DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 91 <-- 91 --> PDF |
dok o Strategiji i Zakonu o šumama doznajemo posrednim putem (za Strategiju je najavljeno da ćemo materijale moći pronaći na Internetu). U pozivu za Okrugli stol, obrazlažući potrebu organiziranja ovog skupa napisali smo: "Činjenica, da se je Vlada Republike Hrvatske odlučila istovremeno izraditi Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju, Projekt restrukturiranja "Hrvatskih šuma " i novi Zakon o šumama, nalaže hrvatskoj šumarskoj struci obvezu jasnog određenja u pogledu temeljnih odrednica za svaku od ovih aktivnosti. Za očekivati je angažiranu i stručnu raspravu, logičan slijed u donošenju spomenutih akata, ozbiljnost i temeljitost u izradi navedenih i tako važnih dokumenata, kako bi novi Zakon o šumama, nakon izrade strategije i projekta restrukturiranja osigurao mogućnost njihove potpune provedbe ". Kao temelj raspravi, zamoljeni su da pripreme uvodna izlaganja: Željko Rendulić , dipl. ing. šum., pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva, o Zakonu o šumama, Ivan Istok , dip. ing. šum., načelnik u istom ministarstvu, o Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji te Ivan H o d i ć, dipl. ing. šum., zamjenik direktora "Hrvatskih šuma", o restrukturiranju. Na okrugli stol pozvani su predstavnici nadležnih Saborskih odbora, Vlade, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, predstavnici Hrvatskoga šumarskoga društva (kako radi prevelikog broja nismo mogli uključiti pretstavnike svih ogranaka HŠD-a, nastojali smo regionalno - u šumarskom smislu — pokriti cijelo područje Hrvatske) te tiska i elektronskih medija. Nakon uvodne riječi predsjednika Hrvatskoga šumarskog društva prof. dr. sc. Slavka Matica , prethodno spomeniti poticatelji rasprave dali su svoje izvješće. Glede Strategije i Zakona OBLJETNICE o šumama, očekivali smo ivješće ne o tome kojim je tijekom tekao posao na izradi odnosnih dokumenata, nego više kao prikaz pojedinih dijelova dokumenata. Glede Strategije to bilo ono što ona obuhvaća i kako prezentira ciljeve, a glede ZOŠ-a ponajprije kostur Zakona, koncepcijski pristup, glavna nazovimo ih poglavlja i najznačajnije članke odnosnih poglavlja. Svjesni toga da na Zakonu treba još raditi i daje to zapravo početak, tražili smo saznanje da su temelji i pravac dobri, jer ono što nam je posredno došlo pod ruku blago rečeno "ne miriše na dobro". U raspravi je iskazano žaljenje što se sva tri dokumenta rade istovremeno, jer ponajprije je terebalo odrediti Strategiju. No, očekuje se, a daju se i obećanja, da će se kod donošenja ovih dokumenata poštovati redoslijed. U raspravu su se pored poticatelja uključili: direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski , zatim IvanTarnaj, Tomislav Starčević, Slavko Matić, Hranislav J a k o v a c, Ivica G r b a c dekan Šumarskog fakulteta te John G i 11 a n d voditelj tima irske konzultantske tvrtke Coillte. Predstavnici HŠD-a ogranaka Vinkovci (Ilija Gregorović), Bjelovar (Milan Pre sečan) i Delnice (Damir Delač), koji su i u pisnom obliku izrazili mišljenje svoje baze te dali i konkretne prijedloge, ponovno potertavaju potrebu stvarne a ne formalne decentralizacij. Pripremili smo prijedlog zaključaka s Okruglog stola te ih dostavili članovima Povjerenstva za zaključke na suglasnost i dopunu, a isto tako dostavili smo ih zajedno s pisanim materijalima svim ograncima HŠD-a, s molbom da o ovim temama rasprave, dadu primjedbe na zaključke i dostave nam ih do 28. veljače 2002. Tako ćemo detaljnije o raspravi izvijesti u sljedećem broju Šumarskog lista, kada ćemo objaviti i usuglašene zaključke s ovog Okruglog stola. H. Jakovac STOTA OBLJETNICA ORNITOLOGIJE U HRVATSKOJ (1901 - 2001) Prigodnim pozdravnim govorom predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademika Ive Padovana, u Zagrebu je u velikoj dvorani HAZU-a 30. studenog 2001. održana svečana sjednica povodom obilježavanja stote obljetnice Zavoda za ornitologiju, koji od 1974. godine djeluje pod okriljem Razreda za prirodne znanosti, naše najviše znanstvene ustanove. Prema njegovim riječima Akademija će i dalje podržavati sva stremljenja i istraživanja o životu ptica, osobito kada se provode na tlu Hrvatske i kada se stečena znanja mogu primijeniti u određivanju uvjeta za što učinkovitiju zaštitu prirode. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Predsjedavajući sjednice akademik Milan Mešakademik Zvonimir De vide, a dr. se. Renati Kro trov, potom je obznanio daje na prijedlog spomenuneisl Rucner, koja je nazočila sjednici, osobno ga tog Razreda za prirodne znanosti HAZU dodijeljeno uručio predsjednik Akademije Ivo Padovan . pismeno priznanje bračnom paru Rucner, ornitoloziSvečanoj sjednici nazočio je i veći broj šumara, mema Dragutinu i njegovoj supruzi dr. se. Renati du kojima ističemo akademika Dušana Klepca i do- Kroneisl za njihove izvanredne zasluge na razvoju ministra Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ure hrvatske ornitologije. Tekst priznanja pročitao je đenja dr. se. Ivana Martini ča. U znaku Rucnerovih Predavanjima znanstvenika biologa i ornitologa koja su uslijedila (akademik Zvonimir De vi de, dr. sc. Goran Sušić, dr. se. Jelena Kralj, akademik Milan Meštrov, dipl. ing. Jasminka Radović, dr. se. Nikola Tvrtković ) danje iscrpan pregled stotinu godina duge povijesti ornitoloških istraživanja u Hrvatskoj, te stanje i perspektiva, ove po mnogo čemu interesantne znanstvene discipline, u kojoj svojim amaterskim radom na promatranju ptica, bilježenju mjesta i vremena gniježdenja, prstenovanju i slično, sudjeluju biolozi, ljubitelji prirode, šumarnici, lovci... U svojim govorima svi su predavači isticali zasluge bračnog para Rucner. Kao voditelj Ornitološkog odjela pri Hrvatskom narodnom zoološkom muzeju Dragutin Rucner od 1962. godine, kada se taj odjel pripojio Institutu za biologiju Sveučilišta, postaje njegovim predstojnikom, da bi umirovljenjem (1970) tu dužnost preuzela Renata Rucner. Živeći i radeći zajedno proveli su svestrana ornitološka istraživanja Hrvatske, posvećujući veliku pozornost povezanosti ptica s određenim šumskim zajednicama. Njima pripada zasluga stoje ornitološki časopis "Larus", kojem je Renata Rucner bila urednicom od drugog broja, izlazio bez prekida od 1948, a u kojemu su uz objavu znanstvenih radova redovito publicirani rezultati istraživanja seobe ptica metodom prstenovanja. Aktivno djelujući na području zaštite ptica i njihovih staništa, zasluga je Rucnerovih daje ušće Neretve i više drugih lokaliteta proglašeno ornitološkim rezervatima, da je u Metkoviću uz pomoć tamošnjih lovaca ustanovljena jedinstvena zbirka ptica, a po- Slika 2. Predsjednik HAZU-a akademik Ivo Padovan u društvu Slika 1. Zahvala na dodijeljenom priznanju: dr. sc. Renata Kroneisl mladih ornitologa; slijeva dr. se. Jelena Kralj, dr. se. Goran Rucner i akademik Milan Meštrov na svečanoj sjednici Sušić i ravnatelj Zavoda dipl. ing. Dragan Radović (Foto: A. Frković) (Foto: A. Frković) |