao npr. japanskoj antilopi, bolje je odgovaralo stanište cedrovih monokultura, pa je i zbog toga došlo do njihove prekobrojnosti. Ali problem koji zabrinjava Japance je grčevito kihanje. Vlada je potrošila milijune dolara tražeći dugoročna rješenja, a japanski znanstvenici su razvili vrstu cedra koja ispušta manje peludi. Međutim, nitko nije voljan čekati da ta vrsta donese osvježenje alergičarima, pa tako grad Tokyo planira posjeći sva zrela stabla cedra već ovoga ljeta. Stručnjaci istražuju i druge faktore koji pojačavaju alergiju, poput zagađenja zraka iz ispušnih cijevi dizel motora, arhitektura kuća zapadnjačkog tipa koja zadržava pelud u kući, pa japanska dijeta (prehrana mesom ili mlječnim proizvodima smatra se još jednim dodatnim uzrokom alergije). Yoshida ističe da gradsko stanovništvo više boluje od toga tipa alergije nego ruralno, a to je možda zato što asfaltirane ceste ne upijaju pelud kao što to prirodna zemlja upija. Pravi krivac, naime, može biti krivo planiranje japanske vlade koja je dovela do toga da većina Japana bude asfaltirana, umjesto ozelenjavana. A tu pogrešku bit će još teže izliječiti. Preveo Zrinko Presečan Arvay Obradili Zvonimir i Milan Presečan Arvay - Prikazuje posljedice za zdravlje stanovnika Japana, ali i šire, posljedice koje mogu narušiti prirodu, ekonomiju. Prikazuje sazrelu svijest o pogreškama iz nedavne povijesti, koje će teško biti izliječiti |