DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 87 <-- 87 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA GDJE SMO MI U PROCESU RESTRUKTURIRANJA? Aktualna događanja u šumarstvu Hrvatske; izrada šumarske politike i strategije, i posebno projekta restrukturiranja "Hrvatskih šuma" te novog Zakona o šumama, nedvojbeno su, i s puno raloga postala nezaobilaznom temom u šumarskim krugovima. U aktivnostima i događanjima na tom našem putu razvoja šumarstva, ukupnog razvoja misli i demokracije u Hrvatskoj, puno toga svjedoči našu neorganiziranost, nedozrelost, skepticizam prema svemu, no sigurno je da tu i takvu fazu u tom sazrijevanju moramo proći. Nije tajna daje sudbina čovjeka rezultat stanja njegova uma, no ovako, temeljito razbijeni i nesložni unutar struke, nenaviknuti da svoju budućnost sami gradimo, lako ćemo izabrati put u takvu budućnost koja neće biti precizno znanstveno-stručno utemeljena prognoza, već više slučajna sudbina. Nevjerica u same sebe, nepoštovanje svega što smo stvarali kroz povijest, strahopoštovanje prema velikom svijetu, lako nas navodi na puteve onih koji nam "pomažu" pri izboru našega puta. O tome da smo posebice u šumarstvu Hrvatske svi zajedno kroz edukaciju i praksu više njegovali samo takozvani religiozni odnos prema šumi, a da smo poslovnost i profitabimost zapostavljali, ne treba govoriti. Nije tajna da nam nedostaju mnoga znanja o tržištu, kao ni istina da smo dugo bili izvan profitnog sustava koji omogućava i izaziva na ozbiljno sudjelovanje u dobiti. Pa ipak, ne mogu prihvatiti da nam toliko znanja ne dostaje da ne možemo sami učiniti bitno više i odrediti barem jasne ciljeve i puteve prema njima. Irska konsultantska tvrtka COILLTE, koja tek nekoliko mjeseci povremeno boravi u Hrvatskoj, radeći na projektu restrukturiranja "Hrvatskih šuma" izvršila je pregled poslovanja, razgovarala s ljudima i vrlo brzo prepoznala glavne kritične točke poduzeća. One se grubo mogu podijeliti na vanjske i unutarnje. Ono, na što želim ukazati je pitanje, jesmo li te kritične točke do sada uočavali i nešto poduzimali, gdje smo mi u tim procesima, ili smo skloni priznati da smo za svu tu problematiku uistinu bili slijepi i utopljeni u našu ukupnu jalovost. Evo što su Irci utvrdili: A) Vanjske kritične točke (okruženje): 1. Aktualno zakonodavstvo "Hrvatskim šumama" ne daje komercijalni mandat, što rezultira slabim poticajima ili motivacijom za promjene. 2. Veliki je stupanj propisanosti u zakonodavstvu koje detaljno opisuje praksu gospodarenja, te ograničava "Hrvatske šume" da fleksibilno djeluju u komercijalnom smislu. 3. Sustav šumarskog planiranja (uređivanje šuma) je nefleksibilan, isuviše propisan, te ne odražava zahtjeve današnjeg tržišta i financijskih realnosti. 4. Nemogućnost da se djelotvorno planira ili gospodari zbog nedostatka sveobuhvatnih i pouzdanih poslovnih i geografskih informacijskih sustava. 5. Visoka razina transfera državnog novca, u i iz "Hrvatskih šuma" kao što su; slivna vodna naknada, šumski doprinos (2,5 %), OKFŠ i drugo, što rezultira povećanim administrativnim troškovima te nalaže revidiranje. 6. "Hrvatske šume" ustvari rade kao Vladina šumarska agencija, a ne kao nezavisno poduzeće, što pridonosi nejasnoći oko odgovornosti s obzirom na regulatorne funkcije države. 7. Mehanizam cijena drveta kontrolira Ministarstvo gospodarstva, što nije određeno tržištem i ne omogućuje fleksibilnost u razvoju novih tržišnih mogućnosti. 8. Prerada drveta, naš glavni poslovni partner je usitnjena, nekonkurentna i bez razvojnog usmjerenja. 9. "Hrvatske šume" ne razvijaju aktivno tržišne odnose i slabo su orjentirane prema kupcima. 10. Upravni odbor "Hrvatskih šuma" je bez profesionalnih te poslovnih ili financijskih stručnjaka. KOMENTAR: * (ad 1. i 2) Zakonska i podzakonska regulativa uistinu je totalno neusuglašena s novim tržišnim vremenima, dapače, ona koči i sprječava iskorake, trudeći se već dugo šumu štititi od šumara. Na to smo bezbroj puta upozoravali, tražili i predlagali izmjene, no bez rezultata. O tome postoji brojna pismena dokumentacija. * (ad 3. i 4) Za izmjene šumarskog planiranja, točnije Pravilnika o uređivanju šuma, unatrag četri godine (od 1998) organizirali smo mnoge terenske kolokvije uz prisutnost znanosti, Državnog inspektorata, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, dobili verbalno razumijevanje i suglasnost, no bez krajnjeg, a za operativu bitnog učinka u pogledu izmjena i dopuna Pravilnika o uređivanju šuma. Jesu li nam sada Irci "otkrili" kako su šume priobalja ekološke i kako u njihove degradacijske |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 88 <-- 88 --> PDF |
oblike (šikare) nije gospodarski opravdano ulagati velike novce? Kada bi u tim procesima i isključili tržišne zakonitosti kao motiv za promjene, ostaje nezaobilazna istina o biološkoj dinamici u šumskim ekosustavima koja nalaže primjenu GlS-a, ali i takozvani kibernetski pristup ukupnom poslu na uređivanju šuma. * (ad 5) Što se slivne vodne nakanade tiče, struka je odavno jasno izrekla svu nelogičnost i ekološku besmisao tog parafiskusa i zahtijevala pokretanje izmjena i dopuna Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. Isto tako, plaćanje šumskog doprinosa lokalnoj samoupravi, teoretski je nelogičan porez ili renta, jer se radi o korištenju obnovljivog dobra, pa se u praksi taj značajan novac koristi za plaće velikom broju općina i njihovih službi a ne za tako nužni razvoj mnogih novih djelatnosti vezanih uz šumu i osiguranje zapošljavanja u najšumovitijim krajevima Hrvatske. * (ad 6) To što "Hrvatske šume" rade kao Vladina šumarska agencija, a ne kao nezavisno poduzeće, rezultat je nejasnih odnosa oko funkcija i odgovornosti unutar državnih institucija. * (ad 7, 8. i 9) Na žalost, država se u proteklih deset godina nije odrekla administrativnog utjecaja na cijene drveta, neovisno od javno izrečenog tržišnog opredjeljenja, stoje zakočilo glavninu poticaja i iskoraka prema promjenama u šumarstvu, ali isto tako i u usitnjenom, nekonkurentnom i bez razvojnog usmjerenja čitavom drvoprerađivačkom sektom. * (ad 10) O funkcioniranju Upravnog odbora, njihovoj profesionalnosti, preopterećenosti brojnim funkcijama, pisali smo i govorili još na Brijunima 1992. Sada više nemamo što reći. B) Unutarnje kritične točke: 1. Poslovni menadžement je preslabo fokusiran na kontrolu troškova. 2. Tradicionalno i jako oslanjanje na kontrolne mehanizme i rezultate nadzora što rezultira rasipnim trošenjem stručnog osoblja i prekomjerne troškove. 3. Donošenje odluka odvija se na neodgovarajućim razinama u poduzeću, što rezultira donošenjem slabih odluka i dupliciranju poslova. 4. Visoka razina dupliciranja aktivnosti na svakoj upravi šuma. 5. Kompleksan i zbunjujući računovodstveni sustav kojemu nedostaje transparentnost. 6. Brojnost administrativnog i tehničkog osoblja i troškovi, značajno variraju između uprava šuma, a u odnosu na Mađarsku su dvostruko veći, dok su šume slične Slavoniji. 7. Kultura rukovođenja s ekstenzivnim internim aktima i pravilima, rezultira nedostatkom osobne odgovornosti unutar poduzeća. 8. Izravni troškovi su skoro dvostruko veći u odnosu na usporedne međunarodne norme i stalno su viši nego u lokalnih privatnika. 9. "Hrvatske šume" administriraju sredstva OKFS-a, što će biti neprikladno u njihovoj novoj poziciji d.o.o.-a. 10. Osoblje slabo razumijeva zahtjeve komercijalnog poslovanja, a i sustav postavljanja i napredovanja nije transparentan te se ne bazira na zaslugama. KOMENTAR; * (ad 1. i 2) Ocjena o izostanku kontrole troškova je ispravna. No isto je tako činjenica kako smo od početka rada "Hrvatskih šuma" jasno, javno i pismeno inzistirali na ustrojavanju i dosljednoj provedbi knjigovodstva proizvodnje, svjesni kako se samo tako može učinkovito utjecati na kretanje troškova u proizvodnji. Vrlo dobar primjer za to je obračun uzgojnih radova po jedinstvenom cjeniku, koji se je bez knjigovodstvene analitike troškova izrodio u trošenje s minimalnom mogućnosti kontrole. Isto tako, istina je da smo se umjesto kontrole kvalitete uzgojnih radova više bavili dogradnjom administrativnih prepreka neracionalnoj potrošnji, rasipno trošeći stručno osoblje kroz kontrolnu funkciju. * (ad 3. i 4) Donošenje odluka na neodgovarajućim razinama i dupliciranje poslova i aktivnosti, ocjena je koja nažalost stoji. Iluzija o operativnosti iz jednog centra, provedba centralizma najčešće na krivim područjima djelatnosti, bila je stalnim motivom za nužne izmjene. Nema rasprave niti pisanog dokumenta u kojemu se nismo jasno određivali protiv toga stanja. Na tom području djelovanja jasna je i prepoznatljiva odgovornost onih koji su to morali prepoznati, pokrenuti i izvršiti. * (ad 5) Na pitanje kompleksnog i zbunjujućeg računovodstvenog sustava jasno smo ukazali u komentaru na ad 1. i 2. U dosljednoj provedbi analitike knjigovodstva proizvodnje, svakako nije bilo nikakvih zakonskih niti drugih zapreka, pa se stječe dojam kako je sve činjeno za kratkoročne unutarnje ciljeve. * (ad 6) Brojnost administrativnog i tehničkog osoblja, rezultat je i visokog stupnja propisanosti u zakonodavstvu, i taj problem bi morala riješiti struka u procesu restrukturiranja, ali ne možemo prihvatiti da su naše slavonske šume slične šumama u Mađarskoj. * (ad 7) Ekstenzivni interni akti i pravila u kulturi rukovođenja, nažalost su posljedica ekstenzivnih propisa, što svakako rezultira izostankom osobne odgovornosti. Kristalno je jasno da se novo rukovođenje mora dovesti u najjasniju vezu s osobnom odgovornošću. * (ad 8) Visina izravnih troškova rezultat je našeg internog neadekvatnog sustava. Umjesto da se stimulira smanjenje izravnih troškova, sustav je kroz veće |