DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 93 <-- 93 --> PDF |
sredstvom tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu Uz njih za ovo izvješće izdvajamo i ime Ervina prirode donijeto više podzakonskih akata iz domene Rösslera, drugog po redu urednika "Lovačkog vjezaštite ptičjeg svijeta. U prvom poslijeratnom razdosnika" (1910-1925), honorarnog predavača predmeta blju, pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, Lovstvo (i ribarstvo) na Gospodarskom fakultetu u ZaDragutin i Renata Rucner redovito surađuju u časogrebu, kao prvog upravitelja Hrvatske ornitološke cenpisu "Priroda", "Lovačkom vjesniku"i drugima, a iz trale, čiju 100. obljetnicu i slavimo. Od 1910. kad u nas njihovih pera potječu i mnoge vrijedne knjige poput počinje sustavno praćenje seoba ptica metodom prste" Moja knjiga o pticama", "Ptica i čovjek" (izdana u nanovanja, Rössler je objavio velik broj stručnih i popukladi Lovačkog saveza Hrvatske), "O životu ptica u larnih članaka o seobi ptica, popularizirajući tako ornidolini Neretve" i dr. tologiju i zaštitu ptica u redovima šireg kruga ljudi. Hrvatska je zemlja bogata pticama Daje Hrvatska i u europskim razmjerima bogata ornitofaunom, svjedoči podatak da od 371 vrste registrirane u nas njih 226 (61 %) se smatra gnjezdaricama. Gotovo sve male i srednje velike zemlje strarog kontinenta imaju manji broj gnjezdarica. Po broju gnjezdarica europski ugroženih vrsta Hrvatska zauzima 14. mjesto u Europi. Te i mnoge druge interesantnosti vezane uz stogodišnju aktivnost Zavoda za ornitologiju i ptica uopće, prikazano je na prigodnoj izložbi, koja je u organizaciji šadanjeg Zavoda za ornitologiju HAZU bila postavljena u predvorju Akademije. Od gospodarski važnih vrsta njih 26 Zakonom o lovu iz 1994. godine imaju status divljači i slobodno se love izvan termina lovostaje. Za ptičji svijet općenito određenu prijetnju čine inozemni lovci turisti, pretežito Talijani, koji nepoštivajući propise, a uz prešutnu blagonaklonost ovlaštenika prava lova, ugrožavaju i ostalu zaštićenu ornitofaunu u lovištima. Za hrvatsku ornitofaunu, rečeno je na predavanjima, može se reći daje vrlo ugrožena. Ne malom broju ptica, poput trčki, kamenjarki, šumskih koka, kao i nekim vrstama divljih pataka, brojnost u Hrvatskoj se višestruko smanjila, mahom kao posljedica ugroženosti staništa. Analizirajući razloge ugroženosti ptica po broju vrsta na koje djeluju, uočljivo je da na najveći broj vrsta ptica u Hrvatskoj djeluje krivolov. Usprkos strogim KNJIGE I ČASOPISI propisima, stanje i poštivanje zakona te njegovo provođenje u praksi je vrlo loše. Osobito je nepogodna situacija u priobalju, posebice Dalmaciji, a najgore je u Neretvanskoj regiji na jugu Dalmacije. Prstenovan]em ptica kao jednom od najpouzdanijih metoda istraživanja biologije ptica Zavod se bavio od samih svojih početaka, a provodili su ih pretežito dragovoljci. Uz šumarnike i lugare najveći ih se broj regrutirao iz redova lovaca, o čemu svjedoče godišnja izvješća o provedenim prstenovanjima i nalazima prstenovanih ptica objavljivana u godišnjaku "Larus" i "Lovačkom vjesniku" od 1947. pa do 1975. godine. Od 1986. godine svaki prstenovač dobrovoljac Zavoda mora posjedovati iskaznicu, koja se produžava svake druge godine, i to nakon što se utvrdi da je na vrijeme poslao izvješće o prstenovanim pticama. Iskaznica se dobiva nakon sudjelovanja na nekoj od akcija i položenog tečaja iz poznavanja i prstenovanja ptica. Kao vrsnog biologa i ornitologa pok. Dragutina Rucnera (1910-1996) krasila je još jedna osobitost. Bio je nadareni glazbenik profinjenog sluha, što mu je omogućavalo da u prirodi samo na osnovi pjeva i glasanja ptica nepogrešivo determinira vrstu. Ne čudi stoga daje u glazbenom programu svečane sjednice nastupio Gudački kvartet Rucner. Alojzije Frković MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja 5, rujan-listopad 2001. izdvajamo osvrte na sljedeće priloge: Antonio Gabbrielli : Talijanske državne šume u prvih 30 g. od svog postanka (1871-1899) U ovom članku iz rubrike "povijest ", autor asocira na daleko sjećanje nastanka državnih šuma u Italiji pod nazivom "Državni ured za javne šume". |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Poslije razornog rata i Bečkog mira (1886) te ujedinjenja Italije, akt o osnivanju državnih šuma bio je vrlo napredan čin tadašnje administracije. Osnivanju državnih šuma prethodile su prodaje mnogih državnih i crkvenih dobara, u kojima su šume zauzimale značajno mjesto. No ipak 20. srpnja 1871. g. aktom broj 283 izišao je zakon kojim su osnovane državne šume sastavljene od 20-ak kompleksa, s izuzećem državnih šuma, namijenjenih za potrebe solana koje su izravno pod upravom financa koji su držali monopol soli. Površina tog prvog kompleksa državnih šuma iznosila je oko 50 000 ha, od čega 45 % u Toskani, 28 % u Venetu, 26 % u južnoj Italiji i 1 % u Lombardiji i Liguriji. Prodajom i kupnjom površina državnih šuma se smanjivala i povećavala, ali je uglavnom u zadnjim godinama ovog razdoblja imala nešto više od 50 000 ha, od čega je na površinu pod šumom otpadalo oko 42 000 ha, dok je 10 000 ha bilo nepošumljeno. Visokih šuma bilo je oko 31 000 ha, a panjača 11 000 ha. Od visokih šuma 18 % otpadalo je na četinjače, 29 % na hrastove šume, 18 % na bukove, 2 % na kestenove i 33 % na mješovite šume. Panjače su bile 78 % mješane, 13 % bukove, 7 % hrastove i 1 % kestenove. Prihodi državnih šuma bili su prodaja drveta, te najam terena za pašarenje i poljoprivredu, a troškovi su se sastojali od regionalnih, komunalnih i drugih poreza (39 %) te plaća čuvarskog osoblja (36 %), dok se za održavanje cesta i podizanje kultura izdvajalo znatno manje (8 i 7 %). Ne bi se moglo reći da je šumska administracija iz tog vremena imala izravan cilj zaštitu vodnog režima i općenito zaštitnu funkciju šuma, ali samom činjenicom da su uspjeli zadržati te šume u državnom vlasništvu, predstavljaju zaštitne i preventivne mjere. Tek naknadni zakoni iz 1910 g. i poslije, regulirali su zaštitne funkcije šuma. Na kraju autor naglašava da Toskana koja je u tom razdoblju sudjelovala s najvećim površinama u državnim šumama (49 %), sada, nakom više od stoljeća predvodi s apsolutno najvećom pošumljenom površinom u Italiji. Fabio Clauser: Šumske prorede - dječija igra ili konfuzno stanje U članku autor izražava sumnju u povoljan učinak proreda šuma kao nastavak svog izlaganja iz 1985. g. (Monti e bosehi, broj 5) potkrepljenu novijom američkom i europskom šumarskom literaturom. Posebice upućuje na tri članka o kojima daje obrazloženje: 1. Boris Z e i d e, 2001. g. Thininng and Growth. Journal of Forestry, 1: 20-25 2. R. O. Curtis, D. D. Marschall, J. F. Bell, 1987. g. LOGS. A Pionering Example of Silvicultural Research in Coast Douglas-Fir. Journal of Forestry 7: 19-25 3. Peter Amman, 1999. Analyse umbehandleter Jungebestande als Grundlage fur neue Pflegekonzepte, Schweiz. Z. Forstwes. 150, 12: 460-470. Posebna pozornost posvećena je prvom članku "Proreda i prirast" jer : objašnjava jasno i učinkovito povijesni razvoj po kusnih istraživanja utjecaja proreda na prirast u po sljednjih 200-300g. izdvaja kritično stajalište relevantne važnosti jed nog čimbenika, kojim je generacija šumara ispunila tisuće stranica, a nije dala posljednju riječ. Zeide podupire staro stajalište po kojemu su neprorijedene šume više produktivne, što potkrepljuje novim istraživanjima Curtisa i drugih na sastojinama duglazije. Zeide i dalje tvrdi daje studijom Curtisa zaključena "filozofija" oko proreda, ostaje sada samo potreba za razlikovanjem između totalnog prirasta i prirasta komercijalnog volumena. Radi potpore svojim tvrdnjama Zeide navodi važna istraživanja sljedećih autora: Hart ig -jedan od utemeljitelja modernog šumarstva, danski veleposjednik Reventlow, Broillard iz Francuske, Borggreve i dr. iz Njemačke, koji u prilog svojih tvrdnja navode ekofiziološke razloge koji uključuju moguću redukciju fotosintetičke proizvodnje, povećanu proporciju između respiracije i fotosinteze te smanjenje mogućnosti uzimanja hranjiva i vode radi slabijeg razvoja žiljnog sustava. Smith, Hartig i dr. (1997) daju mišljenje o proredama, tvrdeći da se s maksimalno održivom gustoćom u prirodi postiže i maksimalna proizvodnja drvne mase. Curtis i suradnici u svom članku opisuju rezultate objavljenih pokusa na kulturama duglazije starim 45-58 g. gdje su obavljene prorede u različitim intervalima i uspoređene s kontrolnim plohama. U početku je prevladavalo mišljenje da "ista proizvodnja drvne mase može biti postignuta unutar širokog spektra gustoće u kojem prorede samo distribuiraju prirast unutar različitog broja stabala", no postoji sumnja u ovu pretpostavku, što pokazuju usporedbe na bazi pokusnih rezultata: - ukupna proizvodnja drvne mase veća je na kontrolnim (netaknutim) površinama, posebice u prvim godinama. proizvodnja komercijalne mase (15 cm promjera na tanjem kraju) veća je kod prorjedivanih ploha nego kod kontrolnih, što se s vremenom povećava. - prorede u pravilu idu u korist povećanja biološke raznolikosti. Peter Amman u svom članku upozorava na negativne posljedice u slučaju neprimjenjivanja proreda na stabilnost šume i predviđenu proizvodnju kvalitetnog drveta. Pokus se obavljao u sastojinama smreke i obič |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 95 <-- 95 --> PDF |
nog jasena. Po njemu je povoljno vršiti prorede u smrekovim sastojinama kad dominantna stabla imaju visinu od 20-30 m, a to odgovara dobi od 30-50 g. Kod jasena (i javora) najpovoljnije rezultate daju prorede kod visine stabala od 15-25 m, što odgovara dobi od 20-40 g. Na kraju autor Clauser postavlja pitanje: da li uvjeravanja u potrebe proreda u mladim šumama imaju opravdanje? Troškovi se penju na milijarde lira (uz obrazloženje otvaranja novih radnih mjesta), a proredni materijal zbog male vrijednosti i velikih troškova izvlačenja ostaje u šumi, dok priroda to nudi besplatno. Posebice u ostarjelim, napuštenim i "neometanim" panjačama, pažljivi promatrač može uočiti rezultate učinka prirode. Kako tvrdi autor, svi ovi argumenti potvrđuju ispravnost njegovih izlaganja iz 1985. g. Franco Zavagno, Roberto F err ant i, Sabrina Grazioli, Simone Formentini: Demografska i strukturalna obilježja bukovih zajednica u provinciji Varese Posljednjih godina u Italiji su obavljana mnogobrojna istraživanja kako bi se obilježile šumske zajednice s florističkog i vegetacijskog gledišta. To se odnosilo na bukove šume, što je obuhvaćalo velik dio Alpa i Apenina. Manja pozornost posvećena je demografskim i strukturalnim karakteristikama, i to u svrhu utjecaja na prirast u sastojinama. 1996. g. u provinciji Varese (Lombardija) vršena su istraživanja u sastojinama s dominantnom bukvom, u cilju utvrđivanja - demografskih i strukturalnih obilježja bukovih sastojina. Šume bukve u provinciji Varese zauzimaju 6 800 ha, a nalaze se na nadmorskoj visini od 400-1000 m, i to uglavnom na silikatnom supstratu. Pokus je obuhvatio 3 600 stabala, od čega 82 % bukve, 8 % kitnjaka i 5 % kestena. S manjim učešćem pojavljuje se breza, obični jasen, divlja trešnja i božikovina. Srednja starost stabala je 51 g., dok pojedini primjerci bukve imaju dvostruko više, što se povezuje s načinom gospodarenja jer su ostavljeni kao sjemenjaci radi konverzije panjače u visoku šumu. Istraživanja su obuhvatila sve bitne veličine: distribucija po dobnim razredima za sve vrste, distribucija po debljinskim razredima za sve vrste, - distribucija po visinskim razredima, distribucija po površini krošnje, - distribucija po volumenu krošnje, - odnos prosječne površine krošnje i uzoraka, - krivulja debljinskog prirasta bukve, - krivulja debljinskog prirasta hrasta kitnjaka. Sve ove veličine obrađene su numerički i grafički. Posebna pozornost posvećena je debljinskom prirastu pojedinih stabala po godinama, radi ustanovljenja utjecaja temperaturnih promjena na prirast. Od 1987. g. na dalje uočava se osjetljiv pad prirasta bukve, što se povezuje s povećanjem prosječnih temperatura u proljeće i ljeto, koje su evidentirane u posljednjem razdoblju. Tome u prilog ide i činjenica što pad prirasta nije evidentiran kod hrasta kitnjaka, kao više termofilne vrste na koju povećanje temperature nema negativan utjecaj. LeliaCroitoru, PaolaGatto : Procjena ukupne ekonomske vrijednosti šuma u mediteranskom području - prvi rezultati U ovom članku autori prezentiraju početne rezultate procjene vrijednosti šumskih dobara u mediteranskom okružju koje je financirao Europski šumarski institut u siječnju 2000-te godine, u sklopu programa MEDFOREX (MEDiteranean FORest Externalities). Težište je usmjereno na ukupnu ekonomsku vrijednost šuma, koja uključuje ukupnu uporabnu vrijednost (direktnu i indirektnu), vrijednosti opcije i neupotrebne vrijednosti šuma. Izravne vrijednosti šuma su tržišne vrijednosti ili potencijalne tržišne vrijednosti. Neizravne vrijednosti su razne ekološke funkcije šuma: vodozaštitne, reguliranje klime, čišćenje vode i uskladištenje ugljičnog dioksida. Vrijednosti opcije i neuporabne vrijednosti su izvan tržišne vrijednosti, koje imaju potencijalnu uporabnu vrijednost za sadašnje i buduće generacije, a to su: korištenje rekreacije, uživanje ambijenta i krajolika, korištenje energije i sirovina te biološke i genetske raznolikosti. Procjena vrijednosti na bazi tržišnih cijena i procjena te u obliku transformiranih vrijednosti vrlo je interesantna, pa navodimo: 1. Izravne uporabne vrijednosti procjena na bazi tržišnih cijena vrijednost u proizvod količina 000 Eura drvo za obradu 3 276 069 me 209 475 ogrijevno drvo 5 076 013 me 227 183 suplutnjak 595,8 t 131 plutnjak 9 203,5 t 4050 smola ukrasne biljke i plodovi gljive (komercijalna berba) 2 613 947 kg 25 471 tartufi 73 868 kg 8 628 kesten (plodovi) 69 852,4 t 55 648 pinjoli s ljuskom 2 071,5 t 3 040 lješnjaci 15471,9 t 16 266 borovnice 381 423 kg 1 200 jagode 72 338 kg 389 maline 68 234 kg 288 žir 50 403 kg 1811 ukupno po tržišnim vrijednostima 553 580 93 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 96 <-- 96 --> PDF |
2. Izravne uporabne vrijednosti procjena na bazi 6. Postoje također i negativni vanjski utjecaji koji umatransformiranih vrijednosti njuju ukupnu ekonomsku vrijednnost šuma a to su: proizvod vrijednost u količinski cijena indikatori 000 Eura šume za sijeno pašnjaci (sijeno) pašarenje 60 000 75 eura/t (2 000 000 ha) nektar med površina 22 500 šuma 6 Eura/kg za proizvodnju (transformiran meda (1,25 kg/ha) u med) 3 000 000 ha ukupno 82 500 3. Izravne uporabne vrijednosti procjena na bazi prodatih dozvola proizvoč količinski indikatori cijena vrijednost u 000 Eura lov 285 000 lovaca u planinskim zonama 250 eura po lovcu 71 250 gljive 3 kg gljiva/ha 4 000 000 ha šuma 5 eura/kg 60 000 ukupnoproduktivnih za gljive 13 1250 4. Izravna uporabna vrijednost procjena nekomercijalnih šumskih proizvoda proizvod vrijednost u količinski cijena indikatori 000 Eura rekreacija 48 000 000 dana 2,5 Eura/ 120 000 posjeta posjet Na bazi ovih procjena ukupna izravna uporabna vrijednost talijanskih šuma iznosi 887 330 000 Eura. 5. Neizravna uporabna vrijednost obuhvaća ekološke funkcije - -procjena njene vrijednosti je sljedeća: dobra i usluge količinski indikatori vrijednost u 000 Ecura 3 019 900 ha vodozaštita (erozija, poplave i lavine) rizičnih površina od erozije i 61 200 ha 1 321 500 od lavina 3 100 000 t uskladištenje ugljika uskladištenog ugljika u šumskim ekosustavima 60 000 kvaliteta krajolika kvaliteta i čišćenje vodepro procjene u tijeku procjene u tijeku cjene u tijeku regulacija mikroklime procjena u tijeku ukupno 1 381 500 Ovakvavrijednostod 1 381 500 000 eura proizlazi iz činjenice stoje vodozaštitna funkcija šuma bez sumnje najvažnija za talijanske šume, a u tijesnoj je vezi s pojavama erozije, odrona i lavina koje su u Italiji vrlo česte. vanjski utjecaj količinski indikatori vrijednost u 000 Eura erozija zbog sječa i lošeg gospodarenja 2 184 300 ha poplave, nanosi i lavine zbog sječa i lošeg gospodarenja gubitak tla 2,18mc/ha degradirane zone 4 568 talijanskih općina ugroženih od odrona i poplava te 3 488 mrtvih u -119 044 -365 000 45 godina štete od požara 4 750 požara 49 000 ha -60 655 pelud i ostali alergenti gubitak prirodne vrijednosti šuma zbog zloupotreba opožarenih površina 663 581 slučaj 15 068 slučajeva -1 680 gubitak vrijednosti krajolika zbog zloupotreba ukupno 3 594 slučaja -128 -546 507 7. Na kraju se može napraviti rekapitulacija koja izgleda ovako: kompletne ukupne ekonomske vrijednosti vrijednost u 000 Eura izravna upotrebna vrijednost 887 330 neizravna upotrebna vrijednost neupotrebne vrijednosti negativni vanjski utjecaji ukupno 1 381 500 -546 507 1 723 323 Vrijednost od 1 723 323 000 eura je orijentacijska, ali je očito da bi trebalo pronaći instrumente za povećanje uporabne vrijednosti talijanskih šuma. Prvi rezultati upućuju na veliku vrijednost tržišnih dobara u okviru uporabnih vrijednosti, ali je naglašena neizravna uporabna vrijednost i to ponajprije vodozaštitna. Istaknuta je važnost procesa komercializacije transformiranih dobara i usluga rekreativnog obilježja u prodajne tržišne proizvode. Na kraju je naglašena potreba za detaljnijim informacijama, osobito što se tiče neuporabnih vrijednosti šuma. Giuliana D e f 1 o r i o, Giovanni S i c i 1 i, Pierdomenico L e r a r i o, Nicola L u i s i: Procjena fitosanitarnog stanja mladih šumskih kultura u južnoj Italiji Donošenjem Uredbe CEE br. 2 080 iz 1992. g. posljednjih godina u mnogim regijama južne Italije pristupilo se realizaciji podizanja šumskih kultura. Regionalnim programima obuhvaćene su i napuštene zapostavljene poljoprivredne površine. Tim programima predviđena je uporaba sljedećih listača: obični orah (Juglans regia L.), trešnja (Prunus avium L.), hrastovi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 97 <-- 97 --> PDF |
(Quercus spp.), jasen (Fraxinus Oxycarpa Bieb. i F. ornus L.) i klen (Acer campestre L.), te sljedećih četinjača: alepski bor (Pinus halepensis Mill.) i čempres (Cupressus sempervirens L.). Ovaj novi oblik uzgoja šuma obilježen je kraćim vremenskim ciklusom, koristeći maksimalne produktivne sposobnosti vrsta. No, kako se često radi o neadekvatnim tlima, uporabi jedne ili malog broja vrsta, neselekcioniranom sjemenu za lokalne uvjete, dobar uspjeh pošumljavanja često izostaje zbog neotpornosti mladih biljaka izloženih stresu i osjetljivošću prema raznim patogenima, koji inače u normalnim šumskim uvjetima ne predstavljaju značajniju opasnost. U ovom članku autori su obradili glavne bolesti i štete biotskog i abiotskog porijekla, koje su ustanovili u mnogobrojnim kulturama u Apulji, Basilikati i Kalabriji. Metoda israživanja sastojala se u uzimanju uzoraka (5 % u svakoj kulturi) za fitološko istraživanje tijekom vegetacijskog razdoblja 2 000. g. i laboratorijskog determiniranja patogena. Korištene su vlažne komore radi daljnjeg razvoja patoloških gljiva i sigurnije determinacije. Rezultati tih istraživanja su sistematizirani i tabelirani, s potrebnim parametrima (lokacija, nadmorska visina, površina, vrste drveća, razmaci sadnje i uzgojni zahvati poslije sadnje). Proizlazi daje većina oštećenja biotske prirode, a najviše napadnute vrste su orah i trešnja. Na orahu od oštećenja lišća posebno se ističe antraknoza uzrokovana gljivom Marssonina juglandis (Lib.) Magn., deformacije uzrokovane od gljive Gnomonia leptostyla (Fr.) Ces. i De Not, te maljavost i sušenje lišća uzrokovane gljivom Micros troma juglandis i sušenje lišća i grana zbog napada gljiva Botrvosphaeria ribis. Osim ovih gljiva orah je često napadnut leptirom Zeuzera pyrina. Slika 2. Sušenje lišća (Microstroma juglandis) Slika 1. Antracenosa sušenje lišća (gore) i oštećenja (dolje) (Mar ssonina juglandis) na običnom orahu (Botiyosphaera ribis) Slika 3. Štete na orahu (Cvlindrosporium padi) Zeuzera pyrina |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Na trešnji su uočeni napadi: Corynum beijerinckii, Cylindrosporium padi, Armillaria mellea i Cylindro carpon destructans. Na svim kulturama događaju se i štete uzrokovane primjenom mehanizacije u obliku raznih oštećenja u radnoj visini. Na crnom jasenu primijećene su nekroze listova prouzrokovane od Gnomonia sp., a na poljskom brije Slika 4. Nekroza na listu trešnje prirodna veličina (gore), povećanje 12 X (lijevo dolje), povećanje 50 X (desno dolje) stu (Ulmus minior Mili.) djelomična defolijacija od uzročnika Galerucella luteola. Od četinjača čempres je napadnut Seiridium (Coryneurri) cardinale (Wag) koji uzrokuje rak kore, a alepski bor uz mehanička oštećenja ima tipično sušenje Slika 5. Mehaničko oštećenje na deblu crnog jasena (a), Acori eriofidi na listu oraha (b). Kovrčanje listova trešnje, Misus cerasi (c) Slika 6. Napadi oidija na listovima klena (lijevo) i Gnomonia sp. na listovima crnog jasena (desno) Slika 7. Galerucella luteola defolijacija na poljskom brijestu |