DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 79 <-- 79 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 77-84 DDK 630* 861 + 654 - 426 ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVA FORESTRY AND WOOD INDUSTRY - CROATIAN PERSPECTIVE Ante TUSTONJIĆ, Tono KRUŽIĆ* SAŽETAK: Autori ukazuju na stratešku važnost razvoja prerade drveta. Osobito se ukazuje na mogućnost rješenja problema prodaje i prerade tzv. prostornoga drveta, nas talog zbog nacionalnog procesa plinifikacije. Na temelju podataka izmjere šuma u perspektivi predviđaju oko 3.000.000 m´ godišnje, stoje čak dvostruko veća količina od današnjega etata. U situaciji pri kojoj svjetska politika pokreće trgovinu, tj. neki oblik naplate uporabe kisika i produkcije stakleničkih plinova kao novčanoga mehanizma kojim bi se reguliralo svekolikoga sagorijevanje organske tvari, bit će nedopustivo neodogovorno prepuštanje razgradnji tj. truljenju (oksidaciji!) ovako značajne količine mrtve organske tvari u našim šumama. Za odgovornu uporabu ove mase, autori predlaži izgradnju novih tvornica za proizvodnju celuloze i drvnih ploča. Kako bi se znatno smanjili transportni troškovi, logično se pretpostavlja da bi lokacija za proizvodnju celuloze bila negdje na Savi. Za punu svrsishodnost takve investicije, tvornice moraju biti izgrađene prema najvišim ekološkim standardima. Tehnološke kemikalije moraju biti krajnje odgovorno upravljane. Voda koja se uzima iz rijeke mora biti vraćena rijeci pročišćena. Plinovi koji istječu također pročišćeni. Lignin i drugi nusprodukti isto tako moraju biti ili odgovorno iskorišteni za proizvodnju energije, ili pravilno kompostirani. Na kraju autori skreću pozornost da započinje novi ekološki svjetski trend, u kojemu će se upravo odgovorna (potrajna!) sječa s ciljem što trajnije ugradnje drveta sa što trajnijom odgodom njegova spaljivanja smatrati najekološkijim načinom gospodarenja šumama i razvoja drvoprerađivačke industrije. Ključne riječi: drvoprerađivačka industrija, trgovina kisikom, novi ekološki trend UVOD Introduction Hrvatska je država bogata šumama prirodne strukljene građe. Industrija namještaja koja se razvila tijeture, zemlja medu najšumovitijim u Europi. Šumovi-kom 60-ih godina u velikim drvnoindustrijskim komtošću od 43 % u znatnoj je prednosti pred europskim binatima, danas se u samostalnoj hrvatskoj državi naprosjekom od 28 % ili svjetskim od 29,5 %. Površinom lazi pred totalnom propašću. Tako npr. Hrvatska proizšuma od 0,52 ha po stanovniku Hrvatska je također u vodi prosječno godišnje (prosjek u zadnjih pet godina) prednosti pred Europom, čiji je prosjek 0,34 ha. oko 100.000 m3 piljene građe crnogorice, 160.000 m3 piljene građe hrasta, 250.000 m3 piljene građe bukve i Hrvatska je zemlja bogate tradicije u preradi drva, oko 60.000 m3 piljene građe ostalih vrsta. Međutim, u međutim samo u primarnoj preradi tj. proizvodnji pi- Hrvatskoj se godišnje proizvodi samo 20.000 m3 furnira, dok se najveći dio izveze u najprimitivnijem obliku, u obliku trupca. Proizvodi se samo oko 7.000 m3 šperploče, 43.000 m3 ploča iverice. Proizvodnja drvene * Ante Tustonjić, dipl. ing. šum. & dr. se. Tono Kružić: J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Razvojna služba ambalaže i građevinske stolarije gotovo je uništena. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 80 <-- 80 --> PDF |
A. Tustonjić, ´I´. Kružić: ŠUMARSTVO 1 PRERADA DRVETA HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002), 77-84 Još 1996. godine proizvodilo se preko 480.000 kom grad. stolarije (vrata, prozori i si.), da bi 2000. godine ta brojka spala na svega 155.000. Pod velikom parolom RESTRUKTURIRANJA i nadom da će vlasnička transformacija sama po sebi potražiti industrijsku preradu drveta i namještaja, jer vlasnik najbolje zna usmjeriti tvrtku na tržištu, desilo se upravo suprotno. U samo posljednjih pet godina broj zaposlenih smanjio se za 30 %. Osnovane su mnogobrojne manje tvrtke koje su prepoznale i iskoristile velike sirovinske prednosti Hrvatske, ali samo u proizvodnji i izvozu piljene građe. Teoretski, ako bi se nastavio trend poticaja osnivanja pogona pilana i izvoza piljene grade, za kompeltnu preradu trupaca "Hrvatskih šuma" u piljenu gradu, dovoljno je svega 100 organiziranih pilana u kojima bi radilo samo 700 radnika. Od danas uposlenih 24 000 radnika, najveći dio ipak radi u tvrtkama proizvodnje namještaja kao TVIN Virovitica (1 145 zaposlenih), GAJ Slatina (1 086), ORIOLIK Oriovac (1 005) itd. I ovakva drvna industrija, zahvaljujući ponajprije sirovinskoj bazi, izvozno je orijentirana. Tako je u 2000. godini ostvaren izvoz 323.269.000 USD, a uvoz je iznosio 278.470.000 USD. Dok se prerada tehničkog drveta ipak nekako odvija, prerada i potrošnja prostornog drveta na razini Hrvatske u velikoj je krizi i niža je nego što je bila prije 40 godina, iako je u svijetu trend potrošnje celuloznog i ostalog industrijskog drva zbog potrošnje papira prosječno godišnje raste i do 4 %. Još davnih 60-ih i 70-ih godina u Hrvatskoj se proizvodilo 800.000 m3 celuloznog drveta, oko 500.000 m3 ostalog industrijskog drveta te oko 1.000.000 m3 ogrjevnog drveta. Danas se u "Hrvatskim šumama" posječe i iskorištava samo 1.500.000 m3 ukupno prostornog drveta. Zastoje tako? Kako treba planirati preradu celuloznog i prostornog drveta, čija proizvodnja samo u državnim šumama može iznositi i do 4 mil. kubika, u idućih 40 i više godina? Nekada glavni šumski produkt, ogrjevno drvo, već je davno zamjenjen drugim izvorima energije (ugljen, nafta, el. energija, plin). Dok je svijet već odavno riješio dileme o preusmjerenoj strukturi potrošnje drva i ogrjevno drvo pretvorio u sirovinu za industrijsku preradu u tvornicama celuloze, papira i drvnih ploča, "Hrvatske šume" muku muče s plasmanom prostornog drveta izvozom u Italiju i Sloveniju, pri čemu su transportni troškovi nesrazmjerno veliki u cijeni vrijednosti samog proizvoda. Iako smo uvjereni da šumarstvo zajedno s industrijom prerade drveta može i hoće odigrati vrlo bitnu ulogu u privrednom razvoju Hrvatske, nužno je već danas ispuniti nekoliko bitnih preduvjeta. - osloboditi se birokratskog i centralističkog načina razmišljanja i izvršiti kompletnu reorganizaciju šumarstva - stvoriti preduvjete da se istaknu šumarske i drvoprerađivačke prednosti prirodnih šumarskih regija Slavonije, Središnje Hrvatske te Like i Gorskog kotara uz poticaje države prema već postojećim finalnim drvoprerađivačima, nužno je omogućiti veća ulaganja u proizvodnju celuloze, papira i drvnih ploča - uz devizu "šumarskim resursima gospodarimo optimalno, izvozimo namještaj i papir a ne trupce, daske, celulozno i ogrjevno drvo", u Hrvatskoj se može osigurati preko 50 tisuća novih radnih mjesta. HRVATSKA PERSPEKTIVA - Croatian perspective Evo najprije nekoliko statističkih podataka. Površine - Area DRŽAVNE ŠUME GOSPODARSKE ZAŠTITNE POSEBNE NAMJENE UKUPNO DRŽAVNE OSTALE PRIVATNE UKUPNO RH OBRASLO 1 525 833 46 150 20 887 1 592 869 NEODRASLO Proizvodno 290 163 31 325 1 642 323 130 32 937 461 137 2485611 Neproizvodno NEPLODNO UKUPNO ha 13 629 49 165 1 898 790 603 10 760 88 839 257 1 123 23 909 14 490 61 048 1 991 537 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 81 <-- 81 --> PDF |
A. Tustonjić, T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 77-84 Obrasle površine prema gospodarskom obliku (ha) - Covered area according to management "HRVATSKE ŠUME" OSTALE DRŽAVNE PRIVATNE SVEUKUPNO SJEMENJACE 1 018 054 PANJACE 292 137 ŠIKARE 258 129 SIBLJACI 6 900 MAKIJA 29 255 GARIZI 13 072 PLANTAŽE 15 322 UKUPNO 1 592 869 Površina šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2 485 611 ha ili 43 % od teritorija Hrvatske. Zanimljivo je da se površina šuma u Hrvatskoj ne smanjuje u posljednjih 40 godina. Prema inventarizaciji šuma iz 1958. godine iznosila je 2 393 000 hektara, 1962. 2 397 000, a 1985. godine 2 457 648 ha. Površina 31 287 454 133 2 078 289 svih šuma (stručni termin: obraslo šumsko zemljište) u Hrvatskoj je 2 078 298 ha, što znači da ima još 407 322 ha neobraslog šumskog zemljišta, od čega je sigurno 80 %, ili okruglo 300 000 ha sposobno za šumsku proizvodnju. Što se tiče vlasništva država ima 81,5 %, a privatnici 18,5 % šuma i šumskog zemljišta. Drvna zaliha (000 m3) - Vrsta - Species H. LUŽNJAK H. KITNJAK BUKVA P. JASEN O. GRAB OTL ML JELA-SMREKA OC. UKUPNO Growing sotck "HRVATSKE ŠUME" 43 407 26 980 101 992 10 089 20 875 20 875 10 858 33 547 10 020 278 324 PRIVATNE ŠUME 38 028 Ukupni godišnji tečajni prirast u m3 - Tot al annual current increment in m3 Vrsta - Species H. LUŽNJAK H. KITNJAK BUKVA P. JASEN O. GRAB OTB OMB JELA-SMREKA OC. UKUPNO "HRVATSKE ŠUME" PRIVATNE ŠUME 1 004 199 12,4% 833 149 10,3% 2 825 709 34,8% 316469 3,9% 756 745 9,3% 771 732 9,5% 495 533 6,1% 668 897 8,2% 446 797 5,5% 8 123 496 84,2% 1 351 859 14% 84,2 % 14% OSTALE DRŽAVNE ŠUME UKUPNO 7 905 324 256 OSTALE DRŽAVNE UKUPNO 167 742 1,7% 9 643 117 1,7% 100% U tablici je prikazana sveukupna drvna zaliha u Hrtale tvrde listače (7 %), meke listače (4 %), jela i smrevatskoj, koja iznosi 324.256 mil. m3, dok godišnji teka (13 %), borovi (2 %) i ostale četinjače (1 %). čajni prirast iznosi 9.643.117 m3 ili gotovo 3 %. Po smjesi vrsta najzastupljenija je bukva (35 %), zatim slijede hrast (27 %), grab (8 %), jasen (3 %), os |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 82 <-- 82 --> PDF |
A. Tustonjić. T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br 1 2. CXXV1 (2002), 77-84 Drvna masa šuma Republike Hrvatske u kubičnim metrima i usporedba sa stanjem iz 1961. godine Growing stock in Croata in year 1961 compared to 1996. year SEKTOR DRŽAVNE SUME STANJE 1961. g. 176 992 000 STANJE 1996. g. 286 229 000 PRIVATNE SUME 18 180 000 38 028 000 UKUPNO 195 172 000 324 256 000 U odnosu na stanje iz 1961. god., zanimljivo je daje drvna zaliha povećana za 129.084.000 m3 ili za 66 %. Ukupni godišnji etat - Total yearly allowable cut Ukupna godišnja sječa u svim hrvatskim šumama iznosi 5,3 mil. m3. Ovaj tzv. godišnji etat rezultat je op sežnih obračuna kontrolnim metodama, gdje je poštivano načelo trajnosti i obnovljivosti šumskog resursa, uzimajući u obzir višestruku funkciju šuma kao gospodarska, ekološka, socijalna i dr. Ukupni etat po sortimentima i vlasnicima - Quality and owners structure of the total yearly allowable cut VLASNIK-Owner HRVATSKE SUME OSTALE DRŽAVNE SUME PRIVATNE SUME UKUPNO RH-Total TRUPCI Logs 2 140 41 96 2 227 Godišnji bruto etat od 5,3 mil. m3 drva samo je 1,65 % od postojeće hrvatske drvne zalihe, a u odnosu na prirast etat iznosi samo 55 % od godišnjeg tečajnog prirasta. Ovako nizak propisani godišnji etat podudara se s prosječnim godišnjim sječama u predratnim godinama. Devedesetih godinama sječa šuma u Hrvatskoj smanjena je, iako za to nije bilo nikakvog razloga. Poznato je PROSTORNO DRVO Smallwood 2 083 30 197 2310 u 000 m3 OTPAD UKUPNO Waste Total 711 4 934 15 86 40 333 767 5 354 da su npr. SAD u ratnim godinama svoj etat povećale i do tri puta, a svima su nama jako dobro poznate tzv. kvalitetne sječe u bivšoj državi u godinama neposredno poslije rata. U državnim šumama kojima gospodare "Hrvatske šume", godišnji bruto etat iznosi 4,9 mil. m3 drva, a njegov je sastav po vrsti drveta i sortimentima ovakav: Etat po sortimentima - Quality and tree species structure of the total yearly allowable cut VLASNIK-Owner 11. LUŽNJAK H. KITNJAK BUKVA JASEN O. GRAB OTL ML JELA-SMREKA OC. UKUPNO - Total TRUPCI PROSTORNO DRVO OTPAD Logs Smallwood Waste 313 174 121 178 154 58 783 867 247 123 83 39 0 174 35 150 239 76 143 200 69 311 83 81 59 15 15 2 140 2 083 712 000 m3 UKUPNO Total 608 390 1 892 245 389 459 412 475 4 935 Projekcija razvoja šumskog gospodarenja do 2035. idućim razdobljima: godine pokazuje da je potrajnost prihoda osigurana u |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 83 <-- 83 --> PDF |
A. Tustonjic , T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVE Šumarski list br. 1-2. CXXV1 (2002), 77-84 Etat u idućem razdoblju od 40 godina - 40 years forecast the total yearly allowable cut H. LUŽNJAK H. KITNJAK BUKVA JASEN O. GRAB OTL ML JELA - SMREKA OSTALE ČETINJAČE UKUPNO GODIŠNJE 1996-2005. 2006-2015. 608 390 1 892 245 389 398 450 474 89 4 935 Vidljivo je da je godišnji etat uravnotežen u svim vrstama osim u hrastu lužnjaku, kod kojega su vidljiva velika povećanja u idućih 20 godina. To je svakako rezultat nepravednog povećanja ophodnje za 20 godina, o čemu kompletna šumarska politika mora zauzeti stav i revizijom šumskogospodarske osnove uravnotežiti sječe u lužnjaku, koje u idućih 40 godina mogu iznositi 750 000 m3 godišnje. Strukturu etata po sortimentima koja sada iznosi 50 % : 50 %, trebalo bi nastojati poboljšati u korist tehničkog drva. Međutim ukoliko bi se riješio problem plasmana ogrjevnog drva kao sirovinske baze za proiz 575 452 2 115 207 465 432 385 535 116 5 285 u 000 m3 2016-2035. 957 489 2 154 291 607 459 412 527 128 6 024 vodnju celuloze i drvnih ploča, samo u državnim šumama u idućim godinama etat bi mogao iznositi preko 3 000 000 m3. Ne treba zaboraviti daje ovaj etat rezultat intenzivnog gospodarenja na površini od samo 1 mil. ha sjemenjača. Rješenje problema plasmana prostornog drveta zasigurno bi bio poticaj za postepeno izvršenje konverzija degradiranih šuma, kao i osnivanje intenzivnih kultura brzorastućih vrsta na mogućih 300 000 ha neobraslih šumskih površina. Na taj način zasigurno bi se ostvarila glavna polazišta hrvatske šumarske politike. CELULOZNO PAPIRNA INDUSTRIJA U HRVATSKOJ Croatian pulp and paper industry Proizvodnja celuloze i papira u Hrvatskoj relativno je mala i u 1999. godini iznosila je samo 177 tis. tona, dok se još prije petnaestak godina ta proizvodnja kretala oko zadovoljavajućih 300 tis. tona. Glavnina proizvodnje odnosi se na ambalažni papir (164 tis. tona) te nešto na pisaći i tiskarski papir (12 tis. tona), dok se ostale vrste papira kao higijenski, cigaretni, specijalni više uopće ne proizvode. Najveća i najznačajnija tvornica za proizvodnju celuloznih vlakana nalazi se u Belišću, zatim drvanjače u Fužinama, dok je jedina tvornica koja je proizvodila vlakna za bolje vrste papira u Plaškom zatvorena. Sadašnji instalirani kapaciteti proizvodnje papira u Hrvatskoj Todays Croatian installed paper pruoduction capacity BELIŠĆE d.d. 200 000 t PAN 80 000 1 UKUPNO 280 000 t Potrošnja papira po stanovniku u Hrvatskoj u 1998. godini kretala se oko 50 kg, dok je u europskoj uniji iznosila 160 kg, skandinavskim zemljama 214 kg, Sjevernoj Americi 294 kg. Najveću potrošnju po stanovniku ima SAD 308,7 kg, Finska 265,2 kg te Japan 234 kg. Istovremeno po trošnja papira po stanovniku najniža je u Istočnoeuropskim zemljama sa svega 20 kg. Ovi podaci upućuju na veliku svjetsku neujednačenost. Privredno zaostale zemlje kao što je i Hrvatska, morat će u što skorijem razdoblju pokušati "uhvatiti korak" s razvijenima, jer ima velike potencijalne mogućnosti razvoja celulozno - papirne industrije. Lokacija, temeljni ekonomski i ekološki smisao pokretanja tvornice za proizvodnju celuloze - Location, basic economical and ecological reason for building a new pulp and paper factory Prema podacima dostupnim u brojnim izvorima, unatoč strahovitom razvoju elektronskih medija, potražnja za papirom raste iz dana u dan. Recikliranje isto tako nije zaustavilo trend potražnje svježe pulpe (virginpulp). Procjenjuje se da će se godišnje u Svijetu proizvodni kapaciteti povećavati za 2,5 %. Upravo u tome i vidimo našu priliku, iz razolga što će biti srazmjerno lako naći strateškoga investitora za Hrvatsku tvornicu. Kako smo bogati drvom skromne kakvoće koje ne podnosi velike transportne troškove, a prodaja takovog drveta je jedan od gorućih problema J.P. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, ova investicija je u pravom smislu riječi strateška za poduzeće, a s obzirom na isto |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 84 <-- 84 --> PDF |
A. Tuslonjić. T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002), 77-84 tako gorući problem nezaposlenosti, trebala bi biti strateška hrvatskoj državi. Da bismo mogli aktivno sudjelovati u takvom projektu moramo navesti neke osnovne činjenice o tehnološkom procesu kemijske prerade drveta. Danas kada je tehnologija znatno uznapredovala u smislu ekološke čistoće, zapravo i jest sazrijelo vrijeme za ovakav poduhvat. Originalnost našega pristupa i je u tome da smo krajnje ekološki odgovorni. Drvo je prirodni materijal koji je sastavljen od 50 % celuloze, 16 % drugih ugljikohidrata, 30 % lignina i ostatka od 4 % (bjelančevina, smola, ulja i slč.). Najvažnije je u procesu prerade odvojiti celulozu od lignina. Slika 1. Gruba shema tehnologije proizvodnje celuloze Figure 1 Rough scheme of the pulp production technology Na prethodnoj shemi vidi se da je funkcioniranje tvornice za proizvodnju pulpe potrebna voda. Također je potreban jeftin prostor i to za: a) pored tvornice izgrađen sustav za pročišćavanje vode b) ekološko zbrinjavanje otpada Drugi razlog smještanja tvornice uz rijeku su mogućnosti smanjivanja transportnih troškova "šlepom" po plovnoj rijeci. Za naše prilike, a dostupna većini sadašnjih Uprava šuma, bi bila moguća lokacija na Savi, negdje na poziciji Jasenovca - Stara Gradiška. Svakako da bi trebalo provesti detaljnu studiju i konkretnih prilika na terenu i uvijeta gradnje ovakoga kapitalnoga objekta. ZAKLJUČAK Šumarstvo, a poglavito poduzeće kojemu su povjerene gospodarske šume u Hrvatskoj, mora proaktivno djelovati na gospodarsku nacionalnu strategiju s ciljem iznalaženja novih i boljih načina uporabe drveta kao glavnoga produkta ove djelatnosti. Opći je interes da što veća dodana vrijednost (postupcima prerade i U perspektivi ova pozicija je dobra i zbog eventual noga uvoza jeftine sirovine iz susjedne države. Na kraju ističemo daje vrijedno založiti se za proiz vodnju papira. Velikoj potrošnji papira za ambalažu al ternativa je plastika, međutim papir je već prihvaćen kao ekološki produkt iz razloga što se njegovom po trošnjom prirodni ciklus matrerije zatvara održivo (po trajno!). 1. dio papira trajno veže ugljik (iz C02 iz atmosfere) 2. dio se učinkovito reciklira 3. dio se kompostira 4. izgaranjem papira ne dolazi do takovog opterećenja atmosfere raznim spojevima osim vodene pare i CO,, kao kad izgara plastika, ugljen i nafta. - Conclusion obrade) ostane u nas. Posebno je alarmantno stanje glede iskorištenja etata tzv. prostornoga drveta. Plinifikacija države je nezaustavljiv proces. Započet će nova era iskorištenja energije vjetra i sunca, podzemnih rijeka pa čak se i vrlo skoro predviđa siguran izvor energije iz nuklearne fuzije. Unatoč aktualnim naporima za |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 85 <-- 85 --> PDF |
A. Tustonjić. T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRKRAÜA DRVETA HRVATSKA PhRSPHKTIVA Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002), 77-84 uporabu drveta kao energenta u domaćinstvu (G o g 1 i a i dr. 1996., Sever & Risović 1996., Domac 1998.) i industriji, izuzev 100 % drvnog otpada i organskoga smeća, ono je u tom smislu bezperspektivno. Nasuprot tomu, drvo kao prirodni materijal u čijem okruženju se čovjek osjeća ugodno te papir koji je nezamjeniv materijal za zadovoljenje brojnih ljudskih potreba (od kulturnih i vječnih do osnovnih higijenskih i prehrambenih te prolazno svakodnevnih!) ima veliku perspektivu. Upravo odgovorna (potrajna!) sječa drveta s ciljem da se drvo čim trajnije ugradi (u graditeljstvu i proizvodnji pokućstva) postaje novi ekološki trend iz razloga što se odgađa spaljivanje organske tvari. Za sada je to jedini mogući način vraćanja ugljika iz atmosfere (vezanoga u C02) nazad u koje kruto i/ili tekuće stanje iz kakvoga gaje zapravo čovječanstvo na neki način i posudilo (ugljen, nafta, uništene šume, istrebljene biološke vrste i jedinke i slč.). Bogate i razvijene zemlje jagmit se za kupovinom "zelenih" poduzeća siromašnih i nerazvijenih zamalja, kako bi i u budućnosti mogle još bolje održavati vlastiti razvoj (temeljen na trajnom spaljivanju fosilnih goriva!). Hrvatsko šumarstvo treba u tom smislu usmjeriti promidžbu uporabe drveta, založiti se ne za zapadnu tržišnu ideologiju (kao zamjenu za potrošenu komunističku ideologiju) već za struku koja će proaktivno ujecati na tržište. Jednostavnijim riječima to znači ako za neke Sortimente nemamo konzumenta (kupca!) pokušajmo ga mi sami stvoriti. Pritom se može koristiti sredstvima od jednostavnoga lobiranja i promidžbe do konkretnih poduzetničkih investicijskih strateških aktivnosti. Pokretanje tvornica za preradu prostornoga drveta u celulozu i drvne ploče na pogodnim lokacijama otvara novo tržište, koje može zadovoljiti sve ekološke, ekonomske i socološke zahtjeve. Takva investicija bila bi istinski strateški cilj hrvatskoga šumarstva. U protivnom, pasivnost i samozadovoljstvo te nametnuti sitnoklanovski i sitnostrančki interesi prijete daljnjoj eroziji temeljnih strukovnih vrijednosti svekolike hrvatske šumarske industrije. LITERATURA - References Domac , J., 1998: Sadašnja i buduća proizvodnja energije iz biomase šumskog porijekla, Šum. list CXXII 11/12:507-513 Goglia, V., D. Horvat, S. Risović, S. Sever, 1996: Sadašnjost i budućnost korištenja šumske biomase u Hrvatskoj, Šum. list CXX 3/4:163-169 K epac , D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Znanje - Zagreb, pp. 298 K epac , D., 1965: Uređivanje šuma, Znanje Zagreb, pp. 341 Klj aj i ć, F., 2000: Kemijska prerada drva - udžbenik za drvodjeljske škole, Školska knjiga - Zagreb, pp. 284 Klj aj i ć, F., 1986: Tehnologija celuloze i drvenjače udžbenik za učenike završnog stupnja papirničarskog usmjerenja, Školska knjiga, pp. 155 Sever, S., S. Risović, 1996: Dobivanje šumske biomase kao primarnog nositelja energije, EGE: energetika, gospodarstvo, ekologija, etika IV 13:30-31 x. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, 1996: Šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske SUMMARY: In this article, authors are debating the strategic importance of wood technology development. Particulary thay are proposing future market solution for smallwood which, even today, is not easy to sell for the firewood in Croatia (because everyday more and more houses are using other heat fuel especially the reasonable cheap gas). Based on "Hrvatske šume" p.o. Zagreb forest inventory data, they are forecasting about 3.000.000 m´ yearly increment of such wood coming in next decade (double then todays one). In circumstances that Worlds politics are starting the new C02 market by which are going to be regulated the organic matter burning, it would be very unresponsibly to let forest stand wood rotting and turnig C02 back into atmosphere. To utilize such wood, a new pulp factory should be build in Republic of Croatia. The perfect position for factory is somewhere on the Sava river so the water could be used, both for the low cost transport and for the technolo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 86 <-- 86 --> PDF |
A. Tustonjić. T. Kružić: ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA - HRVATSKA PERSPEKTIVA Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002), 77-84 gical pulp making process. To fulfil its all expectation, the factory must be constructed according to highest ecological standards. The technological chemicals must be most responsible managed. All waste water have to be cleared and only then turned back into river. The air pollution should be completely under the control. The bark, lignin and other organic waste shold be burned in a biomass boiler or responsible laid aside and naturaly decomposed. On the end, the authors are pointing out that a responsible (sustainable!) forest harvesting aiming for a permanent built in wood is a new worlds ecological trend because that also means a permanent carbon dioxide atmosphere reducion. Key wo rds: wood industry, oxygen market, a new ecological trend PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2002. GODINI: - za zaposlene članove 120 kn - za studente, đake i umirovljenike 30 kn - za poduzeća 500 kn ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: Zagrebačka banka d.d. 2360000-1101232768 PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) Uredništvo |