DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 60 <-- 60 --> PDF |
AM Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) Spiegel ReSascop i Promjerke: digitalne, P. svrdla (boreri) za Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo + taksac, cm, mm rezervni djelovi (boreri i igle) n Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor dalekozori, snajperi CO MM U-Hl CAT IO N ormari za nacrte stolovi sa svjetlom za čitanje karata crtaći pribor TECHNOi ploteri, fotokopirni aparati Majzekovi trokuti, razmjernici KOMTEH-GEO 10000 ZAGREB, Trg športova 11 planimetri, kurvimetri tel. 01/3650-451; fax. 01/3091-027 trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve e-mail: komtehßzg. tel.hr h tip ://www. recro. hr/kom teh |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 59 <-- 59 --> PDF |
R. Sahaüi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski liši br. I -2. CXXVI (201)2). 35-57 climatic conditions, growing stock is composed 71 % of broadleaved, and 29 % of coniferous trees. The annual increment is about 30 million in3, the annual felling in forests is about 16 million m3, plus 3.2 million m3 timber felled outside forest. Taking into account the accelerated industrial development, Spain is more and more dependent upon imports of wood and products made thereof. About one third of sawnwood is being imported, from domestic production only plywood consumption is self sufficient, about one third of apparent consumption ofparticleboard and fibreboard of all kinds is also being imported. Production of wood pulp and paper is based on mechanical and chemical pulp, which gener-ally satisfy the greatest part of consumption. The consumption of paper and paperboard grows parallel with the industrial development. The same is the case with wood and wooden products, in one and half decade from 1980 the consumption in several items has grown even more than 50 %. Imports and exports are being quadrupled in the same period, imports being about 2.23 times larger than exports. Unfavorable trends will continue in the future, regardless of the huge efforts in afforestation, erosion, flood and torrent control, as well as forest fires control, etc. The total number of employees in forestry is about 32,200 (0.23 % from the total employ-ment), and in timber industries 144,000 (1.04 % from the total). Gross domestic product (GDP) in forestry is about 0.17 %, and in forest industries inclusive paper and paperboard industries is 0.72 % from the national GDP. Spain is significantly decentralised country with strong regional even separatistic tenden-cies, which is a considerable obstacle to the efficiency of promotive measures in forestry and upon it based industries, particularly in the private sector of ownership, characterised with low efficiency and dispersion. Key words: Forestry and forest policy, Forest education, Woodworking Employment in forestry and forest industries, Gross domestic product. Timber trade |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 58 <-- 58 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski lis» br. 1-2. CXXVI (2002). 35-57 MADRIDSKE CENTRALNE SLUŽBE* MINISTARSTVO INDUSTRIJE, TRGOVINE I TURIZMA Generalna direkcija za industriju Generalna poddirekcija za kemijsku i farmaceutsku industriju Služba za finalnu industriju drva, pluta i pokućstva Sekcija za celulozu i papir INIA: Nac. institut za poljopr. i prehr. istraživanja MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVO I PREHRANA Generalni sekretarijat za agrarne strukture ICONA: Nac. institut za očuvanje prirode Gen. direkcija za poljopr. i prch. industrije Generalna poddirekcija za poljopr. i šum. industriju Šumarska služba Primarna industrija drveta Osim administracije, postoje još brojna stručna udruženja medu ostalim: A1TIM: Udruga za tehnička istraživanja u drvnoj industriji i pluta Udruga uvoznika drveta Federacija udruga drva i pluta Udruga trgovaca drvetom, pločama, furnirom i izrađevinama Udruga proizvođača celuloze i papira SUMMARY: Spain covers an area of 504 782 km2, and it is the second Gen. direkcija za biljnu proizvodnju i promet Služba za šumsku proizvodnju Trgovina drvetom i gospodarenje šumama large country of European Fifteen (EU), comprising 15.6% of the territory of the EU, with 39.4 million inhabitants or 10.6 %> of the total population of the EU, thus being the fifth in the EU. Historically rich country, due to centuries maintained invasions and wars, migratory movements, changes in climate which ocurred about the year 1000 c.e., when in the short time the climate changed and turned the land into arid and semiarid area, where agricultural land was obtained by clearing and burnig, is poorly endowned with forests. The greatest part of the Central plateau and southern Mediterranean littoral, meseta, belongs to the arid zone, its population being forced to the multiple use of soil, damageous for forest. Mesophy tic forests on more humid places are relativelly rare, and situ ated mainly on the north, partly in mountains of Galicia, Asturia, Old Castille, Navarra, Aragon and Catalonia. Forest and forest land comprises about 25 million ha, but covered by forest is only 12 million ha. Tree species are distributed in accordance with the |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 57 <-- 57 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 35-57 Tablica 18. Španjolska: Pregled kapaciteta proizvodnje celuloze (1992-99), - u tisućama metričkih tona zrakosuho godišnje Table 18. Spain: Pulp capacity survey (1992-99), - In thousand metric tons air dry per year Celuloza od drva za Mehanička i termomeh. Polukcmijska celuloza -Kemijska celuloza -Celuloza od ost. vlakanaca -Disolvirana papir i karton celuloza Semi- chemical pulp Chemical pulp Ptdp of other fibre celuloza od drva Wood pulp for paper Mechanical and thermo for paper i ostalih sirovina mechanical pulp and board Dissolving pulp of wood and other raw materials Ukupan Od toga Ukupan Od toga Ukupan Od toga Ukupan Od toga Ukupan Od toga Ukupan Od toga kapacitet trgovačka kapacitet trgovačka kapacitet trgovačka kapacitet trgovačka kapacitet trgovačka kapacitet trgovačka Total celuloza Total celuloza Total celuloza Total celuloza Total celuloza Total celuloza capacity Of which capacity Of which capacity Of which capacity Of which capacity Of which capacity Of which market pulp market pulp market pulp market pulp market pulp market pulp 92 1 885 989 200 39 1 685 950 157 15 60 30 93 1 878 997 202 39 1 676 958 158 15 61 30 94 1 644 1 003 157 45 1 487 958 140 15 60 30 95 1 738 1 Oil 158 46 1 580 965 140 15 60 30 96 1 753 1019 160 46 1 593 973 140 15 60 30 97 1 767 1 019 161 46 1606 973 141 15 60 30 98 1 782 163 1619 141 60 99 1 797 165 1 632 141 60 Izvor - source: FAO- Pulp and paper capacities, A survey 1992-1999, Rome 1995 Tablica 19. Španjolska: Pregled kapaciteta za proizvodnju papira i kartona - u tisućama metričkih tona godišnje Table 19 Spain: Paper and paperboard production capacity survey - in thousand metric ton per year 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 Papir i karton ukupno Paper and paperboard total 4 087 4 290 4 044 4 152 4 338 4 622 4 704 4 788 Novinski papir - Newsprint 180 174 165 165 165 165 165 165 Ostali tiskarski i pisaći papir Other printing and writing paper 980 1 000 984 1 016 1 052 1 064 1 085 1 107 Ostali papir i karton Other paper and paperboard 2 927 3 116 2 895 2 971 3 121 3 393 3 454 3516 Higijenski papiri Household and sanitary paper 317 323 357 364 411 430 438 447 Papir za zamatanje i pakiranje Wrapping and packaging paper 2319 2 496 2 234 2 300 2 400 2 650 2 700 2 750 Ostali papir i karton Other paper and paperboard 291 297 304 307 310 313 316 319 Izvor-Source: FAO-Pulp and paper capacities. A survey 1992-1999. Rome 1995 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 56 <-- 56 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 35-57 Tablica 16. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje papira u 1.000 t Table 16 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of paper in 1.000 t j 80 | 81 j 82 | 83 | 84 | 85 | 86 | 87 | 88 | 89 | 90 | 91 | 92 j 93 | 94 | 95 | 96 | 97 Papir i karton ukupno u 1 000 t - Paper and paperboard total in 1 000 t Proizvodnja Production 2566 2589 2685 2754 2952 2913 3152 3251 3408 3446 3446 3576 3449 3348 3503 3684 3768 3968 Uvoz - Imports 394 390 459 402 373 451 656 816 929 1136 1421 1722 2043 2076 2168 2184 2214 2770 Izvoz - Exports 160 304 328 364 336 428 437 440 426 471 526 567 613 734 580 684 600 1041 Domaća potrošnja Apparent consumption 2800 2675 2816 2792 2989 2936 3371 3627 3911 4111 4341 4731 4880 4690 5091 5184 5382 5968 Novinski papir u 1 000 t - Newsprint in 1 000 t Proizvodnja Production 108 108 93 115 124 134 138 135 175 165 173 149 120 94 99 148 137 143 Uvoz Imports 58 101 140 117 132 135 145 118 127 216 261 312 354 363 380 360 364 397 Izvoz - Exports 3 1 6 6 3 3 6 24 24 20 17 14 12 27 49 Domaća potrošnja Apparent consumption 163 208 233 232 256 263 277 250 299 375 410 437 454 440 465 496 474 491 Pisaći i tiskarski papir u 1 000 t - Printing and writing paper in 1 000 t Proizvodnja Production 717 716 703 692 737 712 781 826 816 845 832 853 850 812 874 858 844 901 Uvoz - Imports 82 94 111 85 56 111 212 376 400 484 643 732 828 879 920 931 918 1130 Izvoz - Exports 43 96 79 86 86 113 121 153 153 166 170 213 218 284 327 386 198 339 Domaća potrošnja Apparent consumption 756 714 735 691 707 710 872 1049 1063 1163 1305 1372 1460 1407 1467 1403 1564 1692 Papiri za domaćinstvo i higijenski papiri u 1 000 t - Household-sanitary papers in 1 000 t Proizvodnja Production 124 137 137 153 182 193 201 196 219 232 232 245 260 264 293 239 284 329 Uvoz - Imports 10 8 8 19 35 49 60 76 29 42 42 56 Izvoz - Exports 32 6 6 15 12 15 16 18 3 6 6 29 Domaća potrošnja Apparent consumption 179 198 221 236 255 279 304 322 319 275 320 356 Papir za zamatanje i pakiranje u 1 000 t - Wrapping and packaging paper in 1 000 t Proizvodnja - Prodtiction 1377 1370 1450 1464 1565 1533 1670 1712 1803 1808 1812 1911 1905 1918 1985 2052 2201 2293 Uvoz - Imports 182 205 205 246 289 408 542 553 776 782 618 826 Izvoz - Exports 144 313 190 196 200 284 Domaća potrošnja Apparent consumption 2302 2158 2571 2638 2619 2835 Ostali papir i karton u 1 000 t - Other paper and paperboard in 1 000 t Proizvodnja Production 240 258 302 330 344 341 362 382 395 396 397 418 313 260 252 387 302 302 Uvoz - Imports 108 109 58 171 194 221 260 205 63 70 272 361 Izvoz - Exports 55 78 78 151 184 169 214 102 46 84 169 340 Domaća potrošnja Apparent consumption 415 413 375 416 407 470 359 363 269 373 405 323 Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997. FAO Forestry Series No 26. No 30, No 32 Tablica 17. Španjolska: Izvoz i uvoz šumskih proizvoda u milijunima USS Table 17 Spain: Imports and exports of forest products in million USS 80 | 81 82 83 | 84 85 86 87 88 | 89 90 0! 92 93 94 95 96 1 97 Uvoz i izvoz šumskih proizvoda u milijunima US$ - Imports and exports of forest products in million US$ Uvoz - Imports 928.0 694.2 680.3 578.1 584.2 712.2 934.8 1285.9 1477.0 1948.1 2510.8 2784.0 2971.4 2226.4 2601.9 3824.1 3270.0 3703.9 Izvoz - Exports 410.8 412.4 389.2 396.8 398.7 470.3 512.1 737.2 744.8 808.0 963.6 1120.5 1115.3 895.9 1261.6 1861.5 1365.3 1663.9 Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997. FAO Forestry Series No 26. No 30, No 32 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 55 <-- 55 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRLRADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002), 35-57 blem je ostao aktualan i do današnjih dana neriješen, Sve do 1980. zarade u šumarstvu bile su ispod onih iako je Španjolska u posljednjih desetak godina zabiu drugim oblastima, a radno vrijeme dulje od zakonski lježila ogroman tazvoj u svim sketorima narodnog gospropisanog. To je u dobroj mjeri uklonjeno. Dakako, podarstva, pa problem nezaposlenosti više nije u šuposljedica je porast troškova, ali istovremeno i poticaj marstvu toliko težak kao što je bio, u svakom slučaju za traženje izlaza u racionalizaciji. U tom smislu, kako ne teži nego u drugim gospodarskim oblastima ili zemje naprijed istaknuto, država poreznim olakšicama ljama EEZ. podstiče takve racionalizacije, pa je porast proizvodno Najveći dio radnika u šumarstvu do nedavno je bio sti i djelotvornost rada u šumarstvu u Španjolskoj u posindikalno neorganiziran. Broj članova sindikata u insljednjih dvadesetak godina stalan i očigledan. dustriji i proizvodnji usluga (posebice u turizmu) se povećava, pa tako i u šumarstvu. Tablica 15. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje celuloze i papira u 1.000 t Table 15 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of pulp and paper in 1,000 t | 80 | 81 | 82 j 83 j 84 | 85 | 86 | 87 | 88 j 89 | 90 | 91 | 92 | 93 94 | 95 | 96 | 97 Celuloza iz drveta 1 000 t - Wood pulp in 1 000 t Proizvodnja Production 1262 1291 1282 1349 1402 1394 1443 1537 1580 1641 1482 1492 1542 1349 1457 1602 1487 1535 Uvoz - Imports 299 266 322 281 307 351 466 433 421 315 430 392 499 429 419 521 502 575 Izvoz - Exports 191 189 177 343 311 341 439 521 553 544 514 597 592 592 717 643 660 746 Domaća potrošnja Apparent consumption 1370 1368 1427 1287 1398 1404 1470, 1449 1448 1412 1398 1287 1448 1186 1159 1480 1330 1365 Mehanička celuloza 1 000 t- Mechanical pulp 1 000 t Proizvodnja Production 208 217 205 229 237 204 190 205 209 201 161 146 108 81 83 121 106 103 Uvoz - Imports 9 2 1 2 6 12 8 8 10 12 17 6 3 8 3 17 13 7 Izvoz - Exports 8 6 17 23 19 1 2 3 5 10 9 23 9 5 12 15 19 18 Domaća potrošnja Apparent consumption 209 213 189 208 224 215 196 210 214 203 169 129 102 84 74 123 101 92 Polukemijska celuloza u 1 000 t - Semi-chemical pulp in 1 000 t Proizvodnja Production 36 35 31 27 22 24 97 86 88 105 78 50 Uvoz - Imports 14 13 21 23 14 15 Izvoz - Exports 13 2 11 Domaća potrošnja Apparent consumption 36 35 31 27 22 24 97 88 99 115 101 63 15 Kemijska celuloza u 1 000 t - Chemical wood pu lp in 1 f00 t Proizvodnja Production 965 991 1010 1056 1090 1121 1203 1279 1318 1376 1258 1300 1323 1155 1233 1367 1295 1432 Uvoz - Imports 272 237 303 258 286 316 434 418 404 304 413 386 470 391 381 469 464 534 Izvoz - Exports 176 174 150 308 277 331 428 506 536 534 505 574 560 581 688 61 1 625 716 Domaća potrošnja Apparent consumption 1061 1054 1163 1006 1099 1106 1209 1191 1186 1146 1166 1112 1233 965 926 1225 1134 1250 Celuloza od ostalih vlakanaca u 1 000 t - Other fibre pulp in 1 0000 t Proizvodnja Production 120 122 114 100 86 86 86 115 139 130 122 108 99 97 11 11 11 35 Uvoz - Imports 1 1 1 1 2 2 1 1 1 1 1 2 1 1 3 4 5 Izvoz - Exports 2 3 3 4 4 4 4 o 2 2 2 2 8 8 11 11 12 14 Domaća potrošnja Apparent consumption 119 120 111 97 83 84 84 114 138 129 121 107 92 90 1 3 3 26 Stari papir u 1 000 t - Recovered paper in 1 000 t Proizvodnja Production 1734 1777 1736 1823 2117 2117 2117 Uvoz - Imports 506 523 502 630 128 694 731 Izvoz - Exports 19 31 36 32 38 49 39 Domaća potrošnja Apparent consumption 2222 2269 2202 2421 2207 2762 2809 Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 54 <-- 54 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 35-57 pali ugovore za izvršenje određenih poslova uz ono što vlada zapošljavati u šumarstvu, stoje izazvalo proteste bi već radili na svojemu posjedu. Zbog visoke nezapo- malih šumoposjednika, koji su na to reagirali tako da slenosti, koja i dalje teško pritišće španjolsko gospo- su se također registrirali kao nezaposleni, kako bi se darstvo i zemlju, viškove iz građevinarstva nastojala je time kvalificirali za zapošljavanje u šumarstvu. Pro- Tablica 13. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje piljene građe u 1.000 m3 Table 13 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of sawnwood in 1,000 m3 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 Piljena građa ukupno u 1 000 nr - Sawnwood total in 1 000 m´ Proizvodnja Production 2136 2387 2789 2218 2150 2383 2613 2643 2427 2724 3320 2898 2468 2717 2755 3262. 3080 3080 Uvoz - Imports 1218 956 961 978 936 1103 1224 1389 1610 1778 1840 1833 1991 1553 1565 1839 1649 2175 Izvoz - Exports 221 209 295 235 282 226 193 203 211 146 125 130 81 66 70 53 76 123 Domaća potrošnja Apparent consumption 3133 3134 3455 2961 2804 3260 3644 3829 3826 4356 5035 4601 4378 4204 4251 5048 4653 5131 Piljena građa četinjača u 1 000 m3 - Coniferous sawnwood in 1,000 m3 Proizvodnja Production 1623 1813 2131 1818 1663 1827 1987 2007 1866 2129 2724 2269 1686 2159 1995 2507 2378 2378 Uvoz - Imports 694 509 519 499 508 594 643 755 878 1039 1089 1028 1254 970 1040 1120 1135 1275 Izvoz - Exports 214 200 287 226 276 223 189 225 202 139 115 100 71 58 61 36 37 77 Domaća potrošnja Apparent consumption 2103 2122 2363 2091 1895 2198 2441 2537 2542 3029 3698 3197 2869 3071 2975 3591 3476 3576 Piljena građa listača u 1 000 m´ - Broadleaved sawnwood in 1 000 m3 Proizvodnja Production 513 574 667 501 488 557 627 637 562 596 597 630 782 558 760 755 702 702 Uvoz - Imports 524 446 443 480 428 509 582 635 733 739 752 805 737 583 525 719 514 900 Izvoz - Exports 8 10 9 10 7 4 5 6 10 8 11 30 11 8 9 17 39 46 Domaća potrošnja Apparent consumption 1029 1010 1101 971 909 1062 1204 1266 1285 1327 1338 1405 1509 1133 1276 1457 1177 1555 Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Scries No 26, No 30, No 32 Tablica 14. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje drvnih ploča u 1.000 m3 Table 14 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of wood based panels in 1,000 m3 | 80 | 81 | 82 | 83 | 84 [85 | 86 | 87 [ 88 89 | 90 | 91 | 92 | 93 | 94 | 95 | 96 | 97 Listovi furnira u 1 000 m´ - Veneer sheets in 1 000 m´ Proizvodnja Production 26 25 140 125 137 137 137 100 80 80 80 80 50 119 60 119 300 300 Uvoz Imports 4 4 4 4 4 5 5 5 5 3 4 4 23 26 36 42 77 66 Izvoz Exports 32 22 19 16 19 13 13 13 13 19 24 24 19 24 27 40 31 25 Domaća potrošnja Apparent consumption -2 7 125 113 122 129 129 92 72 64 60 60 55 122 69 121 346 341 Šperploče - Plywood Proizvodnja Production 162 110 150 120 129 140 170 160 140 150 141 135 120 200 119 210 110 110 Uvoz - Imports 2 5 2 2 2 1 9 9 17 20 20 30 38 26 35 37 36 112 Izvoz - Exports 36 41 46 55 62 56 59 42 43 43 40 40 33 60 67 78 77 69 Domaća potrošnja Apparent consumption 128 74 106 67 69 85 120 127 114 127 121 125 125 167 87 169 69 153 Iveraste ploče u 1 000 nr´ - Particle board in 1000 m3 Proizvodnja Production 1330 1300 1300 1200 1300 1300 1370 1390 1400 1700 1790 1713 1680 1660 1730 1863 1970 1970 Uvoz - Imports 3 2 2 19 72 147 253 339 251 326 387 322 328 339 446 446 Izvoz - Exports 281 325 252 233 102 156 122 96 71 42 57 136 155 302 203 205 249 247 Domaća potrošnja Apparent consumption 1052 977 1050 967 1198 1163 1320 1441 1582 1997 1984 1903 1912 1680 1855 1998 2167 2169 P oče vi; knatic ;u 1 0( )0 m´ - Fibrcbo ard in 1 000 m Proizvodnja Production 376 405 320 360 330 347 360 360 360 400 430 525 400 480 550 600 590 590 Uvoz - Imports 1 1 3 2 2 1 1 38 38 61 84 78 152 125 134 132 206 342 Izvoz - Exports 118 89 71 88 113 101 102 92 90 107 172 180 217 304 273 251 290 289 Domaća potrošnja Apparent consumption 259 317 252 274 219 247 259 306 306 354 342 423 335 301 411 481 506 643 Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 53 <-- 53 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRLRADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 35-57 Međunarodna trgovina promiče se kroz udruženja izvoznika i uvoznika specifičnih proizvoda i utemeljena je na slobodnom tržištu. Nema posebnih regulacija tržišta za drvo, osim dakako standarda za klasifikaciju kakvoće drveta. koje su u skladu s europskim normama. Vrijedno je spomenuti daje u novije vrijeme, zahvaljujući investicijama u suvremenu opremu i tehnologije, postalo mogućim zamijeniti tropsko i drugo visokovrijedno drvo manje skupim vrstama. Unatoč tome što Španjolska po glavi stanovnika troši oko 0,1 m! piljene građe četinjača i oko 0,03 m3 listača, ona predstavlja vrlo interesantno tržište. Zbog slobodnog djelovanja tržišta, dakako i niza specifičnosti, nema nikakvog miješanja države i poslovno odlučivanje, niti su intervencijski zahvati vlade takvi da bi narušavali tržište, pa gotovo da i nema korupcije koje su inače redoviti pratitelj u zemljama gdje država donosi poslovne odluke. Brz rast domaćeg bruto proizvoda i visoka stopa investicija, velik dio kojih dolazi iz inozemstva, dokazom je da kapital, posebno strani, ide samo tamo gdje vlada što slobodnija utakmica. ZAPOSLENOST. Zakonski propisi glede zapošljavanja i socijalna sigurnost u šumarstvu jednaka je kao i u poljoprivredi. Poslodavci i posloprimci uplaćuju za troškove scijalnog osiguranja. Uz izvjesne izuzetke, ti doprinosi manji su od ostalih sektora narodnog gospodarstva, ali imaju tendenciju smanjivanja. Ne postoji opća politika zapošljavanja u šumarskom sektoru. Postoje neke posebne mjere. One nisu donijele nekakvu novu zaposlenost, ali su pripomogle da se zaposlenost održi unutar postojećih projekata. Bilo je povećanja zaposlenih (prije oko 10 godina) u Guarderia Forestal od tadašnjih 4.600 čuvara na 6.600, s ciljem da se osigura djelotvornija zaštita od požara i smanji broj sati čuvara koji su prelazili zakonski limit. U najnovije vrijeme, uslijed promjena do kojih je došlo u racionalizaciji rada u šumarstvu u ostalim zemljama EEZ, u Španjolskoj se isto tako intenzivno radi na proučavanju modela organizacije i gospodarenja, kojima bi se povećala djelotvornost. Još prije desetak godina većina zaposlenih u šumarskom sektoru bili su mali šumoposjednici, koji su skla- Tablica 11. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje oblog drveta Table 11 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of roundwood in 1,000 m3 | 80 | 81 i 82 | 83 | 84 | 85 j 86 | 87 | 88 | 89 j 90 | 91 | 92 | 93 | 94 | 95 | 96 [ 97 Oblo drvo - Roundwood Proizvodnja Production 12730 13305 14500 14990 14598 13994 15027 15480 15152 17437 17723 17272 15304 14157 15695 16465 16021 1602] Uvoz Imports 1626 782 860 903 1148 1374 1277 1236 1941 2025 2918 3095 2543 1656 1691 2348 2046 2397 Izvoz Exports 389 441 636 757 544 567 578 748 636 636 360 360 209 167 388 617 327 660 Domaća potrošnja Apparent consumption 13967 13646 14724 15136 15202 14801 15726 15968 16457 18826 20281 20007 1 7638 15646 16998 18196 17740 17758 Tablica 12. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje pilanskih i furnirskih trupaca u 1.000 m3 Table 12 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of sawlogs and veneerlogs in 1,000 m3 Proizvodnja Production Uvoz - Imports Izvoz - Exports Domaća potrošnja Apparent consumption Proizvodnja Production Uvoz - Imports Izvoz - Exports Domaća potrošnja Apparent consumption Proizvodnja Production Uvoz - Imports Izvoz - Exports Domaća potrošnja Apparent consumption 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92Trupci za piljenje i furnir ukupno - Savvlogs and veneerlogs total in 1,000 m´ 93 94 95 | 96 97 3354 816 10 3902 468 21 4769 450 12 4952 595 15 4111 603 14 3906 644 4 4272 758 16 3471 802 40 3341 1167 24 4771 1225 19 5306 1273 16 5055 1450 16 5829 5978 6144 6030 5729 5729 4160 ^34 9 5207 5532 4700 4546 5014 4233 4484 5977 6563 6489 5829 5978 Trupci četinjača za piljenje i furnir - Sawlogs & veneer logs coniferous in 1,000 m´ 6144 6030 5729 5729 2415 23 6 2833 1 17 4096 3 10 3892 4 12 3265 7 9 3571 10 1 4001 16 5 3200 14 6 3070 22 4 4500 23 4 5035 52 2 4784 50 2 4334 4543 4675 4375 4183 4183 2432 2814 4089 3900 3263 3580 4012 3208 3088 4519 5085 4832 4334 4543 Trupci listača za piljenje i furnir - Broadleaved sawlogs & veneerlogs in 1000 m´´ 4675 4375 4183 4183 939 793 4 1069 467 4 673 447 2 1060 591 3 846 596 5 335 634 3 271 742 11 271 788 34 271 1145 20 271 1202 15 271 1221 15 271 1400 15 1495 1435 1469 1655 1546 1546 1728 1532 1118 1648 1437 966 1002 1025 1396 1458 1477 1656 1495 1435 1469 1655 1 546 1546 Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 52 <-- 52 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA Sl´MARSIVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. CXXV1 (2(102). 35-57 Tablica 10. Španjolska: Godišnje izvlačenje iz šume (u 1 000 nr bez kore) Table 10 Spain: An-nual remopvals on forest (1 000 m3 under bark) Ukupno izvlačenje - Total removals Ukupno izvlačenje iz šume - Removals on forest Izvlačenje iz gospodarskih šuma - Removals on forest available for wood supply Izvlačenje iz negospodarskih šuma - Removals on forest not available for wood supply Izvlačenje sa zemljišta pod drvećem - Removals from other wooded land 14 185 12631 11 022 1 609 1 554 Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000 Eksploatacija šuma predstavlja najvažniju aktivnost španjolskog šumarstva. U dodanoj, novostvorenoj vrijednosti to godišnje iznosi oko 693 milijuna Euro8, što predstavlja 0,16 % nacionalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dodajmo tom, industrija prerade drva generira godišnje 3.083 milijuna Euro. Sporedni šumski proizvodi kao smola, sparto trava, med, dekorativne biljke, gljive, tartufi, pitomi kesten, žir, pinjoli, ostalo voće, stelja, vosak, pijesak, šljunak, kamen i lov te ribolov imaju godišnju vrijednost po prodajnim cijenama oko 270 milijuna Euro1´. Ovim vrijednostima nisu dodane koristi od šuma u sprječavanju erozije, utjecaja na klimu i krajobraz te bezbroj drugih općekorisnih funkcija šume, posebno rekreativne funkcije. Današnja španjolska potrošnja pilanskih i furnirskih trupaca kreće se negdje oko 6 milijuna m3 godišnje, stoje oko 46 % više nego 1980. godine. Postoje različiti financijski podsticaji za osnutak, proširenje ili modernizaciju u industriji za preradu drveta, ali su oni podvojeni pod zakon 50/1985 koji rješava pitanja podsticanja radi ispravaka gospodarskih neuravnoteženosti između pojedinih regija. Zajmovi s malim kamatama odobravaju se na temelju odluke Savjeta ministara iz travnja 1983. Konačno, šumarski sektor ima koristi i od Kraljevskog dekreta 1492/1986. koji se tiče prerađivačke industrije za poljodjelske i ribarske proizvode. Sve ove odredbe su u novije vrijeme doživjele značajne korekcije, da bi se uskladile s pravilima Europske gospodarske zajednice, kojoj je Španjolska postala članom nedavno. Industrija prerade drveta oporezuje se prema istim stopama i sustavu oporezovanja kao i sve ostale industrijske grane. Industrija drvnih ploča uglavnom radi ispod kapacitetnih mogućnosti, a prije desetak godina mnoge su tvornice prestale s radom, uglavnom radi zastarjelosti i rezultirajućih visokih troškova. Ulazak u EEZ sučelio je Španjolsku industriju drva s visoko produktivnom i U tom iznosu tehničko drvo predstavlja 602 mil E, ogrjevno drvo 55 mil E i pluto 31 mil. E. Sanjurjo, E., Caparrös, A., Martinez, P., Campos, P., Mediterranea Forest Public Goods and Externalities in Spain, Quuestionnaire for the working group on Mediterranean Forestry. University of Padua krajnje racionaliziranom industrijom nekih zemalja članica EEZ (Švedska, Njemačka, Francuska, Belgija, Austrija, Italija, Nizozemska i Velika Britanija). U novije vrijeme, zahvaljujući dobro oblikovanom gospodarskom politikom investiranja, strani kapital ulazi u Španjolsku u sve sek-tore, pa tako i u drvnu industriju, koja se izgleda uspješno nosi s konkurencijom unutar EEZ i Sjev. Amerike. Proizvodnja, potrošnja, uvoz i izvoz piljene grade prikazani su u tablici 5. S izuzetkom nekolicine malih lokalnih pilana i tvornica namještaja, nema participacije ruralnih organizacija u industriji prerade drveta. Glavni problem onečišćenja izazvan je industrijom celuloze. To objašnjava prigovore novim tvornicama i održavanju postojećih u područjima koje posjećuju turisti. Interes za drvom kao energentom započet kasnih sedamdesetih, sada pak, zbog smanjenja cijena tekućim fosilnim gorivima, se smanjuje. U tim naporima razmatrana su dva pristupa pri promicanju drvnih ostataka iz uporabe šuma i pilanarstva: prvi subsidiranje postrojenja za spaljivanje drvne sječke, koji se pokazao vrlo uspješnim u većini drvoprerađivačkih industrija. Drugi pristup bio je usmjeren prema razvijanju poboljšanih metoda i strojeva, koji bi drvnu sječku donosili na tržište. ICONA i različite druge organizacije uključene su u ostvarivanje ove politike. DRVNO TRŽIŠTE I TRGOVINA DRVETOM. Cijene drvetu bile su u Španjolskoj oduvijek slobodne, uz izuzetak nekoliko godina iza rata. Tendencije su cijena niske, uglavnom stoga što su mali šumoposjednici premalo organizirani, zbog čega im je pregovarački položaj prema kupcima slabiji. U tablici 5. i 6. vidi se i u najnovijim kretanjima da je tržište oblovine uglavnom ograničeno na prodaju domaćoj industriji. Vidljivo je također daje Španjolska u potrošnji piljene grade četinjača usmjerena na uvoz, a kod listača mora uvoziti čak više od polovice svoje proizvodnje. Potrošnja piljene grade četinjača povećala seje tijekom 15 godina za jednu trećinu. U isto vrijeme bilo je moguće povećati domaću proizvodnju piljene građe četinjača za svega oko 1/5 - 1/4. Kod proizvodnje piljene građe listača povećanje potrošnje uglavnom se odnosi na domaće izvore, uvoz se kreće od 0,5 do 0,7 milijuna nr. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 51 <-- 51 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2. CXXV1 (2002), 35-57 problemi u vezi sa sadašnjom, relativno novom, decentralizacijom šumske uprave i upravljanja šumama. U nacionalnim razvojnim programima šumarstvo je prisutno u: zaštiti i unapređenju okoliša i prirodnih resursa, za koje je odgovorna ICONA unapređenju proizvodnje u poljoprivredi i ribarstvu, gdje šumarstvo sudjeluje s oko 33 % pomoći ili zajmova. Šumarstvo sudjeluje u državnom proračunu u visini ispod 1 % sredstava. MONETARNA I POREZNA POLITIKA. Monetarni i fiskalni podsticaji privatnom šumarstvu uglavnom su sadržani u Zakonu o razvoju šumarstva iz 1977. Pomoć za šumarske pothvate na raspolaganju je privatnim šumoposjednicima kao i ostalima kojima šumoposjednici prenesu pravo uporabe vlastitog zemljišta. Pomoć varira u visini od 25 % do 50 % ukupnih troškova projekta. Radovi kvalificirani za dobijanje pomoći su: novo- i ponovno pošumljivanje, prorjeđivanje, čišćenje, izgradnja i održavanje šumskih putova i protupožarnih pruga itd. Krediti do 90 % od ukupnih troškova projekta ili radova dodatno su na raspolaganju, pored pomoći. Kao alternativa pomoći spomenutoj naprijed, šumoposjednik može sklopiti ugovor s Upravom da obavi poslove za njega. U tom slučaju polovica troškova se otpisuje kao pomoć, dok druga polovica mora biti vraćena od strane šumoposjednika u vremenu kada na UPORABA SUMA Razina sječa utemeljena je na načelu potrajnosti prihoda, i određuje se gospodarskim osnovama ili, ondje gdje ih nema, jednogodišnjim planovima. Najveći dio drva prodaje se u stojećem stanju i mehanički ga iznosi kupac. Animalna se vuča pri izvlačenju ne rabi. Transport se odvija putovima. Malo je šumskih područja koji bi još bili nedostupni, mreža putova u i oko šuma unapređuje i proširuje Šumarska uprava u suradnji sa šumoposjednicima. Veze između šumarstva i pilanarstva, proizvodnje drvnih ploča i industrije papira vrlo je tijesna. Većina Tablica 9. Španjolska: Godišnje sječe (1 000 m5 s korom) Table 9 Spain: Annual fellings (in 1 000 m3 over bark) Ukupna sječa - Total fellings stanu prihodi ili kada se šuma posiječe. Kamate na sve naprijed spomenute kredite stimulativno su vrlo niske. Porezni podsticaji obuhvaćaju potpuno oslobođenje plaćanja poreza iz ruralnog zemljišta predviđenog za pošumljivanje i pošumljenog, kao i smanjenje sve do 95 % izvjesnih ostalih poreza, uključivši porez kod ku poprodaja inter vivos, uz uvjet da su ispunjeni propisa ni upravni i tehnički uvjeti. Podstiče se uspostava šumarskih kooperativa i udruga šumoposjednika kreditima i putem pomoći. Porezi. Za zemljište djelomično pokriveno šumom koje nije isključeno od plaćanja ruralnog zemljišnog poreza, stope koje se pimjenjuju variraju u širokim granicama, ovisno o položaju i vrstama drveća. Doprinos socijalnom osiguranju zaračunava se u obliku poreza na "teoretski" utrošak rada, čak i onda ako se poslovi obavljaju tijekom godine. Dodatno tome postoje parafiskalne mjere, kao što su plaćanja za licence i tehničke usluge koje daje Uprava. Konačno, tu je porez na vrijednost proizvoda dobijenih iz privatne šume. Ta se vrijednost dodaje prihodu domaćinstva iz ostalih izvora, radi oporezovanja. Tamo gdje se dohodak pojavljuje samo nakon nekoliko godina, porez se obračunava samo na dio pripadajući poreznoj godini. Nije moguće tvrditi da je šumarska politika inkompatibilna s poreznom politikom, ali točno je da bi se problemi šumarstva morali rješavati s više senzibiliteta, imajući u vidu negospodarske dobrobiti od šuma. To bi bio slučaj za umanjenje nekih poreza i ukidanje drugih. - Forest utilisation poduzeća izravno kupuje od uzgajivača šuma (šumopo sjednika), dok neke tvrtke posjeduju svoje šume. Godi šnja ili duža razdoblja ugovora za opskrbu drvetom nisu neuobičajeni, katkada je u ugovorima sadržana obveza kupca drveta na panju da pošumi i gospodari šumom. Ostaci drva pri sječi i izradi te pilanski ostaci upo trebljavaju se gdje god je to moguće kao sirovina u in dustriji celuloze ili drvnih ploča, odnosno kao gorivo. Ostaci drva pri sječi i izradi ondje gdje za njih ne pos toji tržište spaljuju se na mjestu nastajanja. 15 863 Gospodarske šume - Forest available for wood supply, Ukupno - Total Negospodarske šume - Forest not available for wood supply Ostalo zenmljište pod drvećem - Other wooded land Stabla izvan šuma - Trees outside forest 12 639 1 611 3 224 Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000 49 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 50 <-- 50 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ~ ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. I 2. CXXV1 (2002), 35-57 Dva nacionalna doma koji odobravaju zakone i do Parlamenti autonomnih komuna nose važne odluke Glavna tri ograničenja provedbe šumarske politike su: Komisije tih dvaju domova koje se bave državnim već spomenuta fragmentarnost šumoposjeda proračunom, poljodjelstvom, okolišem i međuna ograničenja, zajednička svim zemljama, koja proizrodnim odnosima laze iz multiplih veza šumarstva s ostalim sektori Različite komisije Senata o posebnim pitanjima, ma narodnog gospodarstva npr. šumski požari, slatkovodno ribarstvo, poplave. Tablica 8. Šumski izvori u Španjolskoj Osnovni podaci, 1990. Table 8 Forest resources of Spain - General data, 1990 Jedinica mjere- Unit Ukupno - Total Ukupno Total Četinjače- Coniferous Listače - Broadleaved Od čega gospodarske šuma From which exploitable forest Ukupno Total Četinj ače- Coniferous Listače - Broadleaved Populacija - Population 1000 stanov. 38 960 Ukupna površina - Total area knr 504 780 Ukupno šume - Total fores 1000 8 388 3 942 4 446 6 506 2 807 3 699 Javne - Public ha 3 250 Privatne - Private 5 138 Ostalo zemljište pod drvećem 1006 17 234 100 17 134 4 023 4 923 Other wooded land ha Javno - Public 4 483 Privatno - Private 12751 Ukupno stojeća drvna masa šuma i ostalih drvnih izvora Million m3 540 322 218 Total standing volume o.b. forest and other wooded land Drvna zaliha šuma i zemljišta pod drvećem - Growing stock Šume - Forest Million m3 o.b. 540 470 322 290 218 180 450 276 174 Ostalo zemljište pod drvećem 70 32 38 52 20 32 Other wooded land Drvna biomasa iznad tla šuma i površina pod drvećem Million m3 748 446 302 Wood biomass on forest and o.b. other wooded land Neto godišnji prirast šuma i ostalih šumskih izvora 1000 m3 33 488 22 000 11 488 Net annual increment on forest o,b, and other wooded land Šume - Forest 29 150 20010 9 140 27 750 19 000 8 750 Ostalo zemljište pod drvećem 4 338 1 990 2 348 3 085 1 415 1 670 Other wooded land Ukupna sječa iz svih izvora Total annual fellings from 1000 m1 18 530 9 608 8 922 all sources o,b, iz šume 15 439 8 270 7 169 15014 8 141 6 873 iz ostalih površina pod drvom 2716 1 119 1 597 2 245 767 1 478 Ukupno iskorištenje iz svih izvora - Total used biomas 1000 m3 14910 7 589 7321 from all resources o,b, iz šuma - forest 12 422 6531 5 891 12 136 6 475 5 661 iz ostalih izvora 2 188 883 1 305 1 914 673 1 241 from other sources Izvor - Source: The Forest Resources of the Temperate Zones, The UN-ECE/FAO 1990 Forest Resources Assessment, Vol.1., UN, New York 1992 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 49 <-- 49 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRFRADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2, CXXVI (2002). 35-57 autonomno tijelo unutar Ministarstva Poljoprivrede, ribarstva i prehrane. U autonomnim upravama odgovornost pripada organu kojemu je ista predana. Glavni ciljevi šumarskih istraživanja unutar gore spomenutog plana su: 1) Unapređenje strukture unutar sektora (npr. uvođenje novijih vrsta, šumarska genetika) 2) Unapređenje i racionalizacija proizvodnih sustava (npr. ekologija i ekonomika brzorastućih vrsta) 3) Unapređenje utrošaka (inputa), (npr. fertilizacija, bolje manje skupe metode uporabe inputa) 4) Racionalizacija prerade i marketing (npr. unapređenje tehnologije dobivanja celuloze, komercijalizacija aromatičnih i ljekovitih biljaka, unapređenje pilanske tehnologije) 5) Čuvanje i uporaba prirodnih izvora (npr. proučavanje ekosustava, sprječavanje požara uključivši društvena stajališta, sprječavanje opustošenja. INIA poduzima i fundamentalna, i aplikatibilna istraživanja. Jedinice unutar INIA koje se ponajprije bave šumarstvom su: šumsko pašarenje i gospodarenje šumama drvo proizvodnja i prerada pluta celuloza i ekstraktivne industrije Na nekim razinama postoji sporazum INIA-e s ostalim institucijama za provođenje istraživanja šumarskih istraživačkih projekata. Odjeli za istraživanja drva i celuloza u uskom su dodiru s ostalim ministarskim odjelima o pitanjima kao što je uspostava tehničkih normi za specifične proizvode. INIA sudjeluje u aktivnostima IUFRO i ostalim međunarodnih istraživačkih organizacija koja se odnose na šumarstvo. Postoje bilateralni istraživački sporazumi, između ostalih sa SAD, Francuskom i SR Njemačkom. Najveći dio sredstava za šumarska istraživanja dolazi iz općeg fonda za INIA koji dolazi iz državnog proračuna. Ova su sredstva povećavana u slučajevima kada se radi o projektima financiranih i podupiranih iz drugih izvora, javnih ili privatnih. Distribucija istraživačkih rezultata obavlja se na različite načine: INIA izdaje niz znanstvenih publikacija (saopćenja, monografije, tehnička priopćenja itd.). Poljoprivredni investicijski sektor tiska praktične upute utemeljene na znanstvenim rezultatima. Mnoštvo rezultata šumarskih istraživanja šalje se u praksu i osobnim kontaktima i putem publikacija. Odgovornost za odnose s javnošću podijeljena je između Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i prehrane te relevantnih uprava unutar autonomnih okruga. Televizijski programi, praktični tečajevi tijekom ljeta na odmoru u prirodi, te predavanja u školama za poljoprivredu igraju u tom značajnu ulogu. Španjolska u pogledu veza domaćeg šumarstva sa stranim ima bliske kontakte s velikim brojem zemalja. Mirnim prijelazom na parlamentarnu demokraciju ti su se odnosi neprekidno gradili, proširivali i produbljiva li. Svrha im je upoznati španjolsku javnost s dostignućima u šumarstvu ostalih zemalja i surađivati s drugim zemljama na znanstveno-stručnom, tehnološkom, gospodarskom, trgovačkom i marketinškom polju. Otvorenost idejama tržišnog gospodarstva, nužnost prilagodbe unutar EEZ, kao i cjelokupan napredak stvaraju od španjolskog šumarstva, unatoč svim povijesnim, bioklimatskim i inim nedostacima, respektabilnog partnera. Španjolska spada u red zemalja unutar EEZ, koja je bila među gotovo najzaostalijim. Danas je to zemlja koju valja u mnogim vidovima pročavati kao zemlju viševrsnih čuda, ne samo gospodarskog. Autonomne zajednice7, općenito su odgovorne za sva stajališta gospodarenja šumama, uporabu šuma, pošumljivanje, lov, slatkovodni ribolov, ispasišta stoke itd. Takve zajednice imaju izvjesne legislativne atribute u okvirima nacionalne legislative. Centralna uprava zadržala je odgovornost za poslove kao što je temeljno zakonodavstvo, koordinacija općeg planiranja, javni radovi koji se protežu ili imaju utjecaj izvan pojedinih autonomnih zajednica, međunarodni odnosi, nacionalna statistika, nacionalna šumska premjerba, upravljanje nacionalnim parkovima itd. Centralna uprava i autonomne komunalne regije zajedno djeluju u stvarima kao što su: projekti gospodarenja vodnim slivnim površinama, koji obuhvaćaju više od jedne komune, poduzimanje mjera za sprječavanje i gašenje šumskih požara, te izvjesna pitanja koja se tiču nacionalnih parkova. Tijelo u kojem su zastupani Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i hrane, kao i autonomne komune, osnovano je nakon dugih priprema. Njegova uloga je, između ostalog, utvrđivanje liste zaštićenih vrsta, izdavanje lovačkih i ribolovnih dozvola, izdavanje pravila ponašanja šumarskog osoblja, razvoj općeg obrazovnog programa za studij prirodnih oblasti, distribucija šumskog sjemenja i sadnica. Sljedeći su organi državnog upraviteljstva koji utječu na šumarsku politiku: Izvršni organi: Savjet ministara Savjeti autonomnih komuna Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i hrane Različite komisije vlade, posebno one za probleme autonomnih komuna i gospodarske probleme Komitet za javne investicije Legislativni organi: Španjolska je zemlja puna separatističkih podjela, pa je i njezina politička organizacija prilično komplicirana i različitih stupnjeva djelotvornosti. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 48 <-- 48 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRKRADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski lisl br. 1 2, CXXVI (2002). 35-57 Glavne deklaracije politike glede zaštite okoliša i prirodnih izvora uključujući šume su: Članak broj 45 španjolskog Ustava iz 1978.; Poruka nj. vcl. kralja u lipnju 1980. prilikom Svjetskog dana okoliša; Sporazum Savjeta ministara od 6. lipnja 1980. kojim se odobrava prijedlog Meduministarske komisije za okoliš glede španjolske strategije čuvanja prirodnih izvora. Specifičnije izjave koje se tiču šumarske politike sadržane su u 12 zakona usvojenih između 1941. i 1982. UPRAVA. Djelotvorna šumska uprava u Španjolskoj otežana je zbog fragmentacije posjeda - 2,6 milijuna privatnih šumoposjednika posjeduje prosječno 3 ha, svaki. 5.700 javnih šuma s prosječnom površinom od oko 600 ha predstavljaju manji problem (v. tablicu 2 i 3). Privatni šumoposjednici mogu sklopiti ugovor s Upravom radi pošumljivanja njihova zemljišta klasificiranog kao šumsko zemljište pod djelomičnim pokrivačem drveća. U takvom se položaju prije nekoliko godina već nalazilo oko 9.000 posjeda s ukupnom površinom oko 3 milijuna ha. Uprava državnih šuma i ostalih javnih šuma prenijeta je iz kompetencije centralne vlade na šumarsku službu autonomnih općina, u razdoblju 1980. i 1985. godine. Od ove decentralizacije, Centralna uprava, koja je i nadalje odgovorna za nacionalne parkove, nabavljala je privatno zemljište unutar ili oko takvih parkova. Odgovornost za najviše aspekata Središnje šumske uprave nalazi se unutar organa Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i hrane: Instituto Nacional para la Conservaciön de la Naturaleza (ICONA). To je autonomno tijelo zaduženo primjenom programa zaštite: sprječavanje erozije i šumskih požara, održavanje zaštićenih područja i putova stoke, genetsko unapređenje, ponovno pošumljenje radi javnog interesa itd. Generalni direktorat poljoprivrednih istraživanja i izobrazbe. To je drugo autonomno tijelo odgovorno za istraživanja u šumarstvu i za šumarsko školstvo, pored ostalih istraživanja u biljnoj i animalnoj proizvodnji. Generalni direktorat za poljoprivrednu proizvodnju. Odgovoran za šumarsku proizvodnju i za raspodjelu pomoći privatnim šumoposjednicima, osim ostalih poljoprivrednih aktivnosti. Generalni direktorat za agroindustriju. Odgovoran za primarnu i finalnu industriju. Odgovoran za primarnu i finalnu preradu drveta, dakako i za agroindustriju. Šumarsko školstvo na najvišoj i srednjim razinama pod ingerencijom je Ministarstva znanosti i obrazova nja; finalna industrija drva je pod ingerencijom Ministarstva industrije i energije; trgovina šumskim proizvodima potpada pod ministarstvo gospodarstva i trgovine. Organizacija šumarske službe autonomnih zajednica različita je od slučaja do slučaja. Npr. u nekim, ali ne svim političkim zajednicama, odgovornost glede javnog šumoposjeda i privatnog šumopos-jeda ostaje u različitim odjelima. ŠUMARSKO ŠKOLSTVO I OBRAZOVANJE. Šumarsko školstvo odvija se na tri razine´´: I. Najviša razina: stječe se na Escuela Tecnica Superior de Ingenieros de Montes na Universidad Politecnica, Ciudad Universitaria, Madrid 3 i Escuela de Ingenieria Tecnica Forestal, Ciudad Universitaria, Madrid 3; u Madridu. U novim nastojanjima uspijeva se šumarstvo postaviti u širi kontekst društva. II. Tehničarska razina: za izobrazbu na ovoj razini postoje tri Escuelas Universitarias de Ingenieria Forestal koje se nalaze po jedna u Madridu, Albacete i Huelva Razina kvalificiranih zaposlenika: U ovom području je tijekom posljednjeg vremena uočen najveći napredak. Prije dvadesetak godina kandidati za zvanje Guarderia Forestal trebali su samo proći najjednostavniji ispit osnovnih znanja. Sada kandidati prolaze dvogodišnji tečaj u posebnim školama organiziranim po autonomnim komunama. Od takvih škola valja spomenuti sljedeće, uz različite curriculumc: A. Escuela de Capataces Forestales, Agricolas y Ganaderos, Almazan (Soria) B. Escuela de Capataces de Explotaciones Forestales, Cazorla (Jaen); C. Escuela de Capataces Forestales, Coca (Segovia); D. Escuela de Capataces Forestales y Ganaderos, Jaca (Huesca); E. Escuela de Capataces Forestales, Lourizän (Pontevedra); F. Escuela de Caza y Capacitacion Fortestal, Apartado 190, Toledo; G. Escuela de Capataces Forestales y de Jardineria, Villaviciosa de Odön (Madrid) Šumarstvo u općem obrazovanju ne igra nikakvu ulogu, osim što se u školama posvećuje posebna pozornost nekim predmetima kao npr. šumski požari. ISTRAŽIVANJA, INVESTICIJE I INFORMATIKA. Šumarska istraživanja uvrštena su unutar Nacionalnog plana poljoprivrednih istraživanja. Odgovornost unutar Centralne uprave ostaje pri Instituto Nacional de Investigaciones Agrarias (INIA) koji je FAO Forestry Paper. 3 rev./l, 1981, World list of forestry schools. Rome |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 47 <-- 47 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list hr. 1-2. CX.XVI (21)02). 35-57 nedovoljnom mrežom putova i požarnih pruga, kao i nepotpunom adekvatnošću zakonskih propisa. Nametnici i bolesti, iako nisu zanemarive, daleko su manje ozbiljne. Štete od onečišćenja zraka trenutno nisu jako velike. Glavnim dostignućem španjolskog šumarstva 19. stoljeća smatra se utemeljenje škole za šumarske inženjere, stvaranje šumarske čuvarske službe Guarderia Forestal i izrada kataloga šumskih zemljišta od javnog interesa. Tijekom početka ovog stoljeća dolazi do objavljivanja različitih zakona, kao i poduzimanja zaštitnih mjera. Godine 1941. Zakon o državnim šumskim izvorima dovodi do reorganizacije dijela šumske uprave i do primjene nacionalnog plana za pošumljavanje, koji je bio predviđen i ranije. Planom je predviđeno pošumljavanje šest milijuna ha tijekom 100 godina, s naglaskom na ekološke potrebe. Uprava je od tada pošumila oko 2,5 milijuna ha, ali privatni sektor, unatoč različitim podsticajima, postigao je pošumiti samo oko 300 000 ha. ICONAje osnovana u 1971. Cilj je bio da se gospodarenje svih biljnih i životinjskih prirodnih resursa stavi pod jedinstveno gospodarenje, i da se utemelji koherentan koncept za njihovu zaštitu i očuvanje. Nova decentralizirana struktura, kao i ostali razlozi, učinili su nužnim redefiniranje ciljeva, uključujući: veće sudjelovanje privatnog posjeda pod drvom kao i ostalih građana poboljšanje životnih uvjeta za ruralnu populaciju u nerazvijenim područjima unapređenje boljeg razumijevanja prirode. Zakon 15/75 o Zaštitnim područjima ustanovljuju se četiri vrste površina: Nacionalni parkovi (122.700 ha) kojima jedino gospodari ICONA; Integralne pričuve koje se sastoje od manjih površina od posebnog znanstvenog zani-manja, kojih ima oko 27 za sada, s površinom oko 11.000 ha; Mjesta prirode (Parajes Naturales) gdje se čuva specifična flora ili ostale sastavnice pri-rode od velikog nacionalnog interesa; ima ih 74 s ukupnom površinom 21.500 ha; Parkovi prirode kojima je cilj unapređivanje dodira između čovjeka i prirode; takvih parkova je 63, s ukupnom površinom 159.100 ha. Nov zakon, potaknut člankom 43 Ustava, sastavljen je da bi se postojeće zakonodavstvo prilagodilo novoj upravnoj situaciji Šumarske rekreacijske površine sastoje se od: a) Šumskih parkova: obično su to velike površine blizu gradova gdje su ostali aspekti gospodarenja šumama podređeni osiguranju rekreacije; b) Specifična rekreacijska područja koja se sastoje od "jezgre" (nücleo) i "okružujućeg po-dručja" (banda circular, zona circundande) koja je pod utjecajem jezgre i uređenja koje je ondje na raspolaganju. Uređenje i uređaji zavise o lokaciji i tražnji, kao npr.: parkovi za rekreaciju za veliku dnevnu gustoću posjetitelja; takvi su vrlo dobro opremljeni s plivačkim bazenima, svlačionicama, restaurantima ili barovima, zahodima, opremom i uređajima za igru djece itd. Takvi parkovi mogu biti i najčešće jesu samofinancirani; mjesta za picnic; Veliki i mali camping prostori za boravak od nekoliko dana za različite vrste posjetitelja (grupe mladih, obitelji itd.). Lovstvo: politika treba opravdati različite aspekte koji se tiču: okoliša, znanstvenih i zaštitnih načela ugroženih vrsta. Odgovornost za provedbu politike je na autonomnim komunama, ali je ICONA zadržala ulogu općeg koordinatora i nadglednika. Ima nekoliko nacionalnih zakona u kojima se rješavaju problemi lova i zaštita divljih životinja, a postoje i međunarodne konvencije kojima je Španjolska potpisnikom (Ramsar, Bonn, Washington, Berne). Do nedugo, kooperative i ostale ruralne organizacije igrale su neznatnu ulogu u gospodarenju šumama, ali se to izmijenilo najnovijim zakonima. Postoje značajne površine napuštenog poljodjelskog zemljišta nakon što su degradirane. Pošumljivanje ovakvih površina je urgentno nužna. Cilj razvoja gospodarstva u planinskim predjelima je u tom da se postigne pravi odnos između poljodjelstva i ostalih aktivnosti. Šumarstvo u takvom razvoju igra važnu ulogu. ŠUMARSKA POLITIKA U ŠPANJOLSKOJ. Šumarska politika u Španjolskoj utemeljena je na sljedećim ciljevima: (a) Zaštita i obnova izvora s naglaskom na zaštitu protiv erozije tala, suzbijanje bujica i gospodarenje slivnim područjima; zaštita šuma od požara; (b) Unapređenje i optimizacija šumske proizvodnje s naglaskom na: potrebe ruralnog pučanstva u ugroženim područjima; načelo potrajnosti prihoda i održavanje proizvodnog potencijala ekosustava; (c) Doprinos šuma okolišu i njegovu uživanju po javnosti kroz zaštitu flore i faune, osiguranje mogućnosti rekreacije i promicanje boljeg razumijevanja prirode, posebno među djecom. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 46 <-- 46 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski lisl br. 1 2, CXXVI (2002). 35-57 Slika 3. Španjplska: Drvna zaliha u šumama po vrstama Fig. 3 Spain: Growing stock by tree species P. maritimus 21% P. halepensis 17% Other broadleaved 17% Q. suber 2% Beech P. sylvestris 4% 12% P. pinea Eucalyptus Other 6% P. laricio 6% ßo/() coniferous 9% Izvor - Source: The forest resources of the temperate zones, Vol. I., UB-ECE/FAO 1990 - Forest Resource Assessment, New York & Geneve Tablica 6. Španjolska: Drvna zaliha šuma prema vrsti drveća (u 1 000 m3 s korom) Table. 6 Spain: Growinf stock on forest by species group (in 1 000 m3 over bark) Četinjače - Coniferous Listačc - Broadleaved U šumama - On forest 363 323 230 788 U gospodarskim šumama - On forest available for wood supply 284 882 201 933 U negospodarskim šumama - On forest not available for wood supply 78 441 28 855 Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000 Tablica 7. Spanjolska:Bruto i neto godišnji tečajni prirast u 1 000 m3 s korom Table 7 Spain: Gross and net annual increment in 1 000 nV Ost. zemlj. pod drvećem -Drveće izvan šuma - Ukupno - Total U šumi - On forest Other wooded land Trees outside forest Bruto godišnji tečajni prirast u 1 000 m3 s korom - Gross annual increment in 1 000 m3 o.b. 30 135 30 120 15 Neto godišnji tečajni prirast u 1 000 m3 skorom - Net annual increment in 1 000 m3 o.b. 30 108 30 092 15 Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000 GOSPODARENJE ŠUMAMA I ZAŠTITA ŠUMA Forest management and forest protection Španjolska ima najgori i najrašireniji problem erogiji "LUCDEME", za kojega je jugozapadna Španjozije u Europi, iza nje dakako slijedi Grčka. Polazna lska područje ispitnog uzorka. točka rješavanja tog problema je popis erozijskih poPrvo načelo gospodarenja šuma je osiguranje po dručja i njihova kvalifikacija. Na tom je moguće trajnosti resursa. Drugo načelo jest postizanje harmoizraditi nekakav plan izvodljivosti zajednički između nične ravnoteže između ponude proizvoda i okolišnih ICONA-e i autonomnih komuna: te društvenih usluga. a) Kvantifikacija onoga što treba učiniti Uništavanje šuma ispašom, požarima i pretvorbom b) Definiranje prioriteta u druge uporabe, koje traje već stoljećima, nastavlja se c) Definiranje specifičnih projekata koji će se potom do naših dana. Požari su najteži problem. 94 % požara detaljno planirati uzrokuje čovjek, mnoge od njih namjerno (npr. radi Nezavisno od ovih nastojanja, je nastavljanje prodobijanja ispasišta za domaće životinje). Uprava šuma grama za suzbijanje desertifikacije u mediternaskoj respriječena je u naporima sprječavanja šteta od požara |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 45 <-- 45 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list hr. 1-2. CXXVI (2002). 35-57 da pripadaju obim klasama EUA simultano. Šumsko većem koje je isto kultivirano. Sredinom 1950-tih oko zemljište obuhvaća površine pokrivene drvećem, i po- 8 % takvog zemljišta pod drvećem bijaše oranica, koja vršine bez drveća. Ovo posljednje obuhvaća grmlje je danas ispod 3 %. Većina kultiviranog zemljišta pod (matorral) i ispasišta (dehesa) kao i površine pod dr- drvećem nalazi se u regijama dehesa. Tablica 3. Španjolska: Šume i ostalo zemljište pod drvećem prema vrsti Table 3 Spain: Forest and other wooded land by species groups Apsolutne vrijednosti -Komparativni podaci Absolute values Comparative data Jed. mjere -Ukupno -Vrsta -Iznos Unit Total Data Amount Sume, pretežito četinjače Forest - Predominantly coniferous 1 000 ha 5 879 % od ukupne površine šuma- Per cent of total forest area 43.5 % Sume, pretežito listače Forest - predominantly broadleaved 1 000 ha 5 123 % od ukupne površine šuma- Per cent of total forest area 37.9 % Miješane šume - Mixed forest 1 000 ha 2 507 % od ukupne površine šuma- Per cent of total forest area 18.6% Ukupno - Total 1 000 ha 13 509 100.0% Ost. zemlj. pod drvećem - pretežito četinjače Other wooded land - predominantly coniferous 1 000 ha 3 743 % od ukupne površi ost. zemljišta pod drvećem Per cent of other wooded land 30.0 % Ost. zemlj. pod drvećem - pretežito listače Other wooded land - predominantly broadleaved 1 000 ha 7 484 % od ukupne površi ost. zemljišta pod drvećem Per cent of other wooded land 60.0 % Ost. zemlj. pod drvećem - miješane Other wooded land - mixed 1 000 ha 1 248 % od ukupne površi ost. zemljišta pod drvećem Per cent of other wooded land 10.0% Ukupno - Total 1 000 ha 12 475 100.0% Sveukupno - Grand Total 1 000 ha 25 984 IZVOR - SOURCE: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000 Tablica 4. Španjolska: Vlasništvo nad šumama i ostalim zemljištem pod drvećem u 1 000 ha Table 4 Spain: Ownership of forest and other wooded land in 1 000 ha Javni posjed -Privatan posjed - Ukupno - Total Public ownership Private ownership Sume i šumsko zemljište - Forests and forest land 4 235 9 274 13 509 Ostalo zemljište pod drvećem - Other wooded land 1 373 11 102 12 475 Ukupno - Total 5 608 20 376 25 984 Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO New York & Geneva, 2000 Tablica 5. Španjolska: Površine i broj čestica šuma i ostalog zemljišta pod drvećem Table 5 Spain: Area and number of holdings of forest and other wooded land Javni posjed -Privatan posjed Public ownership Private ownership Površina šuma i ostalog zemljišta pod drvećem 5 608 20 376 Area of forest and other wooded land 1 000 ha Površina šuma - Area of forest 4 235 9 274 Broj čestica - Number of holdings (Broj - Number) 8718 661 992 Prosj. veličina čestica šuma i ost. zemljišta pod drvećem 643 30.78 Average size of holdings of forest and other wooded land (hektara - hectares) Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 44 <-- 44 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002). 35-57 fit), samo jedna trećina šuma i šumskog zemljišta pripada javnim institucijama jedne ili druge vrste. Dekapitalizacija koja se vidi u španjolskim šumama i šumskom zemljištu (posebno ovom potonjem) zahvaća jednako tako i javni posjed, i to u zabrinjavajućem stupnju. Mediteranska regija u središnjem dijelu ima zajedničke vrste sa središnjom iberijskom regijom kao što su npr. Pinus halepensis, Pinus pinea, Pinus pinaster, Quercus ilex, a na ponekim mjestima i Querem suber. Obrast je međutim manje gust zbog suhoće i ogromnih degradiranih područja koja mjestimično liče na pustinju. Na obalnim pješčanim dinama priobalja, vrijedni su pokušaji pošumljivanja šumskim drvećem. Isto tako valja spomenuti šumu palmi u Elche, južno od glavnog grada Alicante istoimene provincije (u Valenciji). Važna komponenta mediternskih šuma je semiaridna vegetacija sa i bez drveća dehesa (otvoreno, savani slično zemljište, rezultat djelomičnog krčenja prijašnjih mediteranskih šuma tipizirana multiplim korištenjem za poljoprivredu, pašarenje i šumarenje. Ovaj oblik šuma vrlo je važan u mediteranskom bazenu, a i te kako znakovit za Španjolsku i Portugal, uz dakako i druge europske mediteranske zemlje kao što su Francuska, Italija, Hrvatska i Grčka, te neeuropske zemlje Male Azije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike)). Ove formacije šumskog zemljišta samo u španjolskim zapadnim i jugozapadnim provincijama zauzimaju površinu 5,82 milijuna ha, uz visoke šume, pretežito brzorastuće, na površini oko 1,2 milijuna ha. Površine dehesa (s i bez drveća) predstavljaju dakle 52 % agrikulturno korištenog zemljišta unutar tih provincija i 27 % od ukupnih šumskih zemljišta Španjolske. Glavni problemi koje dehesa šumsko zemljište sučeljava, sasvim su različiti od onih koji utječu na brzorastuće šume zasađene zbog proizvodnje drveta i plantaže, više na sjeveru i u industrijskim zemljama Europe. Npr. problemi kao što su kisele kiše te regionalni debalansi između tražnje i ponude drveta nisu specifični za dehesas. Dehesas čine primarnu formaciju mediteranskog šumskog zemljišta nađenu na Iberskom poluotoku. Porijeklo bezdrvnih dehesas leži najčešće u degradaciji tih formacija. Osim dehezas, u mediteranske šumske površine ulaze još i aridna područja kao što su ona u provincijama Almeria, Murcia i Alicante. Gospodarska aktivnost u tim područjima uobičajeno je mariginalna. Ta su područja često predmetom mnogih istraživanja, kao i javne gospodarske politike, s ciljem da se zaustavi desertifikacija, uglavnom uslijed olujnih poplava. Danas javne institucije odgovaraju najčešće na ta pitanja sadnjom četinjača, topola i eukaliptusa. Uvođenje nekih od ovih egzotičnih vrsta međutim dovodi do lokalnih okolišnih degradacija. Na primjer u semiaridnoj Španjolskoj, takve plantaže podložne su šumskim požarima, najčešće zbog potpunog odsustva važnih šumskouzgojnih gospodarskih praktičnih iskustava. Uz pretežito mediteranske značajke Španjolske, uzgajanje mora biti različito od srednje europske prakse, u kojoj se drvo mora promatrati kao sekundarno po značenju. Različiti pašnjački resursi s druge strane upućuju da ispaša treba sačinjavati glavnu gospodarsku aktivnost. Španjolsko šumsko zemljište izrazito je važan pridonositelj čuvanju tala i voda. Također mediteransko šumsko zemljište pruža nezamjenjiv habitat za brojnu ekološki važnu faunu Europe i Afrike, jednako tako kao i za autohtone iberijske vrste. Ni službena politika, niti upravna praksa izvedena iz zakonskih propisa koji se tiču zaštitnih područja, nisu davali prednost punom gospodarskom i okolišnom potencijalu tih područja. Općenito se to dogodilo zbog financijske politike, koja je trebala osigurati potrajan razvoj prirodnih izvora i okolišnih i gospodarskih, koji se simultano uvode. Takvo zakonodavstvo je zaštitu nekih područja proglasilo najvećom ekološkom vrijednošću koja je moguća. Nacionalni park Monfragüe dobar je primjer za to. Ispasišta, tla obrasla česminom (crnika, Q. ilex) i plutnjakom (Q. suber), grmlje (matorral) i mediteranska fauna u tom području, sve je bilo razarano i substituirano novim šumskim plantažama s brzorastućim egzotičnim vrstama sredinom 1970-tih godina, da bi se djelomično obnovilo zahvaljujući tim zakonskim mjerama. Šume i šumsko zemljište. Uporaba zemljišta predmetom je periodičkih promjena koje imaju utjecaj i na veličinu zemljišta pod poljoprivrednim korištenjem (Espacios utilizad para agricultura - EUA) i njihovu raspodjelu između stočarstva, ratarstva i šumarstva. Tendencija prema redukciji u veličini zemljišta namijenjenog poljodjelstvu, uzrokovano je turizmom, izgradnjom kuća za odmor (vikendica), urbanim, industrijskim, transportnim i ostalim zahtjevima. Ostali fizički, gospodarski, društveni i politički čimbenici međutim također vrše utjecaj na pretvorbu poljoprivrednog zemljišta u šumsko ili obratno. Međudjelovanja ovako uvelike mijenjajućih čimbenika čine razgraničenja veličine šumskog zemljišta, teškim, ako ne i nemogućim. Veliki troškovi provedbe inventarizacije šuma koja je stoga rijetka, potvrđuje postojanje problema. Čak i sada, samo je jedna inventarizacija šuma u Španjolskoj objavljena 1975. (FFI 1975), a druga je nedavno završena (1993/94). Španjolsko zakonodavstvo pomno definira razliku šumskog zemljišta od poljodjelskog "kao zemljište koje nije karakterizirano poljodjelskim usjevima". Službena gospodarska statistika definira poljoprivredne proizvode prema kriterijima uspostavljenim za potrebe nacionalnih računa. Šumska su zemljišta stoga definirana zabunom. Dodatno još toj statističkoj konfuziji, miješane šume i kultivirane površine smatraju se |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 43 <-- 43 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 35-57 Tijekom posljednjih tridesetak godina, šume se šire na površini 25-26 milijuna ha, sa šumom obraslim površinama varirajući između 11 i 12 milijuna ha. Šumom pokrivena tla i zemljište s drvećem (ali ne šuma) čine oko 56 % i 23 % EUA (Tablica 3). Valja naglasiti daje količina pokrivača drvećem u španjolskim šumama i šumskom zemljištu izrazito nizak, usporedivši ga s njegovim ekološkim potencijalom. Procijenjeno je da je oko 5,5 milijuna ha sposobno za pošumljivanje, s tim da bi se samo oko 9 % od toga smjelo pošumiti brzorastućim vrstama2. Predominantnost mediteranskih klimatskih uvjeta mora se također podvući. Unutar godišnje i sezonske nepravilnosti oborina, plus ljetna suša i visoke temperature koje obilježavaju ovu klimu, dobro su poznate. Slučajna područja moguće je naći, a predstavljaju prijelaz u uvjete humidne Španjolske ili pak u polupustinjske uvjete, ovi potonji pak odražavaju blizinu Africi. U većini područja, semiaridni uvjeti su dominantni. Dalji čimbenik kojeg valja imati u vidu je vladajući udio siromašnih tala na područjima silikata i vapnenaca. Niska plodnost tala u vezi s klimatskim značajkama opisanim naprijed, rezultiraju proizvodnjom drva ispod prosjeka, usporede li se sa središnjom ili sjevernom Europom. Površine pod drvećem. Španjolsku je moguće podijeliti u dvije glavne klimatske zone: (a) aridnu i semiaridnu koja zauzima 75 % kopnene Španjolske, znakovitom mediteranskom klimom, te (b) humidno područje koje zauzima ostalih 25 % - općenito znakovitom umjerenom oceanskom klimom zbog blizine Biskajskog zaljeva (ova kategorija uključuje i Pirineje, koji imaju više kontinentalnu klimu). Semiaridna Španjolska u znaku je sklerofilnih vrsta drveća (i ostalog raslinja), a humidna Španjolska vrstama drveća listača, iako visine lokalnih mikroklima imaju velik utjecaj, pa se površine listača slične onima u humidnoj Španjolskoj mogu naći i unutar mediteranskog područja. Optimalne prirodne vrste semiaridnih područja s drvećem koje dominiraju su crnika (q. ilex) i hrast plutnjak (q. suber). Četinjače kao što su španjolski crni bor (p. nigra var. hispanica i var. pyrenaica, alepski bor i primorski bor znakoviti su po otpornosti prema suši i malim potrebama za vodom i predstavljaju degradiranu mješavinu vrsta u odnosu na prirodan optimum. U humidnim izoliranim površinama unutar mediteranske Španjolske, zimzelene vrste i vrste listača razvijaju se pod optimalnim prirodnim uvjetima. Portugalski hrast, alžirski hrast i q. eulanginosa su tipični. Vrste četinjača u tim džepovima su španjolska jela i korzikanski bor. Miješane površine pod drvećem sa škotskim borom i primorskim borom također su nađene3. U prirodnim površinama pod drvećem u humidnoj Španjolskoj pridolaze bukva, hrast lužnjak, hrast kitnjak, q. eulanginosa i u manjoj mjeri pitomi kesten i srebrna breza. Na višim terenima zastupljeni su škotski bor, srebrna jela i gorski bor. Prema inventarizaciji šuma 1975. klasificirano je 11,791.600 ha kao šuma. Vrste listača predstavljaju 52 % a četinjače 46 % (2 % ostalo raslinje bez klasifikacije). Gotovo trideset godina ranije, 1946. godine taj odnos listača i četinjača bio je u korist listača4. Između 1940. i 1974. pošumljeno je u Španjolskoj 2,832.000 ha (24 % ukupnih šumskih površina utvrđenih inventarizacijom 1975). Ova su pošumljivanja međutim umanjena uklanjanjem crnike i hrasta plutnjaka, i to sječom ili pak šumskim požarima. Tijekom desetljeća 1976-85. ukupna površina zahvaćena šumskim požarima (972.790 ha) premašila je površine namijenjene planskom pošumljivanju (830.222 ha). Vrste pošumljivanja koje su se provodile značajno su promijenile sastav vrsta. U humidnoj Španjolskoj velike su površine pošumljene neautohtonim vrstama kao što su primorski bor, Monterey bor i eukaliptus. U semiaridnim područjima eukaliptusovi nasadi istisnuli su mediteranske vrste i čak degradirale sastojine crnike i plutnjaka, prouzročivši time lokalna odstupanja od prirodnih optimuma5. Dominantne vrste španjolskih šuma još uvijek su crnika (25 % od sveukupne površine pod drvećem). Slijedi primorski bor (11 %), alepski bor (10 %) i škotski bor (7 %). Ostatak španjolskih površina pod drvećem sastavljeno je od brojnih vrsta, od kojih su neke od izvanrednog značenja za okoliš (španjolska jela, alžirski hrast, itd.). Površine klasificirane kao šume obuhvaćaju 25,6 milijuna ha ili 50,8 % ukupne površine Španjolske koja je 50,5 milijuna ha. Površine klasificirane kao šuma obuhvaćaju nešto oko 13 milijuna ha ispasišta i "matorral" (gustiš, šiblje i grmlje), 11,8 milijuna ha površina gdje krošnje drveća pokrivaju preko 10% površine tla, samo 8,3 milijuna haje šuma, od čega su gospodarske šume samo 6,5 milijuna ha. U relativnom smislu Španjolska ima dosta šumskog zemljišta. Ovi resursi su međutim karakterizirani niskom prosječnom produktivnošću, uglavnom zbog semiaridnih uvjeta koji prevladavaju u većini tih površina. Španjolskim drvom obraslim površinama pretežito se gospodari na privatnim načelima (usmjerenje na pro : Madrigal, A., Fernandez, T.J.G., La selvicultura y el sector forestal en Espana: factores condicionantes y orientaciones a promover su desarollo 3 Ferreras, C, Arozena, M.F., 1987.. Gui´a fisica de Espana 2. Los Bosques, Allianza Editorial, Madrid 4 Solana Gutiercz, .1. 1987., Los recursos de las masas forestales, Acercamiento a su evalucion global en la Peninsula e Istal Baleares, Escuela TSIM, Madrid 5 GarciaAbril, A., ct al., 1989., La rcpoblaciön forestal, Adena, Madrids 41 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 42 <-- 42 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 35-57 ŠUME I ŠUMARSTVO ŠPANJOLSKE Forests and forestry of Spain SUME U PROŠLOSTI. Početkom kršćanstva Strabo piše da je vjeverica mogla prijeći cijelu Španjolsku od sjevera do juga, bez da siđe s drveta, što je danas sasvim drukčije. Visoke vrućine i suhoća prevladavaju iznad južne Europe od negdje 1000. godine, što je izrazito štetno po šume. Neprekidni ratovi između Arapa i Kršćana također su se nepovoljno odrazili na sačuvanje šuma, čemu nisu pridonijeli ni oštri zakoni katoličkih kraljeva. U sjevernoj klimatskoj zoni prevladavaju mezofitske šume1. Tu se nalaze čiste sastojine jele (Abies alba) u nekim dolinama. Drugdje je pak jela pomiješana s bijelim borom (Pinus silvestris) ili s bukvom (Fagus silvatica), dok se bukva nalazi u čistim sastojinama u Asturiji i Pirinejima. Čiste sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur) nalaze se u Galiciji, a hrasta kitnjaka (Q. petrae) u Cataloniji, s mješavinama tih dviju vrsta u Asturiji. Pinus mugo posebice se nalazi u istočnim Pirinejima, zajedno s Pinus silvestris, Pinus nigra var. poiretiana, brezom (Betula pendula) i lipom (Tilia ulmifolia). Na nižim ekspozicijama važne su vrste Pinus pinaster, kesten (Castanea sativa) s vrstama hrastova kao što su Q. lusitanica, Q, ilex i Q. Pyrenaica. U središnjoj iberijskoj regiji gorska vegetacija sadržava šume P. silvestris, bilo u čistim sastojinama ili miješane s P. nigra var. poiretiana i P. pinaster, a isto tako i bukove šume, mjestimično pomiješane s P. silvestris ili Q. petrae. Ima i ostalih hrastova, kao što su Q. ilex, Q. lusitanica, Q. pyrenaica i Q. suber (hrast plutnjak), dok se na krajnjem jugu ove regije nalazi i Abiespinsapo. U šumama mesete prevladavaju hrastovi kao Q, ilex, Q. suber i Q. lusitanica, te borovi P. pinaster, P. pinea i P. halepensis. U humidnim područjima Španjolske valja pripomenuti da postoji prirodno šumsko zemljište i šume s kojima se gospodari na način sličan i u ostalim zapadnoeuropskim zemljama i uz približno sličnu djelotvornost. Zbog prevladavajuće multiple uporabe zemljišta u većini španjolskih šumskih zemljišta, okolišne funkcije su od velike važnosti. Neke od tih funkcija neposredno vežu španjolsko šumsko zemljište s afričkim savanama i sjevernoeuropskim šumskim zemljištima, kroz migratorne habitate ptica. Vrijednost gospodarske proizvodnje u šumskim zemljištima ovisi od vrste proizvoda koji je definiran kao šumski proizvod. Bez obzira na upotrijebljenu definiciju, jasno je da su španjolska šumska zemljišta prošla kroz proces obezvrjeđenja, i daje vidljiv pad fizičke produktivnosti tradicionalnih šumskih proizvoda. tj. sume umjerene zone. Tablica 2. Španjolska: Zemlje koje sačinjavaju Španjolsku i administrativne provincije Table 2 Spain: Lands consisting Spain and administrative provinces Zemlja - Land Provincija - Province I. Galicia 1. La Corufia 2. Lugo 3. Orensc 4. Pontcvedra II. Asturia 5. Oviedo 111. Leon 6. Leon 7. Zamora 8. Salamanca IV. Extremadura 9. Cäceres 10. Badajoz V. Valencia 11. Valencia 12. Alicante 13. Castellon VI. Granada 14. Malaga 15. Granada 16. Almeria VII. Castilla la Nueva 17. Guadalajara 18. Toledo 19. Ciudad Real 20. Cuenca VIII. Castilla la Vieja 21. Santander 22. Vizcaya 23. Guipüzcoa 24. Palencia 25. Valladolid 26. Avila 27. Segovia 28. Burgos 29. Logrono 30. Alava 31. Soria IX. Aragon 32. Zaragoza 33. Teruel 34. Huesca X. Cataluna 35. Tarragona 36. Barcelona 37. Gerona 38. Lerida XI. Murcia 39. Murcia 40. Albacete XII. Andalucia 41. Huelva 42. Sevilla 43. Cordoba 44. Jaen 45. Cadiz XIII Navarra 46. Navarra XIV Madrid 47. Madrid XV Balearcs 48. Baleares XVI. Canares 49. Las Palmas 50. Santa Cruz de Tenerife |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 41 <-- 41 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRLRADA To dovodi do inflacije, demografskog smanjenja, pa tako i do propasti pod posljednjim trima Habsburzima (1598-1700). Kraljevsku kuću Habsburg, bez muškog nasljednika posljednjeg Karla II (1700), nasljeduje njegov unuk Louis XIV pod imenom Filip V. Karlo III. (1759-1788) vladar prosvjetitelj trudi se da Španjolsku preobrazi politički i gospodarski. Bourbone iz Španjolske istjeruje Napoleon, koji za kralja postavlja svojeg brata Josepha Bonaparte 1808. godine. Nakon teškog rata i borbi za nezavisnost (1808-13) Bourboni ponovno preuzimaju španjolski prijesto 1813. Ferdinand VII. zbog revolucije 1820. pristaje na stvaranje ustavne monarhije, ali ju princ d´Angouleme intervencijom ruši, pretvarajući zemlju opet u apsolutnu monarhiju 1823. godine. U tom međuvremenu španjolske kolonije u Americi postaju nezavisne. Godine 1833. Isabella nasljeduje Ferdinanda VII. i vlada tridesetpet godina, unatoč opoziciji don Carlosa, brata preminulog kralja. Revolucija 1868. godine zbacuje ju s prijestolja, a izvršnu vlast preuzima maršal Serrano sve do dolaska Amadea I. 1870. Ovaj pak poslije tri godine abdicira, postoje izbila revolucija koja proglašava republiku, nakon čega izbija pobuna karlista, u korist Alfonsa XII. 1874. godine. Njegov sin Alfons XIII., rođen 1886. vlada uz regentstvo majke Marie-Christine sve do preuzimanja vlasti punoljetstvom 1902. Godine 1898. u ratu protiv SAD Španjolska gubi Cubu, Puerto Rico i Filipine. Uslijed svega toga dolazi do teške društvene i gospodarske krize, s oživljavanjem regionalizma. Poslije jednog pokušaja direktorija (stvorenog pod Primo de Rivera-om 1923-30) na municipalnim izborima 1931. pobjeđuju republikanci. Alfons XIII. napušta Španjolsku ali bez abdikacije i 14. travnja 1931. proglašena je Republika. U srpnju 1936. poslije izborne pobjede Narodnog fronta (veljača), general Franco, sljedbenik nacionalista, ustaje protiv republikanske vlade. Poslije dugog građanskog rata (srpanj 1936-ožujak 1939) pobjednik Franco proglašava sebe vođom "caudillo" u kolovozu 1937. i preuzima apsolutnu vlast u zemlji. Španjolska postaje autoritarna država. Tijekom Drugog svjetskog rata podupire sile osovine, iako ostaje neutralna. Godine 1942. ponovno se osniva parlament (Cortes). Godine 1947. zakon o nasljedstvu potvrđuje načelo monarhije i 1969. godine na prijestolje stupa don Juan Carlos de Bourbon, koji svojim djelovanjem i hrabrošću podstiče demokraciju Španjolske, koja danas ima suvremenu, racionalno organiziranu i jeftinu državu, u kojoj su najveći dio negativnosti suvremenog društva (korupcija, zloporaba, nepotizam i dr.) u dobroj mjeri pod kontrolom. Regionaliozam, a i autonomašenje, tradicionalno je sveprisutno u Španjolskoj, što će ostati problem za rješavanje tijekom mnogih godina koje dolaze. ADMINISTRATIVNA ORGANIZACIJA. Sastavljena iz više zajednica s vrlo naglašenim partikula- TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002), 35-57 rizmom, koji potječe iz tradicionalnih prava koja se i dalje priznaju, Španjolska je vrlo decentralizirana zemlja, gdje koncept nacija-država nije zapravo nikada mnogo vrijedio. Ondje postoji: - centralna administracija s vrlo ograničenim pravima u izvjesnim oblastima; - autonomne zajednice koje imaju punu slobodu organizacije i inicijativa gotovo potpunih u pitanjima državne većine, kao npr. upravljanjem teritorijem, gospodarskom aktivniošću, upravljanje državnom imovinom, itd. svaka se autonomna zajednica može dijeliti u provincije (pokrajine). Katalonija je npr. sastavljena iz četiri provincije, provincije nemaju stvarnu moć (osim u Baskiji, gdje se izvukla korist iz dvostrukog prijenosa nadležnosti: od centralne vlasti na vladu Baskije, a potom od ove na svaku od provincija u Baskiji. u Kataloniji se pojavila nova jedinica, "la Comarca", koja objedinjuje više komuna u nekakvu vrstu kantona, koji odgovara geografskoj, kulturnoj i gospodarskoj jedinici. važnost "cromarca" treba rasti na račun provincija, općine, često vrlo rastegnute, obuhvaćaju više naselja s najrazličitijim propisima. POLITIČKA ORGANIZACIJA. Kao i na nacionalnoj razini, svaka autonomna zajednica ima parlament sastavljen od izabranih poslanika, koji biraju predsjednika, kojemu je dužnost imenovanje vlade. Zakoni o decentralizaciji određuju odgovarajuće kompetencije središnje vlade (obrana, odnosi s inozemstvom itd.) i autonomnih vlada. Razina delegiranja kompetencija vrlo je različita već prema zajednicama i stupnju da li one posjeduju manje ili više autonomije. Svaka vlada autonomne jedinice ima svoje kompetencije i svoju vlastitu organizaciju. Taje organizacija podložna modifikacijama pri svakim izborima, s tim da ostaje, u grubim obrisima, slična jedna drugoj. Unutar tih organizacija, nazivlje, a prije svega unutrašnja organizacija i ovlasti svakog od "ministarstava", razlikuju se od jedne do druge autnomne zajed-nice. U svakom od tih autonomih zajednica nalazi se "ministarstvo" (općenito nazvano "Departman") poljoprivrede, i u njemu više Generalnih direkcija, koje su podijeljene u "sekcije". Funkcija generalnog direktora (katkada istovremeno i šef službe) je politička (mjesto za koje se kaže da je pod slobodnom odredbom). |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 40 <-- 40 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRKRADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXV1 (2002). 35-57 Izvan sjeverozapada, gdje ruralno gospodarstvo podsjeća na ono u Aquitaine u Francuskoj (voćnjaci, kukuruz, uzgoj svinja i goveda) i gdje je obalni pojas pun ribolovnih luka, suprotstavljeno je dvjema značajnim kulturama koje su posljedica klimatskih prilika: kulture suhih predjela (secano) i navodnjavane kulture (regadio). Secano se proteže u Meseta, regiji ovčarstva i domeni često ekstenzivnih kultura, u prvom redu pšenice, vinove loze i maslina. Regadio se proteže na istočnim zaravnima (huertas de Valence i huertas de Murcia) te u Andaluziji, koja je usmjerena na uzgajanje riže, leguminoza i voća (u prvom redu agruma). Industrija dosta trpi od nedostatka energije, unatoč značajnim pothvatima korištenja hidrocentrala i ugljena iz Asturije i Lećna. Dobivanje olova, cinka, uranija, bakra i žive u gorju Sierra Morena, dalo je značajan poticaj razvoju primarne metalurgije. Naslage željezne rude (u Baskiji i Asturiji) pridonijele su razvoju siderurgije u Avilesu, koja unatoč čestim proširenjima ne uspijeva zadovoljiti stalno rastuće potrebe. Industrija tekstila (pamuk i vuna posebice) koncentrirana je oko Barcelone, gospodarske metropole zemlje, uvijek u dominantnoj razvojnoj ulozi. Ne tako davno, španjolsko je gospodarstvo po svojoj strukturi i tehnici podsjećalo na tip gospodarstava zemalja u razvoju. Poslije 2. svjetskog rata, a posebno prijelazom na demokratski sustav 1969., kralj Juan Carlos i sukcesivne demokratski izabrane vlade dovode zemlju na put zapanjujućeg i ubrzanog gospodarskog razvoja. Pojedinih godina rast domaćeg bruto proizvoda (DBP) znao je čak postizati dvocifrene brojke. Kako je državni intervencionizam i iz njega nužno rezultirajuća korupcija dovedena pod kontrolu, u Španjolsku su nahrupile vodeće svjetske kompanije sa svježim legalnim kapitalom, što dovodi do stalnog i sve bržeg odljeva radne snage iz poljodjelstva u industriju i uslužne djelatnosti. Zahvaljujući svojemu položaju i bogatoj povijesti, Španjolci su vrlo smjelo i uspješno iskoritili te prednosti, razvijajući masovni turizam (posebno značajan razvoj postignut je na mediteranskoj obali: Costa Brava i Costa del Sol). Ostaje pitanje: da lije to rješenje ili bi turistička ponuda trebala postići diversificiranu ponudu, npr. manji, obiteljski hoteli, hoteli visokog standarda itd. Kako bilo, turističkoj ponudi Španjolske pridonijela je brzo razvijajuća infrastruktura i mala, domaća industrija i obrt. Sva ova kretanja postavljaju silne zahtjeve na građevinarstvo, koje je glavnim pokretačem gospodarskih kretanja, što španjolsko gospodarstvo održava stalno živahnim. Rastuća privreda omogućuje niske porezne stope, uz relativno jeftinu državu (bez suvišne administracije iako se mnogošta može uštedjeti stavljanjem partikularizma pod racionalnu kontrolu), solidan pravni poredak daje investitorima sigurnost za njihove tražbine i dobre izglede plasmana za proizvode i usluge. Ukoliko uspije zamišljena potpuna reforma oporezivanja i dođe do pot punije liberalizacije zakona o radu, kojega Španjolska mora slijediti, jer je ona tek slabiji partner u EZ, a to čine dvije vodeće zemlje EZ Njemačka i Francuska, (to će prisiliti V. Britaniju da učini isto), EZ bi imala izgleda da se približi SAD-u samo ako krene od rješavanja vlastitih slabosti. Inače će Europi, bilo u EZ ili izvan nje, vrijediti i dalje uzrečica: "Kihne li SAD, Europu zahvati prehlada". POVIJEST. Najstariji poznati stanovnici Španjolske su Keltiberi, nastali stapanjem Kelta i Ibera, po ovim posljednjim poluotok je dobio ime: Iberijski. Od kraja drugog tisućljeća osnivaju Feničani i Grci svoje kolonije na obalama Sredozemnog mora. U 3. stoljeću prije naše ere uspostavlja se na zapadnom dijelu vlast Kartage. Kartažane istjeruju Rimljani, koji su zavladali cijelim poluotokom 201. godine pr. Krista. Vlast Rimljana dolazi u pitanje zbog živahnih otpora i ustanaka (Sertorius, 82-72.) sve dok pod Augustusom 19. godine prije Krista nije potpala potpuno pod vlast Rima. Španjolska zadržava rimsku vladavinu sve do provale Alana, Sueva i Vandala u 5. stoljeću naše ere. Da bi se otklonila opasnost od Vandala, Rim poziva u pomoć Vizigote, koji Španjolsku osvajaju 476. godine n.e. Vizigotsko kraljevstvo, koje je doživjelo svoju najveću slavu poslije prijelaza na kršćanstvo pod kraljem Reccaredom (587) razoreno je u invaziji Arapa 711. godine. Od kraja 8. stoljeća emiri Omejida od Kordobe proglašavaju se nezavisnima. Godine 929. Abd al-Rahman III. uzima naslov kalifa. Kalifat Kordobe održao se do 1031., kada se muslimanska Španjolska raspada u nezavisna kraljevstva. Tako je bilo moguće organizirati ponovno kršćansko osvajanje (Reconquista ), koje je započelo na sjeveru Španjolske, iz Asturije, dokle muslimani nisu uspjeli prodrijeti. Kršćanska Španjolska uli . stoljeću obuhvaća Kraljevinu Kastiliju, Leon, Navarru, Aragon, kneževinu Portugal i Barcelonu. Od 1085. kralj Alfonso VI. osvaja Toledo 1242., Juan I. od Aragona zauzima Minorcu, kršćanski Španjolci, potpomognuti europskim križarima odnose pobjedu nad muslimanima kod Las Navas de Tolosa, stisnuvši muslimane da su sredinom 13. stoljeća vladali još samo s kraljevinom Granada. Poslije zastoja koji je bio u znaku stvaranja aragonskog carstva na Sredozemlju i političkih kriza, Reconquista se nastavlja u 15. stoljeću. Godine 1492. Isabella i Ferdinand, "Najkatoličkiji kraljevi" brakom sklopljenim 1496., pripremaju ponovno ujedinjenje Aragona i Kastilije, priključuju Granadu i istjeruju Maure s poluotoka. Ova pobjeda istovremena je s otkrićem Amerike. Španjolska monarhija postiže svoj vrhunac sa svojim kolonijalnim carstvom, za vrijeme vladavine Karla V. (1516-1556), koji 1519. svojim posjedima priključuje austrijske teritorije Habsburgovaca i pod Filipom II. (1556-1598), koji 1580. nasljeduje Portugal. Golemu tvorevinu kojoj nedostaje organsko jedinstvo, ugrožavaju Francuska, Nizozemska i Engleska. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 39 <-- 39 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2, CXXVI (2002), 35-57 GEOGRAFIJA Španjolska se sastoji od starih nabranih masiva koji u središtu imaju ogroman plato - la Meseta, koja se sastoji iz dva područja, Stare Kastilije na sjeveru i Nove Kastilije na jugu, rastavljene međusobno kristalinskim nakupinama, djelomično erodiranim i pokriven mladim sedimentima Sierras de Gredos i de Guadarrama. Nabrano gorje okružuje periferiju platoa: Kantabrijsko gorje, Ibersko gorje, Prineji na sjeveru, a na jugu gorski lanci Sierra Nevada i Sierra Morena (Betijsko gorje). Plato i gorje ograničavaju slivove: sliv rijeke Ebro na sjeveru, i sliv Guadalquivira na jugu. Manje ravni stvorene su uz obalu, prije svega uz Sredozemno more (Murcia i Valencia). S geografskom širinom izgled reljefa objašnjava različite klimatske tipove. Na mjestima kontinentalna (poradi termičkih amplituda) i mediteranska klima (poradi ritma precipitacija) u središtu postaje sve izraženije mediteranska na južnoj obali i oceanska na sjeverozapadu. Stepskoj vegetaciji Mesete suprotstavljaju se šume hrasta i bukve u Galiciji. Ost. šum. zemlj- Other forest land Ost. zemljište - Other land 35% 8% Šume - Forest Poljopr. zemlj. -Agricultural area 17% 41% Slika 1. Španjolska -Uporaba zemljišta Fig. 1 Spain - Land use Proizvodnja D Uvoz Production Imports 25000 T 20000 15000 o o 10000 5000 80 81 82 83 84 85 86 87 - Geography Pučanstvo, je sastavljeno od različitih grupa čija je značajka izražen partikularizam (Kastiljci, Katalani, Andaluzijci, Basci, itd.) u pola stoljeća poraslo za preko 60 %, zahvaljujući niskoj stopi smrtnosti kao posljedici poboljšanja životnih prilika, većih zarada i zdravstvenoj zaštiti. Gustoća naseljenosti je oko 78.4 stanovnika/km2, ali je općenito daleko viša na periferiji zemlje, na sjeveru, posebice u Kataloniji, i u regiji Valencije posebno. Tridesetak gradova prelazi sto tisuća stanovnika, a medu njima najveći su gradovi Madrid, Barcelona, Valencija i Sevilla. Unatoč snažnom industrijskom razvoju posljednjih tridesetak godina, od kada se Španjolska pridružila EZ-u, i od kada Španjolska bilježi izuzetno visok rast DBP, još uvijek je gotovo četvrtina populacije zaposlena u poljodjelstvu, dok je oko 40 % pučanstva zaposleno u industriji, maloj i velikoj, a posebice se ističe turizam kao izrazito aktivan sa snažnom i stabilnom stopom rasta iz godine u godinu. Razvijeno je i pomorsko ribarstvo na Mediteranu, kao i oceanske Najveća koncentracija industrije nalazi se u i oko grada Barcelone, gdje su zastupljene gotovo sve industrijske grane. Španjolska je, s obzirom na sastav svojih šuma i njihovu rasprostranjenost, sve zavisnija o uvozu drveta i drvnih proizvoda, što će ju tijekom ovako brzog razvoja kakav će se vjerojatno održati dugi niz godina, sve više opterećivati, bez obzira na napore koji se čine u povećavanju šumskih površina i intenzifikaciji strukture postojećih šuma. Na slici 2. prikazano je kretanje potrošnje, proizvodnje, uvoza i izvoza ukupnog oblog drveta, gdje je očigledno kako je tijekom razdoblja 1980-1997. došlo do povećanja od gotovo 30 %. Izvoz H Domaća potrošnja Exports Apparent consumption 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 Slika 2. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje oblog drveta u 1 000 m´ Fig. 2 Spain: The development of production, imports, exports, and apparent con-sumption of roundwood in 1000 tn3 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 38 <-- 38 --> PDF |
R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 35-57 Španjolska je izrazito decentralizirana zemlja s jakim regionalnim, čak i separatističkim tendencijama, što u dobroj mjeri sputava djelotvornost poticajnih mjera unapređenja šumarstva i na njemu utemeljene industrije, posebice privatnog sektora, gdje šumoposjede karakterizira mala djelotvornost i rascjepkanost. K Ij u č n e r ij e č i: Šumarstvo i šumarska politika -šumarska edukacija -prerada drveta -zaposlenost u šumarstvu i šumskim industrijama -bruto domaći proizvod -trgovina drvetom PREDGOVOR Godine 1998. "Hrvatske Šume" p.o. izdalo je elaborat: Prijedlozi poboljšanja u ustroju i organizaciji poduzeća "Hrvatske šume" p.o., Zagreb. Autor ovog članka o španjolskom šumarstvu, priredio je informaciju o šumarstvima nekih europskih zemalja. Taj je prikaz tiskan na str. 23-113 gore spomenutog elaborata i obuhvaća prikaz šumarstava Austrije, Njemačke, Švicarske, Francuske, Grčke i Španjolske. Cilj je bio da se našoj stručnoj javnosti, koja eventualno nije upoznata s tom problematikom podastrijeti neke osnove koje bi se mogle upotrijebiti u hrvatskom šumarstvu, kako bi ono funkcioniralo bolje i svrsishodnije. Od tada sam od mnogih kolega koji spomenuti elaborat nisu imali priliku vidjeti, zbog ograničene nakla ŠPANJOLSKA: Opći osvrt Kraljevina Španjolska, Estado Espanol, država na jugozapadu Europe, zauzima najveći dio Iberijskog poluotoka, odvojena od Francuske gorskim lancem Pirineja, od Afrike Gibraltarskim moreuzom, te Sredo- Tablica 1. Španjolska: Klasifikacija zemljišta i pučanstvo Table 1 Spain: Overall land classification and population Apsolutne vrijednosti Absolute values Jed. mjere -Ukupno Unit Total Ukupna površina - Total area 1 000 ha 50 596 Kopnena površina - Land area 1 000 ha 50 055 Unutrašnje vode - Inland water 1 000 ha 541 Sume i ostalo zemljište pod drvećem 1 000 ha 25 984 Forest and other wooded land Šume - Forest 1 000 ha 13 509 Ostalo zemljište pod drvećem 1 000 ha 12 475 Other wooded land Ostalo zemljište - Other land 1 000 ha 24 071 Populacija - Population 1 000 39 626 - Foreword de, dobio upite i sugestije, da prikaze o šumarstvima proširim novim saznanjima i objavim u ŠL, kako bi bili pristupačni našim šumarnicima i ostalim djelatnicima koje ta problematika može zanimati. Tako je nastala ova kompilacija iz bogate literature o španjolskom šumarstvu, a imao sam i priliku tri puta boraviti u toj lijepoj zemlji, dosta toga vidjeti i naučiti. Dakako, nije moguće u jednom članku prikazati sve, pa ni ono najvažnije. No, proučavanjem iskustava drugih, i ovaj će prikaz, zasigurno pun manjkavosti, dobro poslužiti kao informacija za daljnji studij. - SPAIN: General survey zemnim morem i Atlantskim oceanom, a na zapadu graniči s Portugalom, koji se na sjeveru proteže sve do stare španjolske zemlje Galicije. Komparativni podaci Comparative data Vrsta Data % % od ukupne površine Per cent of total area % od ukupne površine Per cent of total area % od kopnene površine Per cent of land area % od kopnene površine Per cent of land area % od kopnene površine Per cent of land area % od kopnene površine Per cent of land area šume/stanovnik ha- Forest/capita ha Iznos Amount 100 % 98.9 % 1.07 % 51.92% 26.99 % 24.83 % 47.90 % 0.34 ha Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 35-57 UDK 630* 909 + 83 + 72 ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM SPAIN - FORESTRY AND FOREST POLICY; TIMBER PROCESSING AND TRADE Rudolf SABADI* SAŽETAK: Španjolska ima površinu 504 782 km2 i, druga je po veličini zemlja europske petnaestorice (EZ), sudjelujući u veličini 215,6 % ukupne površine EZ, gdje živi 39,4 milijuna stanovnika ili 10,6 % ukupne populacije EZ, čime je peta u EU. Zemlja povijesno bogata, zbog stoljetnih neprekidnih invazija i ratova, migratornih gibanja, promjenom klime koja je nastupila oko 1000. godine naše ere, kada se odjednom u kratko vrijeme preobratila u aridnu i semi-aridnu zemlju, gdje se poljoprivredno zemljište dobijalo krčenjem i paljenjem, siromašna je šumama. Najveći dio Centralnog platoa i južna obala Sredozmenog mora, meseta, spada u aridnu zonu, čije je stanovništvo stoljećima prisiljeno na višenamjensko korištenje tla, stoje nepovoljno po šume. Mezofitskih šuma na hiumidnijim terenima relativno je malo i nalaze se uglavnom na sjeveru zemlje, djelomično u brdima Galicije, Asturije, Stare Kastilije, Navare, Aragona i Katalonije. Suma i šumskog zemljišta ima oko 25 milijuna ha, od čega su šumom obrasla tla svega oko 12 milijuna ha. Vrste drveća distribuirane su prema klimatskim prilikama, drvne zalihe su 71 % listača i 29 % četinjače. Godišnji tečajni prirast u šumama iznosi oko 30 milijuna m\ godišnje se siječe oko 16 milijuna m´, dodatno i još oko 3,2 milijuna m3 drveta izvan šuma. S obzirom na ubrzan industrijski razvoj, Španjolska je sve više ovisna o uvozu drveta i drvnih proizvoda. Oko 1/3 potrošnje piljene građe se uvozi, iz domaće proizvodnje zadovoljava se potrošnja šperploča, a isto tako oko 1/3 iverastih ploča i svih vrsta ploča vlaknatica porijeklom je iz uvoza. Proizvodnja celuloze i papira svedena je na mehaničku i kemijsku celulozu, i one uglavnom podmiruju najveći dio potreba. Potrošnja papira i kartona raste s industrijskim razvojem vrlo brzo. Isto tako rastu i ostale potrebe za drvom i drvnim proizvodima od 1980. povećana je potrošnja negdje iza više od 50 %. Uvoz i izvoz su u tom razdoblju učetverostručeni, s tim daje uvoz oko 2,23 puta veći od izvoza. Nepovoljni trend će se nastaviti i u budućnosti, unatoč silnim naporima oko pošumljivanja, suzbijanja erozije, poplava i bujica, zaštite od požara itd. Broj zaposlenih u šumarstvu je oko 32 200 (0,23 % od ukupno zaposlenih), u industriji drva oko 144 000 (1,04 % od ukupnog). Bruto domaći proizvod (DBP) u šumarstvu je oko 0,17 %, a u industriji drva i papira 0,72 % od nacionalnog DBP. * Red. sveuč. prof, u m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl. oec, Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb |