DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 61 <-- 61 --> PDF |
PREGLEDN1 ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 59-67 UDK 630* 149 {Vulpes sp.) - 902 ŠUMARNICI RUDOLF I ARTHUR BERGAN I FARMA SREBRODLAKIH LISICA U GORSKOM KOTARU DIE FÖRSTER RUDOLF UND ARTHUR BERGAN UND DIE SILBERFUCHSFARM IN GORSKI KOTAR Alojzije FRKOVIĆ* SAŽETAK: Od kraja 19. stoljeća veći dio šuma Gorskog kotara i dijela Hrvatskog primorja bio je u rukama bogatih aristokratskih obitelji. Najbogatija među njima bila je kneževska obitelj Alberta M.L. Thurn Taxisa, krupnog šumoposjednika koji je gospodareći šumama bivšeg delničkog kotara imao upravu u Lokvama. Zapošljavajući pretežito strane šumarske stručnjake na poziciji kneževskih okružnih šumara našli su se tako otac i sin Rudolf i Arthur Bergan, službujući u Lokvama, Crnom Lugu, Zalesini, Delnicama... krajem pretprošlog i tijekom prve polovice prošlog stoljeća. S dolaskom "stranaca " prodrla su i nova shvaćanja, primjenjujući u život znanstvene zasade R. Pressler a, koji je prvi postavio takva načela šumskog gospodarstva, po kojima će vlastelinstvo Thurn Taxis postati uzorom ostalim šumoposjednicima. Ocijenivši da bi opora goranska klima pogodovala uzgoju krznašica, Arthur Bergan najprije u Zalesini, a 1938. preseljenjem u Delnice podigao u naselju Vučnik Gorsku farmu za umjetni uzgoj srebrodlakih lisica, prvu takve vrste u nas. Kako bi uzgoj ovog skupocjenog krznaša mesoždera učinio ekonomičnijim i uspješnijim, usporedo s podizanjem lisičnjaka, počinje se baviti uzgojem peradi i kunića. Uz članove obitelji na farmi je bilo zaposleno više radnika. Pred prisilno iseljenje iz Delnica početkom 1944, farma je raspolagala sa 40 žicanih kaveza, s isto toliko rasplodnih parova srebrodlakih lisica. I pored ratnih nedaća, krzna su imala dobru prođu, a sama proizvodnja kao nuzgredna djelatnost bila je vrlo unosna. UVOD - Einleitung U sastavu Gorske Hrvatske, Gorski kotar nije samo gorovit, on je isto tako i šumovit (K1 e p a c 1997). Prema statističkim podacima od ukupno 127.300 ha, na šumske površine otpada 96.100 ha, iz čega proizlazi daje praktički tričetvrt površine pod šumskim pokrivačem. Zbog nepravilne raspodjele šumskog posjeda, na kraju 19. i početkom 20.stoljeća šume Gorskog kotara i dijela Hrvatskog primorja pretežito su bile u rukama krupnih šumoposjednika. Kako po površini, tako i po drvnoj masi, većim dijelom tih šuma gospodari Gospoštija kneza Alberta M. L. Thurn-Tax i sa, plemićke obitelji podrijetlom iz Bergana (Italija), koja u to vrijeme ulazi u red najvećih posjednika u Slika 1. Grb obitelji Thurn i Taxis u Hrvatskoj. Vlastelinstvo s direkcijom šuma u Lokvama imalo je više područ 19. stoljeća nih šumarija, a pripadalo je pod jurisdikciju kneževske komore u Regens-Bild 1 Familienwappen von Thurn burgu. Za razliku od drugih šumoposjednika Gorskog kotara, kneževska und Taxis aus 19. Jahrhundert * Alojzijc Frković, dipl. ing. šum., umirovljeni savjetnik za lovstvo Direkcije "Hrvatskih šuma" Zagreb. Adresa: Kvarnerska 43/1, 51300 Rijeka |