DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 106 <-- 106 --> PDF |
ogrijevnim drvetom. kojega su zamijenili prikladniji i jeftiniji energenti, stoje prouzročilo krizu panjača kao oblika gospodarenja. Krajem 70-ih godina stanje se djelomično promijenilo, zbog poskupljenja mineralinih goriva i obnove seoskih kuća (kao kuće za odmor), stoje rezultiralo povećanim interesom za ogrijevom, koji je glavni proizvod panjača. Sadašnja situacija s panjačama je različita. Postoje prestarjele panjače u zonama gdje je interes za tim oblikom gospodarenja prestao, no postoje još mnogi predjeli gdje se panjače normalno koriste. U mnogim područjima predviđeni su zahvati za poboljšanje stanja panjača ili njihove konverzije u šume visokog uzgojnog oblika. Poboljšanje stanja u panjačama sastoji se u poduzimanju mjera na: odabiru matičnih stabala, turnusu korištenja, strukturi stabala za sječu po dimenzijama, o izvršenju uzgojnih mjera, reguliranju pašarenja i obnovi od požara. Konverzija panjača traži definiranje metoda koje se ne mogu generalizirati (Ciancio 1990g), već one variraju u odnosu na vrste od kojih su sastavljene panjače, zatim u odnosu da li se radi o čistim ili mješanim panjačama. U literaturi se najčešće navode sljedeći načini konverzije: konverzija prirodnom evolucijom panjača, konverzija pomoću većeg broja matičnih stabala i konverzija pomoću prijelaznih (složenih) panjača Metoda pomoću većeg broja matičnih stabala predviđa ostavljanje većeg broja stabala koji donose sjeme i manji broj izbojaka iz panja (ovisno o karakteristikama vrsta). Kao altemativana metoda moguća je i konverzija pomoću prijelaznih oblika tzv. složenih panjača, koje često odgovara privatnim vlasnicima, koji još uvijek žele imati npr. žir za hranjenje stoke i drvo srednjih dimenzija. Ta metoda primijenjuje se iz ekonomskih razloga, kako bi se izbjegli troškovi tradicionalnog načina konverzije. Složene panjače osim toga osiguravaju povoljno pokrivanje i očuvanje tla, a kako nisu eliminirana sva matična stabla, nema negativnog utjecaja na izgled okoliša. Autor sugerira da se i dalje na izvjesnim zonama zadrži panjača kao oblik gospodarenja uz njeno melioriranje, a da se konverzija primijeni na panjačama s kojima se već dugo vremena ne gospodari na uobičajeni način. Frane Grospić dipl. ing. KAKO ZAŠTITITI "ZAŠTIĆENE Jedan od poroka koji se često sreću u nekim oblastima Slovačke je nezakonito odnošenje mladunaca - lanadi i jelenčadi - iz lovišta. Početkom ljeta s tim se problemom susrećemo ne samo na pustim mjestima, raštrkanim planinskim i drugim selima, nego čak i u gradovima. Cesto ljudi uzgajaju lanad zatvorenu u svinjcima i kokošinjcima. ali i na balkonima. Razlozi takvog nehumanoga odnosa prema slobodnoj divljači i prirodi uopće, različiti su. Svoju ulogu ponekad igra neznanje i neinformiranost nalazača tzv. izgubljenog mladunca. kojega može u dobroj namjeri "zaštititi" i donijeti kući. U većini slučajeva radi se o svjesnoj djelatnosti za dobijanje divljačine: uzgojiti mladunca, a potom ga ubiti. Istina, tek onda ako uzgoj uspije. O tome. biološkim saznanjima, problemu povratka u prirodu, prehrani, njezi i zaštiti mladunaca srne i jelena pisao je dr. Jan Žilinča r u slovačko-ribolovnom časopisu "Polovnictvo a rybarstvo" 6/96. Nadamo se da će to biti zanimljivo ljudima koji rade u lovstvu, lovcima, ali i nelovcima. Nije na odmet spomenuti nekoliko činjenica iz biologije. Mladunci srna i jelena dolaze na svijet najčešće krajem svibnja - početkom lipnja, u nekom slučajevima ranije ili kasnije. Poslije lanjenja ili telenja mladunci ne slijede odmah srnu ili košutu, nego nekoliko tjedana provedu ležeći, a svoje mjesto napuste tek kada ih majka doji. Ako srna, primjerice, ima dva laneta, ostavlja ih odvojeno 50 do 70 cm jedno od drugog. Sama leži podalje niz vjetar i lanad stalno ima pod njušnom kontrolom. Zahvaljujući tzv. akinezi (nepokretnost tijela) lanadi, ona je relativno zaštićena od grabežljivaca, ali i od čovjeka. Znamo, također, daje miris lanadi i jelenčadi u prvim tjednima života vrlo slab, i to ih isto štiti od mesoždera, kao i zaštitne boje. U slučaju opasnosti od nekih manjih grabežljivaca (primjerice, lisice, mačke, manjeg psa i si.) srna odmah dotrči štititi svoje mladunče i to čini vrlo energično. Naravno, od krupnijih grabežljivaca i čovjeka ne može ih zaštititi i po pravilu, ne pokušava. |