DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 43     <-- 43 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 35-57
Tijekom posljednjih tridesetak godina, šume se šire
na površini 25-26 milijuna ha, sa šumom obraslim površinama
varirajući između 11 i 12 milijuna ha. Šumom
pokrivena tla i zemljište s drvećem (ali ne šuma)
čine oko 56 % i 23 % EUA (Tablica 3). Valja naglasiti
daje količina pokrivača drvećem u španjolskim šumama
i šumskom zemljištu izrazito nizak, usporedivši ga
s njegovim ekološkim potencijalom. Procijenjeno je da
je oko 5,5 milijuna ha sposobno za pošumljivanje, s
tim da bi se samo oko 9 % od toga smjelo pošumiti brzorastućim
vrstama2.


Predominantnost mediteranskih klimatskih uvjeta
mora se također podvući. Unutar godišnje i sezonske
nepravilnosti oborina, plus ljetna suša i visoke temperature
koje obilježavaju ovu klimu, dobro su poznate.
Slučajna područja moguće je naći, a predstavljaju prijelaz
u uvjete humidne Španjolske ili pak u polupustinjske
uvjete, ovi potonji pak odražavaju blizinu
Africi. U većini područja, semiaridni uvjeti su dominantni.
Dalji čimbenik kojeg valja imati u vidu je vladajući
udio siromašnih tala na područjima silikata i
vapnenaca. Niska plodnost tala u vezi s klimatskim
značajkama opisanim naprijed, rezultiraju proizvodnjom
drva ispod prosjeka, usporede li se sa središnjom
ili sjevernom Europom.


Površine pod drvećem. Španjolsku je moguće podijeliti
u dvije glavne klimatske zone: (a) aridnu i semiaridnu
koja zauzima 75 % kopnene Španjolske, znakovitom
mediteranskom klimom, te (b) humidno područje
koje zauzima ostalih 25 % - općenito znakovitom
umjerenom oceanskom klimom zbog blizine Biskajskog
zaljeva (ova kategorija uključuje i Pirineje, koji
imaju više kontinentalnu klimu). Semiaridna Španjolska
u znaku je sklerofilnih vrsta drveća (i ostalog raslinja),
a humidna Španjolska vrstama drveća listača,
iako visine lokalnih mikroklima imaju velik utjecaj, pa
se površine listača slične onima u humidnoj Španjolskoj
mogu naći i unutar mediteranskog područja.


Optimalne prirodne vrste semiaridnih područja s
drvećem koje dominiraju su crnika (q. ilex) i hrast plutnjak
(q. suber). Četinjače kao što su španjolski crni bor


(p. nigra var. hispanica i var. pyrenaica, alepski bor i
primorski bor znakoviti su po otpornosti prema suši i
malim potrebama za vodom i predstavljaju degradiranu
mješavinu vrsta u odnosu na prirodan optimum. U
humidnim izoliranim površinama unutar mediteranske
Španjolske, zimzelene vrste i vrste listača razvijaju se
pod optimalnim prirodnim uvjetima. Portugalski hrast,
alžirski hrast i q. eulanginosa su tipični. Vrste četinjača
u tim džepovima su španjolska jela i korzikanski bor.
Miješane površine pod drvećem sa škotskim borom i
primorskim borom također su nađene3. U prirodnim
površinama pod drvećem u humidnoj Španjolskoj pridolaze
bukva, hrast lužnjak, hrast kitnjak, q. eulanginosa
i u manjoj mjeri pitomi kesten i srebrna breza. Na
višim terenima zastupljeni su škotski bor, srebrna jela i
gorski bor.


Prema inventarizaciji šuma 1975. klasificirano je
11,791.600 ha kao šuma. Vrste listača predstavljaju
52 % a četinjače 46 % (2 % ostalo raslinje bez klasifikacije).
Gotovo trideset godina ranije, 1946. godine taj odnos
listača i četinjača bio je u korist listača4. Između
1940. i 1974. pošumljeno je u Španjolskoj 2,832.000 ha
(24 % ukupnih šumskih površina utvrđenih inventarizacijom
1975). Ova su pošumljivanja međutim umanjena
uklanjanjem crnike i hrasta plutnjaka, i to sječom ili pak
šumskim požarima. Tijekom desetljeća 1976-85. ukupna
površina zahvaćena šumskim požarima (972.790 ha)
premašila je površine namijenjene planskom pošumljivanju
(830.222 ha). Vrste pošumljivanja koje su se provodile
značajno su promijenile sastav vrsta. U humidnoj
Španjolskoj velike su površine pošumljene neautohtonim
vrstama kao što su primorski bor, Monterey bor i
eukaliptus. U semiaridnim područjima eukaliptusovi
nasadi istisnuli su mediteranske vrste i čak degradirale
sastojine crnike i plutnjaka, prouzročivši time lokalna
odstupanja od prirodnih optimuma5.


Dominantne vrste španjolskih šuma još uvijek su
crnika (25 % od sveukupne površine pod drvećem).
Slijedi primorski bor (11 %), alepski bor (10 %) i škotski
bor (7 %). Ostatak španjolskih površina pod drvećem
sastavljeno je od brojnih vrsta, od kojih su neke od
izvanrednog značenja za okoliš (španjolska jela, alžirski
hrast, itd.).


Površine klasificirane kao šume obuhvaćaju 25,6
milijuna ha ili 50,8 % ukupne površine Španjolske koja
je 50,5 milijuna ha. Površine klasificirane kao šuma
obuhvaćaju nešto oko 13 milijuna ha ispasišta i "matorral"
(gustiš, šiblje i grmlje), 11,8 milijuna ha površina
gdje krošnje drveća pokrivaju preko 10% površine
tla, samo 8,3 milijuna haje šuma, od čega su gospodarske
šume samo 6,5 milijuna ha.


U relativnom smislu Španjolska ima dosta šumskog
zemljišta. Ovi resursi su međutim karakterizirani niskom
prosječnom produktivnošću, uglavnom zbog semiaridnih
uvjeta koji prevladavaju u većini tih površina.
Španjolskim drvom obraslim površinama pretežito
se gospodari na privatnim načelima (usmjerenje na pro


: Madrigal, A., Fernandez, T.J.G., La selvicultura y el sector forestal en Espana: factores condicionantes y orientaciones a promover su


desarollo
3 Ferreras, C, Arozena, M.F., 1987.. Gui´a fisica de Espana 2. Los Bosques, Allianza Editorial, Madrid
4 Solana Gutiercz, .1. 1987., Los recursos de las masas forestales, Acercamiento a su evalucion global en la Peninsula e Istal Baleares,
Escuela TSIM, Madrid
5 GarciaAbril, A., ct al., 1989., La rcpoblaciön forestal, Adena, Madrids


41




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 52     <-- 52 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA Sl´MARSIVO
I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. CXXV1 (2(102). 35-57
Tablica 10. Španjolska: Godišnje izvlačenje iz šume (u 1 000 nr bez kore)
Table 10 Spain: An-nual remopvals on forest (1 000 m3 under bark)
Ukupno izvlačenje - Total removals
Ukupno izvlačenje iz šume - Removals on forest
Izvlačenje iz gospodarskih šuma - Removals on forest available for wood supply
Izvlačenje iz negospodarskih šuma - Removals on forest not available for wood supply
Izvlačenje sa zemljišta pod drvećem - Removals from other wooded land
14 185
12631
11 022
1 609
1 554
Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO,


New York & Geneva, 2000


Eksploatacija šuma predstavlja najvažniju aktivnost
španjolskog šumarstva. U dodanoj, novostvorenoj vrijednosti
to godišnje iznosi oko 693 milijuna Euro8, što
predstavlja 0,16 % nacionalnog bruto domaćeg proizvoda
(BDP). Dodajmo tom, industrija prerade drva generira
godišnje 3.083 milijuna Euro. Sporedni šumski
proizvodi kao smola, sparto trava, med, dekorativne
biljke, gljive, tartufi, pitomi kesten, žir, pinjoli, ostalo
voće, stelja, vosak, pijesak, šljunak, kamen i lov te ribolov
imaju godišnju vrijednost po prodajnim cijenama
oko 270 milijuna Euro1´. Ovim vrijednostima nisu dodane
koristi od šuma u sprječavanju erozije, utjecaja na
klimu i krajobraz te bezbroj drugih općekorisnih funkcija
šume, posebno rekreativne funkcije.


Današnja španjolska potrošnja pilanskih i furnirskih
trupaca kreće se negdje oko 6 milijuna m3 godišnje,
stoje oko 46 % više nego 1980. godine.


Postoje različiti financijski podsticaji za osnutak,
proširenje ili modernizaciju u industriji za preradu drveta,
ali su oni podvojeni pod zakon 50/1985 koji rješava
pitanja podsticanja radi ispravaka gospodarskih
neuravnoteženosti između pojedinih regija. Zajmovi s
malim kamatama odobravaju se na temelju odluke Savjeta
ministara iz travnja 1983. Konačno, šumarski
sektor ima koristi i od Kraljevskog dekreta 1492/1986.
koji se tiče prerađivačke industrije za poljodjelske i ribarske
proizvode. Sve ove odredbe su u novije vrijeme
doživjele značajne korekcije, da bi se uskladile s pravilima
Europske gospodarske zajednice, kojoj je Španjolska
postala članom nedavno.


Industrija prerade drveta oporezuje se prema istim
stopama i sustavu oporezovanja kao i sve ostale industrijske
grane.


Industrija drvnih ploča uglavnom radi ispod kapacitetnih
mogućnosti, a prije desetak godina mnoge su
tvornice prestale s radom, uglavnom radi zastarjelosti i
rezultirajućih visokih troškova. Ulazak u EEZ sučelio
je Španjolsku industriju drva s visoko produktivnom i


U tom iznosu tehničko drvo predstavlja 602 mil E, ogrjevno
drvo 55 mil E i pluto 31 mil. E.
Sanjurjo, E., Caparrös, A., Martinez, P., Campos, P., Mediterranea
Forest Public Goods and Externalities in Spain,
Quuestionnaire for the working group on Mediterranean
Forestry. University of Padua


krajnje racionaliziranom industrijom nekih zemalja
članica EEZ (Švedska, Njemačka, Francuska, Belgija,
Austrija, Italija, Nizozemska i Velika Britanija). U novije
vrijeme, zahvaljujući dobro oblikovanom gospodarskom
politikom investiranja, strani kapital ulazi u
Španjolsku u sve sek-tore, pa tako i u drvnu industriju,
koja se izgleda uspješno nosi s konkurencijom unutar
EEZ i Sjev. Amerike. Proizvodnja, potrošnja, uvoz i izvoz
piljene grade prikazani su u tablici 5.


S izuzetkom nekolicine malih lokalnih pilana i
tvornica namještaja, nema participacije ruralnih organizacija
u industriji prerade drveta.


Glavni problem onečišćenja izazvan je industrijom
celuloze. To objašnjava prigovore novim tvornicama i
održavanju postojećih u područjima koje posjećuju
turisti.


Interes za drvom kao energentom započet kasnih
sedamdesetih, sada pak, zbog smanjenja cijena tekućim
fosilnim gorivima, se smanjuje. U tim naporima
razmatrana su dva pristupa pri promicanju drvnih ostataka
iz uporabe šuma i pilanarstva: prvi subsidiranje
postrojenja za spaljivanje drvne sječke, koji se pokazao
vrlo uspješnim u većini drvoprerađivačkih industrija.
Drugi pristup bio je usmjeren prema razvijanju
poboljšanih metoda i strojeva, koji bi drvnu sječku donosili
na tržište. ICONA i različite druge organizacije
uključene su u ostvarivanje ove politike.


DRVNO TRŽIŠTE I TRGOVINA DRVETOM.


Cijene drvetu bile su u Španjolskoj oduvijek slobodne,
uz izuzetak nekoliko godina iza rata. Tendencije su cijena
niske, uglavnom stoga što su mali šumoposjednici
premalo organizirani, zbog čega im je pregovarački
položaj prema kupcima slabiji. U tablici 5. i 6. vidi se i
u najnovijim kretanjima da je tržište oblovine uglavnom
ograničeno na prodaju domaćoj industriji. Vidljivo
je također daje Španjolska u potrošnji piljene grade
četinjača usmjerena na uvoz, a kod listača mora uvoziti
čak više od polovice svoje proizvodnje. Potrošnja piljene
grade četinjača povećala seje tijekom 15 godina
za jednu trećinu. U isto vrijeme bilo je moguće povećati
domaću proizvodnju piljene građe četinjača za
svega oko 1/5 - 1/4. Kod proizvodnje piljene građe listača
povećanje potrošnje uglavnom se odnosi na domaće
izvore, uvoz se kreće od 0,5 do 0,7 milijuna nr.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 58     <-- 58 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski lis» br. 1-2. CXXVI (2002). 35-57
MADRIDSKE CENTRALNE SLUŽBE*


MINISTARSTVO INDUSTRIJE,
TRGOVINE I TURIZMA


Generalna direkcija za industriju


Generalna poddirekcija za
kemijsku i farmaceutsku industriju


Služba za finalnu industriju
drva, pluta i pokućstva


Sekcija za celulozu i papir


INIA: Nac.
institut za
poljopr. i prehr.
istraživanja


MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,


RIBARSTVO I PREHRANA


Generalni
sekretarijat
za agrarne
strukture


ICONA:
Nac. institut
za
očuvanje
prirode


Gen. direkcija
za poljopr. i
prch. industrije


Generalna
poddirekcija za
poljopr. i šum.
industriju


Šumarska
služba


Primarna
industrija
drveta


Osim administracije, postoje još brojna stručna udruženja medu ostalim:
A1TIM: Udruga za tehnička istraživanja u drvnoj industriji i pluta
Udruga uvoznika drveta
Federacija udruga drva i pluta
Udruga trgovaca drvetom, pločama, furnirom i izrađevinama
Udruga proizvođača celuloze i papira


SUMMARY: Spain covers an area of 504 782 km2, and it is the


second


Gen. direkcija
za biljnu
proizvodnju i
promet


Služba za
šumsku
proizvodnju


Trgovina
drvetom i
gospodarenje
šumama


large country of European Fifteen (EU), comprising 15.6% of the territory of
the EU, with 39.4 million inhabitants or 10.6 %> of the total population of the
EU, thus being the fifth in the EU.


Historically rich country, due to centuries maintained invasions and wars,
migratory movements, changes in climate which ocurred about the year 1000
c.e., when in the short time the climate changed and turned the land into arid
and semiarid area, where agricultural land was obtained by clearing and
burnig, is poorly endowned with forests. The greatest part of the Central
plateau and southern Mediterranean littoral, meseta, belongs to the arid
zone, its population being forced to the multiple use of soil, damageous for


forest. Mesophy tic forests on more humid places are relativelly rare, and situ


ated mainly on the north, partly in mountains of Galicia, Asturia, Old


Castille, Navarra, Aragon and Catalonia.


Forest and forest land comprises about 25 million ha, but covered by forest
is only 12 million ha. Tree species are distributed in accordance with the




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 59     <-- 59 -->        PDF

R. Sahaüi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski liši br. I -2. CXXVI (201)2). 35-57
climatic conditions, growing stock is composed 71 % of broadleaved, and
29 % of coniferous trees. The annual increment is about 30 million in3, the
annual felling in forests is about 16 million m3, plus 3.2 million m3 timber


felled outside forest.
Taking into account the accelerated industrial development, Spain is more
and more dependent upon imports of wood and products made thereof. About
one third of sawnwood is being imported, from domestic production only plywood
consumption is self sufficient, about one third of apparent consumption
ofparticleboard and fibreboard of all kinds is also being imported.
Production of wood pulp and paper is based on mechanical and chemical
pulp, which gener-ally satisfy the greatest part of consumption. The consumption
of paper and paperboard grows parallel with the industrial development.
The same is the case with wood and wooden products, in one and half decade
from 1980 the consumption in several items has grown even more than 50 %.
Imports and exports are being quadrupled in the same period, imports being
about 2.23 times larger than exports. Unfavorable trends will continue in the
future, regardless of the huge efforts in afforestation, erosion, flood and torrent
control, as well as forest fires control, etc.


The total number of employees in forestry is about 32,200 (0.23 % from
the total employ-ment), and in timber industries 144,000 (1.04 % from the
total).


Gross domestic product (GDP) in forestry is about 0.17 %, and in forest
industries inclusive paper and paperboard industries is 0.72 % from the
national GDP.


Spain is significantly decentralised country with strong regional even separatistic
tenden-cies, which is a considerable obstacle to the efficiency of promotive
measures in forestry and upon it based industries, particularly in the
private sector of ownership, characterised with low efficiency and dispersion.


Key words: Forestry and forest policy, Forest education, Woodworking
Employment in forestry and forest industries, Gross domestic product. Timber
trade




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 60     <-- 60 -->        PDF

AM


Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)


Spiegel ReSascop i Promjerke: digitalne, P. svrdla (boreri) za
Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo +
taksac, cm, mm rezervni djelovi
(boreri i igle)


n


Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice,
geodetski pribor


dalekozori, snajperi
CO MM U-Hl CAT IO N


ormari za nacrte
stolovi sa svjetlom za čitanje karata
crtaći pribor


TECHNOi


ploteri, fotokopirni aparati
Majzekovi trokuti, razmjernici KOMTEH-GEO


10000 ZAGREB, Trg športova 11


planimetri, kurvimetri


tel. 01/3650-451; fax. 01/3091-027


trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve e-mail: komtehßzg. tel.hr


h tip ://www. recro. hr/kom teh




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 57     <-- 57 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 35-57
Tablica 18. Španjolska: Pregled kapaciteta proizvodnje celuloze (1992-99), - u tisućama metričkih tona zrakosuho godišnje
Table 18. Spain: Pulp capacity survey (1992-99), - In thousand metric tons air dry per year


Celuloza od drva za Mehanička i termomeh. Polukcmijska celuloza -Kemijska celuloza -Celuloza od ost. vlakanaca -Disolvirana
papir i karton celuloza Semi-
chemical pulp Chemical pulp Ptdp of other fibre celuloza od drva
Wood pulp for paper Mechanical and thermo for paper i ostalih sirovina mechanical
pulp and board Dissolving pulp
of wood and
other raw materials
Ukupan Od toga Ukupan Od toga Ukupan Od toga Ukupan Od toga Ukupan Od toga Ukupan Od toga
kapacitet trgovačka
kapacitet trgovačka
kapacitet trgovačka
kapacitet trgovačka
kapacitet trgovačka
kapacitet trgovačka
Total celuloza Total
celuloza Total
celuloza Total
celuloza Total
celuloza Total
celuloza capacity
Of which capacity Of which capacity Of which capacity Of which capacity Of which capacity Of which
market pulp market pulp market pulp market pulp market pulp market pulp
92 1 885 989 200 39 1 685 950 157 15 60 30
93 1 878 997 202 39 1 676 958 158 15 61 30
94 1 644 1 003 157 45 1 487 958 140 15 60 30
95 1 738 1 Oil 158 46 1 580 965 140 15 60 30
96 1 753 1019 160 46 1 593 973 140 15 60 30
97 1 767 1 019 161 46 1606 973 141 15 60 30
98 1 782 163 1619 141 60
99 1 797 165 1 632 141 60


Izvor - source: FAO- Pulp and paper capacities, A survey 1992-1999, Rome 1995


Tablica 19. Španjolska: Pregled kapaciteta za proizvodnju papira i kartona - u tisućama metričkih tona godišnje
Table 19 Spain: Paper and paperboard production capacity survey - in thousand metric ton per year


1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999
Papir i karton ukupno Paper
and paperboard total 4 087 4 290 4 044 4 152 4 338 4 622 4 704 4 788
Novinski papir - Newsprint 180 174 165 165 165 165 165 165
Ostali tiskarski i pisaći papir Other
printing and writing paper 980 1 000 984 1 016 1 052 1 064 1 085 1 107
Ostali papir i karton Other
paper and paperboard 2 927 3 116 2 895 2 971 3 121 3 393 3 454 3516
Higijenski papiri Household
and sanitary paper 317 323 357 364 411 430 438 447
Papir za zamatanje i pakiranje Wrapping
and packaging paper 2319 2 496 2 234 2 300 2 400 2 650 2 700 2 750
Ostali papir i karton Other
paper and paperboard 291 297 304 307 310 313 316 319


Izvor-Source: FAO-Pulp and paper capacities. A survey 1992-1999. Rome 1995




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 56     <-- 56 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 35-57
Tablica 16. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje papira u 1.000 t
Table 16 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of paper in 1.000 t


j 80 | 81 j 82 | 83 | 84 | 85 | 86 | 87 | 88 | 89 | 90 | 91 | 92 j 93 | 94 | 95 | 96 | 97


Papir i karton ukupno u 1 000 t - Paper and paperboard total in 1 000 t
Proizvodnja Production
2566 2589 2685 2754 2952 2913 3152 3251 3408 3446 3446 3576 3449 3348 3503 3684 3768 3968
Uvoz - Imports 394 390 459 402 373 451 656 816 929 1136 1421 1722 2043 2076 2168 2184 2214 2770
Izvoz - Exports 160 304 328 364 336 428 437 440 426 471 526 567 613 734 580 684 600 1041
Domaća potrošnja Apparent
consumption 2800 2675 2816 2792 2989 2936 3371 3627 3911 4111 4341 4731 4880 4690 5091 5184 5382 5968


Novinski papir u 1 000 t - Newsprint in 1 000 t


Proizvodnja Production
108 108 93 115 124 134 138 135 175 165 173 149 120 94 99 148 137 143
Uvoz Imports
58 101 140 117 132 135 145 118 127 216 261 312 354 363 380 360 364 397
Izvoz - Exports 3 1 6 6 3 3 6 24 24 20 17 14 12 27 49
Domaća potrošnja Apparent
consumption 163 208 233 232 256 263 277 250 299 375 410 437 454 440 465 496 474 491
Pisaći i tiskarski papir u 1 000 t - Printing and writing paper in 1 000 t


Proizvodnja Production
717 716 703 692 737 712 781 826 816 845 832 853 850 812 874 858 844 901
Uvoz - Imports 82 94 111 85 56 111 212 376 400 484 643 732 828 879 920 931 918 1130
Izvoz - Exports 43 96 79 86 86 113 121 153 153 166 170 213 218 284 327 386 198 339
Domaća potrošnja Apparent
consumption 756 714 735 691 707 710 872 1049 1063 1163 1305 1372 1460 1407 1467 1403 1564 1692


Papiri za domaćinstvo i higijenski papiri u 1 000 t - Household-sanitary papers in 1 000 t
Proizvodnja Production
124 137 137 153 182 193 201 196 219 232 232 245 260 264 293 239 284 329
Uvoz - Imports 10 8 8 19 35 49 60 76 29 42 42 56
Izvoz - Exports 32 6 6 15 12 15 16 18 3 6 6 29


Domaća potrošnja Apparent
consumption 179 198 221 236 255 279 304 322 319 275 320 356


Papir za zamatanje i pakiranje u 1 000 t - Wrapping and packaging paper in 1 000 t
Proizvodnja -
Prodtiction 1377 1370 1450 1464 1565 1533 1670 1712 1803 1808 1812 1911 1905 1918 1985 2052 2201 2293
Uvoz - Imports 182 205 205 246 289 408 542 553 776 782 618 826
Izvoz - Exports 144 313 190 196 200 284
Domaća potrošnja Apparent
consumption 2302 2158 2571 2638 2619 2835


Ostali papir i karton u 1 000 t - Other paper and paperboard in 1 000 t
Proizvodnja Production
240 258 302 330 344 341 362 382 395 396 397 418 313 260 252 387 302 302
Uvoz - Imports 108 109 58 171 194 221 260 205 63 70 272 361
Izvoz - Exports 55 78 78 151 184 169 214 102 46 84 169 340
Domaća potrošnja Apparent
consumption 415 413 375 416 407 470 359 363 269 373 405 323


Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997. FAO Forestry Series No 26. No 30, No 32


Tablica 17. Španjolska: Izvoz i uvoz šumskih proizvoda u milijunima USS
Table 17 Spain: Imports and exports of forest products in million USS


80 | 81 82 83 | 84 85 86 87 88 | 89 90 0! 92 93 94 95 96 1 97


Uvoz i izvoz šumskih proizvoda u milijunima US$ - Imports and exports of forest products in million US$
Uvoz - Imports 928.0 694.2 680.3 578.1 584.2 712.2 934.8 1285.9 1477.0 1948.1 2510.8 2784.0 2971.4 2226.4 2601.9 3824.1 3270.0 3703.9
Izvoz - Exports 410.8 412.4 389.2 396.8 398.7 470.3 512.1 737.2 744.8 808.0 963.6 1120.5 1115.3 895.9 1261.6 1861.5 1365.3 1663.9


Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997. FAO Forestry Series No 26. No 30, No 32




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 54     <-- 54 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002), 35-57
pali ugovore za izvršenje određenih poslova uz ono što vlada zapošljavati u šumarstvu, stoje izazvalo proteste
bi već radili na svojemu posjedu. Zbog visoke nezapo- malih šumoposjednika, koji su na to reagirali tako da
slenosti, koja i dalje teško pritišće španjolsko gospo- su se također registrirali kao nezaposleni, kako bi se
darstvo i zemlju, viškove iz građevinarstva nastojala je time kvalificirali za zapošljavanje u šumarstvu. Pro-


Tablica 13. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje piljene građe u 1.000 m3
Table 13 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of sawnwood in 1,000 m3


80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97


Piljena građa ukupno u 1 000 nr - Sawnwood total in 1 000 m´
Proizvodnja Production
2136 2387 2789 2218 2150 2383 2613 2643 2427 2724 3320 2898 2468 2717 2755 3262. 3080 3080
Uvoz - Imports 1218 956 961 978 936 1103 1224 1389 1610 1778 1840 1833 1991 1553 1565 1839 1649 2175


Izvoz - Exports 221 209 295 235 282 226 193 203 211 146 125 130 81 66 70 53 76 123
Domaća potrošnja Apparent
consumption 3133 3134 3455 2961 2804 3260 3644 3829 3826 4356 5035 4601 4378 4204 4251 5048 4653 5131


Piljena građa četinjača u 1 000 m3 - Coniferous sawnwood in 1,000 m3
Proizvodnja


Production 1623 1813 2131 1818 1663 1827 1987 2007 1866 2129 2724 2269 1686 2159 1995 2507 2378 2378
Uvoz - Imports 694 509 519 499 508 594 643 755 878 1039 1089 1028 1254 970 1040 1120 1135 1275
Izvoz - Exports 214 200 287 226 276 223 189 225 202 139 115 100 71 58 61 36 37 77
Domaća potrošnja Apparent
consumption 2103 2122 2363 2091 1895 2198 2441 2537 2542 3029 3698 3197 2869 3071 2975 3591 3476 3576


Piljena građa listača u 1 000 m´ - Broadleaved sawnwood in 1 000 m3
Proizvodnja Production
513 574 667 501 488 557 627 637 562 596 597 630 782 558 760 755 702 702
Uvoz - Imports 524 446 443 480 428 509 582 635 733 739 752 805 737 583 525 719 514 900
Izvoz - Exports 8 10 9 10 7 4 5 6 10 8 11 30 11 8 9 17 39 46


Domaća potrošnja Apparent
consumption 1029 1010 1101 971 909 1062 1204 1266 1285 1327 1338 1405 1509 1133 1276 1457 1177 1555


Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Scries No 26, No 30, No 32


Tablica 14. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje drvnih ploča u 1.000 m3
Table 14 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of wood based panels
in 1,000 m3
| 80 | 81 | 82 | 83 | 84 [85 | 86 | 87 [ 88 89 | 90 | 91 | 92 | 93 | 94 | 95 | 96 | 97
Listovi furnira u 1 000 m´ - Veneer sheets in 1 000 m´


Proizvodnja Production
26 25 140 125 137 137 137 100 80 80 80 80 50 119 60 119 300 300
Uvoz Imports
4 4 4 4 4 5 5 5 5 3 4 4 23 26 36 42 77 66
Izvoz Exports
32 22 19 16 19 13 13 13 13 19 24 24 19 24 27 40 31 25
Domaća potrošnja Apparent
consumption -2 7 125 113 122 129 129 92 72 64 60 60 55 122 69 121 346 341


Šperploče - Plywood
Proizvodnja Production
162 110 150 120 129 140 170 160 140 150 141 135 120 200 119 210 110 110
Uvoz - Imports 2 5 2 2 2 1 9 9 17 20 20 30 38 26 35 37 36 112
Izvoz - Exports 36 41 46 55 62 56 59 42 43 43 40 40 33 60 67 78 77 69
Domaća potrošnja Apparent
consumption 128 74 106 67 69 85 120 127 114 127 121 125 125 167 87 169 69 153


Iveraste ploče u 1 000 nr´ - Particle board in 1000 m3
Proizvodnja Production
1330 1300 1300 1200 1300 1300 1370 1390 1400 1700 1790 1713 1680 1660 1730 1863 1970 1970
Uvoz - Imports 3 2 2 19 72 147 253 339 251 326 387 322 328 339 446 446
Izvoz - Exports 281 325 252 233 102 156 122 96 71 42 57 136 155 302 203 205 249 247
Domaća potrošnja Apparent
consumption 1052 977 1050 967 1198 1163 1320 1441 1582 1997 1984 1903 1912 1680 1855 1998 2167 2169


P oče vi; knatic ;u 1 0( )0 m´ - Fibrcbo ard in 1 000 m


Proizvodnja Production
376 405 320 360 330 347 360 360 360 400 430 525 400 480 550 600 590 590
Uvoz - Imports 1 1 3 2 2 1 1 38 38 61 84 78 152 125 134 132 206 342
Izvoz - Exports 118 89 71 88 113 101 102 92 90 107 172 180 217 304 273 251 290 289
Domaća potrošnja Apparent
consumption 259 317 252 274 219 247 259 306 306 354 342 423 335 301 411 481 506 643


Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 49     <-- 49 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRFRADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2, CXXVI (2002). 35-57
autonomno tijelo unutar Ministarstva Poljoprivrede,
ribarstva i prehrane. U autonomnim upravama odgovornost
pripada organu kojemu je ista predana.


Glavni ciljevi šumarskih istraživanja unutar gore
spomenutog plana su:
1) Unapređenje strukture unutar sektora (npr. uvođenje
novijih vrsta, šumarska genetika)


2) Unapređenje i racionalizacija proizvodnih sustava
(npr. ekologija i ekonomika brzorastućih vrsta)
3) Unapređenje utrošaka (inputa), (npr. fertilizacija,


bolje manje skupe metode uporabe inputa)


4) Racionalizacija prerade i marketing (npr. unapređenje
tehnologije dobivanja celuloze, komercijalizacija
aromatičnih i ljekovitih biljaka, unapređenje
pilanske tehnologije)


5) Čuvanje i uporaba prirodnih izvora (npr. proučavanje
ekosustava, sprječavanje požara uključivši društvena
stajališta, sprječavanje opustošenja.


INIA poduzima i fundamentalna, i aplikatibilna istraživanja.
Jedinice unutar INIA koje se ponajprije bave
šumarstvom su:


šumsko pašarenje i gospodarenje šumama


drvo


proizvodnja i prerada pluta


celuloza i ekstraktivne industrije
Na nekim razinama postoji sporazum INIA-e s ostalim
institucijama za provođenje istraživanja šumarskih
istraživačkih projekata. Odjeli za istraživanja drva
i celuloza u uskom su dodiru s ostalim ministarskim
odjelima o pitanjima kao što je uspostava tehničkih
normi za specifične proizvode.
INIA sudjeluje u aktivnostima IUFRO i ostalim međunarodnih
istraživačkih organizacija koja se odnose na
šumarstvo. Postoje bilateralni istraživački sporazumi,
između ostalih sa SAD, Francuskom i SR Njemačkom.
Najveći dio sredstava za šumarska istraživanja
dolazi iz općeg fonda za INIA koji dolazi iz državnog
proračuna. Ova su sredstva povećavana u slučajevima
kada se radi o projektima financiranih i podupiranih iz
drugih izvora, javnih ili privatnih.
Distribucija istraživačkih rezultata obavlja se na
različite načine:


INIA izdaje niz znanstvenih publikacija (saopćenja,
monografije, tehnička priopćenja itd.).


Poljoprivredni investicijski sektor tiska praktične
upute utemeljene na znanstvenim rezultatima.


Mnoštvo rezultata šumarskih istraživanja šalje se u
praksu i osobnim kontaktima i putem publikacija.
Odgovornost za odnose s javnošću podijeljena je
između Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i prehrane
te relevantnih uprava unutar autonomnih okruga.
Televizijski programi, praktični tečajevi tijekom ljeta


na odmoru u prirodi, te predavanja u školama za poljoprivredu
igraju u tom značajnu ulogu.


Španjolska u pogledu veza domaćeg šumarstva sa
stranim ima bliske kontakte s velikim brojem zemalja.
Mirnim prijelazom na parlamentarnu demokraciju ti su
se odnosi neprekidno gradili, proširivali i produbljiva


li. Svrha im je upoznati španjolsku javnost s dostignućima
u šumarstvu ostalih zemalja i surađivati s drugim
zemljama na znanstveno-stručnom, tehnološkom, gospodarskom,
trgovačkom i marketinškom polju.
Otvorenost idejama tržišnog gospodarstva, nužnost
prilagodbe unutar EEZ, kao i cjelokupan napredak
stvaraju od španjolskog šumarstva, unatoč svim povijesnim,
bioklimatskim i inim nedostacima, respektabilnog
partnera. Španjolska spada u red zemalja unutar
EEZ, koja je bila među gotovo najzaostalijim. Danas je
to zemlja koju valja u mnogim vidovima pročavati kao
zemlju viševrsnih čuda, ne samo gospodarskog.


Autonomne zajednice7, općenito su odgovorne za
sva stajališta gospodarenja šumama, uporabu šuma,
pošumljivanje, lov, slatkovodni ribolov, ispasišta stoke
itd. Takve zajednice imaju izvjesne legislativne atribute
u okvirima nacionalne legislative.


Centralna uprava zadržala je odgovornost za poslove
kao što je temeljno zakonodavstvo, koordinacija
općeg planiranja, javni radovi koji se protežu ili imaju
utjecaj izvan pojedinih autonomnih zajednica, međunarodni
odnosi, nacionalna statistika, nacionalna šumska
premjerba, upravljanje nacionalnim parkovima itd.


Centralna uprava i autonomne komunalne regije
zajedno djeluju u stvarima kao što su: projekti gospodarenja
vodnim slivnim površinama, koji obuhvaćaju
više od jedne komune, poduzimanje mjera za sprječavanje
i gašenje šumskih požara, te izvjesna pitanja
koja se tiču nacionalnih parkova.


Tijelo u kojem su zastupani Ministarstvo poljoprivrede,
ribarstva i hrane, kao i autonomne komune, osnovano
je nakon dugih priprema. Njegova uloga je, između
ostalog, utvrđivanje liste zaštićenih vrsta, izdavanje
lovačkih i ribolovnih dozvola, izdavanje pravila
ponašanja šumarskog osoblja, razvoj općeg obrazovnog
programa za studij prirodnih oblasti, distribucija
šumskog sjemenja i sadnica.


Sljedeći su organi državnog upraviteljstva koji utječu
na šumarsku politiku:
Izvršni organi:


Savjet ministara


Savjeti autonomnih komuna


Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i hrane


Različite komisije vlade, posebno one za probleme
autonomnih komuna i gospodarske probleme


Komitet za javne investicije
Legislativni organi:
Španjolska je zemlja puna separatističkih podjela, pa je i njezina
politička organizacija prilično komplicirana i različitih stupnjeva
djelotvornosti.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 48     <-- 48 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRKRADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski lisl br. 1 2, CXXVI (2002). 35-57
Glavne deklaracije politike glede zaštite okoliša i
prirodnih izvora uključujući šume su:


Članak broj 45 španjolskog Ustava iz 1978.;


Poruka nj. vcl. kralja u lipnju 1980. prilikom Svjetskog
dana okoliša;


Sporazum Savjeta ministara od 6. lipnja 1980. kojim
se odobrava prijedlog Meduministarske
komisije za okoliš glede španjolske strategije
čuvanja prirodnih izvora.
Specifičnije izjave koje se tiču šumarske politike sadržane
su u 12 zakona usvojenih između 1941. i 1982.


UPRAVA. Djelotvorna šumska uprava u Španjolskoj
otežana je zbog fragmentacije posjeda - 2,6 milijuna
privatnih šumoposjednika posjeduje prosječno
3 ha, svaki. 5.700 javnih šuma s prosječnom površinom
od oko 600 ha predstavljaju manji problem (v. tablicu
2 i 3).


Privatni šumoposjednici mogu sklopiti ugovor s
Upravom radi pošumljivanja njihova zemljišta klasificiranog
kao šumsko zemljište pod djelomičnim pokrivačem
drveća. U takvom se položaju prije nekoliko
godina već nalazilo oko 9.000 posjeda s ukupnom površinom
oko 3 milijuna ha.


Uprava državnih šuma i ostalih javnih šuma prenijeta
je iz kompetencije centralne vlade na šumarsku službu
autonomnih općina, u razdoblju 1980. i 1985. godine.
Od ove decentralizacije, Centralna uprava, koja je
i nadalje odgovorna za nacionalne parkove, nabavljala
je privatno zemljište unutar ili oko takvih parkova.


Odgovornost za najviše aspekata Središnje šumske
uprave nalazi se unutar organa Ministarstva poljoprivrede,
ribarstva i hrane:


Instituto Nacional para la Conservaciön de la Naturaleza
(ICONA). To je autonomno tijelo zaduženo
primjenom programa zaštite: sprječavanje erozije i
šumskih požara, održavanje zaštićenih područja i
putova stoke, genetsko unapređenje, ponovno pošumljenje
radi javnog interesa itd.


Generalni direktorat poljoprivrednih istraživanja i
izobrazbe. To je drugo autonomno tijelo odgovorno
za istraživanja u šumarstvu i za šumarsko školstvo,
pored ostalih istraživanja u biljnoj i animalnoj proizvodnji.


Generalni direktorat za poljoprivrednu proizvodnju.
Odgovoran za šumarsku proizvodnju i za raspodjelu
pomoći privatnim šumoposjednicima, osim
ostalih poljoprivrednih aktivnosti.


Generalni direktorat za agroindustriju. Odgovoran
za primarnu i finalnu industriju. Odgovoran za primarnu
i finalnu preradu drveta, dakako i za agroindustriju.
Šumarsko školstvo na najvišoj i srednjim razinama
pod ingerencijom je Ministarstva znanosti i obrazova


nja; finalna industrija drva je pod ingerencijom Ministarstva
industrije i energije; trgovina šumskim proizvodima
potpada pod ministarstvo gospodarstva i trgovine.
Organizacija šumarske službe autonomnih zajednica
različita je od slučaja do slučaja. Npr. u nekim, ali
ne svim političkim zajednicama, odgovornost glede
javnog šumoposjeda i privatnog šumopos-jeda ostaje u
različitim odjelima.


ŠUMARSKO ŠKOLSTVO I OBRAZOVANJE.


Šumarsko školstvo odvija se na tri razine´´:


I.
Najviša razina: stječe se na Escuela Tecnica Superior
de Ingenieros de Montes na Universidad
Politecnica, Ciudad Universitaria, Madrid 3 i
Escuela de Ingenieria Tecnica Forestal, Ciudad
Universitaria, Madrid 3; u Madridu. U novim
nastojanjima uspijeva se šumarstvo postaviti u širi
kontekst društva.
II. Tehničarska razina: za izobrazbu na ovoj razini
postoje tri Escuelas Universitarias de Ingenieria
Forestal koje se nalaze po jedna u Madridu, Albacete
i Huelva Razina kvalificiranih zaposlenika:
U ovom području je tijekom posljednjeg vremena
uočen najveći napredak. Prije dvadesetak godina
kandidati za zvanje Guarderia Forestal trebali
su samo proći najjednostavniji ispit osnovnih
znanja. Sada kandidati prolaze dvogodišnji tečaj u
posebnim školama organiziranim po autonomnim
komunama. Od takvih škola valja spomenuti sljedeće,
uz različite curriculumc:
A. Escuela de Capataces Forestales, Agricolas y Ganaderos,
Almazan (Soria)
B. Escuela de Capataces de Explotaciones Forestales,
Cazorla (Jaen);
C.
Escuela de Capataces Forestales, Coca (Segovia);
D. Escuela de Capataces Forestales y Ganaderos, Jaca
(Huesca);
E.
Escuela de Capataces Forestales, Lourizän (Pontevedra);
F.
Escuela de Caza y Capacitacion Fortestal, Apartado
190, Toledo;
G. Escuela
de Capataces Forestales y de Jardineria,
Villaviciosa de Odön (Madrid)
Šumarstvo u općem obrazovanju ne igra nikakvu
ulogu, osim što se u školama posvećuje posebna pozornost
nekim predmetima kao npr. šumski požari.


ISTRAŽIVANJA, INVESTICIJE I INFORMATIKA.
Šumarska istraživanja uvrštena su unutar Nacionalnog
plana poljoprivrednih istraživanja. Odgovornost
unutar Centralne uprave ostaje pri Instituto
Nacional de Investigaciones Agrarias (INIA) koji je


FAO Forestry Paper. 3 rev./l, 1981, World list of forestry
schools. Rome




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 47     <-- 47 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list hr. 1-2. CX.XVI (21)02). 35-57
nedovoljnom mrežom putova i požarnih pruga, kao i
nepotpunom adekvatnošću zakonskih propisa.


Nametnici i bolesti, iako nisu zanemarive, daleko
su manje ozbiljne. Štete od onečišćenja zraka trenutno
nisu jako velike.


Glavnim dostignućem španjolskog šumarstva 19.
stoljeća smatra se utemeljenje škole za šumarske inženjere,
stvaranje šumarske čuvarske službe Guarderia
Forestal i izrada kataloga šumskih zemljišta od javnog
interesa. Tijekom početka ovog stoljeća dolazi do objavljivanja
različitih zakona, kao i poduzimanja zaštitnih
mjera. Godine 1941. Zakon o državnim šumskim
izvorima dovodi do reorganizacije dijela šumske uprave
i do primjene nacionalnog plana za pošumljavanje,
koji je bio predviđen i ranije. Planom je predviđeno pošumljavanje
šest milijuna ha tijekom 100 godina, s naglaskom
na ekološke potrebe. Uprava je od tada pošumila
oko 2,5 milijuna ha, ali privatni sektor, unatoč
različitim podsticajima, postigao je pošumiti samo oko
300 000 ha.


ICONAje osnovana u 1971. Cilj je bio da se gospodarenje
svih biljnih i životinjskih prirodnih resursa
stavi pod jedinstveno gospodarenje, i da se utemelji
koherentan koncept za njihovu zaštitu i očuvanje.


Nova decentralizirana struktura, kao i ostali razlozi,
učinili su nužnim redefiniranje ciljeva, uključujući:


veće sudjelovanje privatnog posjeda pod drvom
kao i ostalih građana


poboljšanje životnih uvjeta za ruralnu populaciju u
nerazvijenim područjima


unapređenje boljeg razumijevanja prirode.
Zakon 15/75 o Zaštitnim područjima ustanovljuju
se četiri vrste površina:


Nacionalni parkovi (122.700 ha) kojima jedino gospodari
ICONA;


Integralne pričuve koje se sastoje od manjih površina
od posebnog znanstvenog zani-manja, kojih ima
oko 27 za sada, s površinom oko 11.000 ha;


Mjesta prirode (Parajes Naturales) gdje se čuva specifična
flora ili ostale sastavnice pri-rode od velikog
nacionalnog interesa; ima ih 74 s ukupnom površinom
21.500 ha;


Parkovi prirode kojima je cilj unapređivanje dodira
između čovjeka i prirode; takvih parkova je 63, s
ukupnom površinom 159.100 ha.
Nov zakon, potaknut člankom 43 Ustava, sastavljen
je da bi se postojeće zakonodavstvo prilagodilo novoj
upravnoj situaciji Šumarske rekreacijske površine sastoje
se od:


a) Šumskih parkova: obično su to velike površine blizu
gradova gdje su ostali aspekti gospodarenja šumama
podređeni osiguranju rekreacije;


b) Specifična rekreacijska područja koja se sastoje od
"jezgre" (nücleo) i "okružujućeg po-dručja" (banda
circular, zona circundande) koja je pod utjecajem
jezgre i uređenja koje je ondje na raspolaganju. Uređenje
i uređaji zavise o lokaciji i tražnji, kao npr.:


parkovi za rekreaciju za veliku dnevnu gustoću posjetitelja;
takvi su vrlo dobro opremljeni s plivačkim
bazenima, svlačionicama, restaurantima ili barovima,
zahodima, opremom i uređajima za igru
djece itd. Takvi parkovi mogu biti i najčešće jesu
samofinancirani;


mjesta za picnic;


Veliki i mali camping prostori za boravak od nekoliko
dana za različite vrste posjetitelja (grupe mladih,
obitelji itd.).
Lovstvo: politika treba opravdati različite aspekte
koji se tiču: okoliša, znanstvenih i zaštitnih načela
ugroženih vrsta. Odgovornost za provedbu politike je
na autonomnim komunama, ali je ICONA zadržala
ulogu općeg koordinatora i nadglednika.


Ima nekoliko nacionalnih zakona u kojima se rješavaju
problemi lova i zaštita divljih životinja, a postoje i
međunarodne konvencije kojima je Španjolska potpisnikom
(Ramsar, Bonn, Washington, Berne).


Do nedugo, kooperative i ostale ruralne organizacije
igrale su neznatnu ulogu u gospodarenju šumama,
ali se to izmijenilo najnovijim zakonima.


Postoje značajne površine napuštenog poljodjelskog
zemljišta nakon što su degradirane. Pošumljivanje
ovakvih površina je urgentno nužna.


Cilj razvoja gospodarstva u planinskim predjelima
je u tom da se postigne pravi odnos između poljodjelstva
i ostalih aktivnosti. Šumarstvo u takvom razvoju
igra važnu ulogu.


ŠUMARSKA POLITIKA U ŠPANJOLSKOJ. Šumarska
politika u Španjolskoj utemeljena je na sljedećim
ciljevima:


(a) Zaštita i obnova izvora s naglaskom na


zaštitu protiv erozije tala, suzbijanje bujica i gospodarenje
slivnim područjima;


zaštita šuma od požara;
(b) Unapređenje
i optimizacija šumske proizvodnje s
naglaskom na:


potrebe ruralnog pučanstva u ugroženim područjima;


načelo potrajnosti prihoda i održavanje proizvodnog
potencijala ekosustava;
(c) Doprinos šuma okolišu i njegovu
uživanju po javnosti
kroz zaštitu flore i faune, osiguranje mogućnosti
rekreacije i promicanje boljeg razumijevanja
prirode, posebno među djecom.


ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 42     <-- 42 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 35-57
ŠUME I ŠUMARSTVO ŠPANJOLSKE
Forests and forestry of Spain


SUME U PROŠLOSTI. Početkom kršćanstva
Strabo piše da je vjeverica mogla prijeći cijelu Španjolsku
od sjevera do juga, bez da siđe s drveta, što je
danas sasvim drukčije. Visoke vrućine i suhoća prevladavaju
iznad južne Europe od negdje 1000. godine, što
je izrazito štetno po šume. Neprekidni ratovi između
Arapa i Kršćana također su se nepovoljno odrazili na
sačuvanje šuma, čemu nisu pridonijeli ni oštri zakoni
katoličkih kraljeva.


U sjevernoj klimatskoj zoni prevladavaju mezofitske
šume1. Tu se nalaze čiste sastojine jele (Abies alba)
u nekim dolinama. Drugdje je pak jela pomiješana s bijelim
borom (Pinus silvestris) ili s bukvom (Fagus silvatica),
dok se bukva nalazi u čistim sastojinama u
Asturiji i Pirinejima.


Čiste sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur) nalaze
se u Galiciji, a hrasta kitnjaka (Q. petrae) u Cataloniji,
s mješavinama tih dviju vrsta u Asturiji. Pinus
mugo posebice se nalazi u istočnim Pirinejima, zajedno
s Pinus silvestris, Pinus nigra var. poiretiana, brezom
(Betula pendula) i lipom (Tilia ulmifolia). Na
nižim ekspozicijama važne su vrste Pinus pinaster,
kesten (Castanea sativa) s vrstama hrastova kao što su


Q. lusitanica, Q, ilex i Q. Pyrenaica.
U središnjoj iberijskoj regiji gorska vegetacija sadržava
šume P. silvestris, bilo u čistim sastojinama ili
miješane s P. nigra var. poiretiana i P. pinaster, a isto
tako i bukove šume, mjestimično pomiješane s P. silvestris
ili Q. petrae. Ima i ostalih hrastova, kao što su


Q. ilex, Q. lusitanica, Q. pyrenaica i Q. suber (hrast
plutnjak), dok se na krajnjem jugu ove regije nalazi i
Abiespinsapo. U šumama mesete prevladavaju hrastovi
kao Q, ilex, Q. suber i Q. lusitanica, te borovi P. pinaster,
P. pinea i P. halepensis.
U humidnim područjima Španjolske valja pripomenuti
da postoji prirodno šumsko zemljište i šume s kojima
se gospodari na način sličan i u ostalim zapadnoeuropskim
zemljama i uz približno sličnu djelotvornost.


Zbog prevladavajuće multiple uporabe zemljišta u
većini španjolskih šumskih zemljišta, okolišne funkcije
su od velike važnosti. Neke od tih funkcija neposredno
vežu španjolsko šumsko zemljište s afričkim savanama
i sjevernoeuropskim šumskim zemljištima, kroz
migratorne habitate ptica. Vrijednost gospodarske proizvodnje
u šumskim zemljištima ovisi od vrste proizvoda
koji je definiran kao šumski proizvod. Bez obzira
na upotrijebljenu definiciju, jasno je da su španjolska
šumska zemljišta prošla kroz proces obezvrjeđenja, i
daje vidljiv pad fizičke produktivnosti tradicionalnih
šumskih proizvoda.


tj. sume umjerene zone.


Tablica 2. Španjolska: Zemlje koje sačinjavaju Španjolsku i
administrativne provincije


Table 2 Spain: Lands consisting Spain and administrative
provinces


Zemlja - Land Provincija - Province


I. Galicia 1. La Corufia
2. Lugo
3. Orensc
4. Pontcvedra
II. Asturia 5. Oviedo
111. Leon 6. Leon
7. Zamora
8. Salamanca
IV. Extremadura 9. Cäceres
10. Badajoz
V. Valencia 11. Valencia
12. Alicante
13. Castellon
VI. Granada 14. Malaga
15. Granada
16. Almeria
VII. Castilla la Nueva 17. Guadalajara
18. Toledo
19. Ciudad Real
20. Cuenca
VIII. Castilla la Vieja 21. Santander
22. Vizcaya
23. Guipüzcoa
24. Palencia
25. Valladolid
26. Avila
27. Segovia
28. Burgos
29. Logrono
30. Alava
31. Soria
IX. Aragon 32. Zaragoza
33. Teruel
34. Huesca
X. Cataluna 35. Tarragona
36. Barcelona
37. Gerona
38. Lerida
XI. Murcia 39. Murcia
40. Albacete
XII. Andalucia 41. Huelva
42. Sevilla
43. Cordoba
44. Jaen
45. Cadiz
XIII Navarra 46. Navarra
XIV Madrid 47. Madrid
XV Balearcs 48. Baleares
XVI. Canares 49. Las Palmas
50. Santa Cruz de Tenerife


ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 41     <-- 41 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRLRADA
To dovodi do inflacije, demografskog smanjenja, pa
tako i do propasti pod posljednjim trima Habsburzima
(1598-1700). Kraljevsku kuću Habsburg, bez muškog
nasljednika posljednjeg Karla II (1700), nasljeduje njegov
unuk Louis XIV pod imenom Filip V. Karlo III.
(1759-1788) vladar prosvjetitelj trudi se da Španjolsku
preobrazi politički i gospodarski. Bourbone iz Španjolske
istjeruje Napoleon, koji za kralja postavlja svojeg
brata Josepha Bonaparte 1808. godine. Nakon teškog
rata i borbi za nezavisnost (1808-13) Bourboni ponovno
preuzimaju španjolski prijesto 1813. Ferdinand VII.
zbog revolucije 1820. pristaje na stvaranje ustavne monarhije,
ali ju princ d´Angouleme intervencijom ruši,
pretvarajući zemlju opet u apsolutnu monarhiju 1823.
godine. U tom međuvremenu španjolske kolonije u
Americi postaju nezavisne. Godine 1833. Isabella nasljeduje
Ferdinanda VII. i vlada tridesetpet godina, unatoč
opoziciji don Carlosa, brata preminulog kralja. Revolucija
1868. godine zbacuje ju s prijestolja, a izvršnu
vlast preuzima maršal Serrano sve do dolaska Amadea I.
1870. Ovaj pak poslije tri godine abdicira, postoje izbila
revolucija koja proglašava republiku, nakon čega izbija
pobuna karlista, u korist Alfonsa XII. 1874. godine.
Njegov sin Alfons XIII., rođen 1886. vlada uz regentstvo
majke Marie-Christine sve do preuzimanja vlasti
punoljetstvom 1902.


Godine 1898. u ratu protiv SAD Španjolska gubi
Cubu, Puerto Rico i Filipine. Uslijed svega toga dolazi
do teške društvene i gospodarske krize, s oživljavanjem
regionalizma. Poslije jednog pokušaja direktorija
(stvorenog pod Primo de Rivera-om 1923-30) na municipalnim
izborima 1931. pobjeđuju republikanci.
Alfons XIII. napušta Španjolsku ali bez abdikacije i


14. travnja 1931. proglašena je Republika. U srpnju
1936. poslije izborne pobjede Narodnog fronta (veljača),
general Franco, sljedbenik nacionalista, ustaje protiv
republikanske vlade. Poslije dugog građanskog rata
(srpanj 1936-ožujak 1939) pobjednik Franco proglašava
sebe vođom "caudillo" u kolovozu 1937. i preuzima
apsolutnu vlast u zemlji. Španjolska postaje autoritarna
država. Tijekom Drugog svjetskog rata podupire sile
osovine, iako ostaje neutralna. Godine 1942. ponovno
se osniva parlament (Cortes). Godine 1947. zakon o
nasljedstvu potvrđuje načelo monarhije i 1969. godine
na prijestolje stupa don Juan Carlos de Bourbon, koji
svojim djelovanjem i hrabrošću podstiče demokraciju
Španjolske, koja danas ima suvremenu, racionalno organiziranu
i jeftinu državu, u kojoj su najveći dio negativnosti
suvremenog društva (korupcija, zloporaba, nepotizam
i dr.) u dobroj mjeri pod kontrolom. Regionaliozam,
a i autonomašenje, tradicionalno je sveprisutno
u Španjolskoj, što će ostati problem za rješavanje tijekom
mnogih godina koje dolaze.
ADMINISTRATIVNA ORGANIZACIJA. Sastavljena
iz više zajednica s vrlo naglašenim partikula-


TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002), 35-57


rizmom, koji potječe iz tradicionalnih prava koja se i
dalje priznaju, Španjolska je vrlo decentralizirana zemlja,
gdje koncept nacija-država nije zapravo nikada
mnogo vrijedio. Ondje postoji:


-
centralna administracija s vrlo ograničenim pravima
u izvjesnim oblastima;
-
autonomne zajednice koje imaju punu slobodu organizacije
i inicijativa gotovo potpunih u pitanjima
državne većine, kao npr. upravljanjem teritorijem,
gospodarskom aktivniošću, upravljanje državnom
imovinom, itd.
svaka se autonomna zajednica može dijeliti u provincije
(pokrajine). Katalonija je npr. sastavljena iz
četiri provincije, provincije nemaju stvarnu moć
(osim u Baskiji, gdje se izvukla korist iz dvostrukog
prijenosa nadležnosti: od centralne vlasti na vladu
Baskije, a potom od ove na svaku od provincija u
Baskiji.


u Kataloniji se pojavila nova jedinica, "la Comarca",
koja objedinjuje više komuna u nekakvu vrstu
kantona, koji odgovara geografskoj, kulturnoj i
gospodarskoj jedinici.


važnost "cromarca" treba rasti na račun provincija,
općine, često vrlo rastegnute, obuhvaćaju više naselja
s najrazličitijim propisima.


POLITIČKA ORGANIZACIJA. Kao i na nacionalnoj
razini, svaka autonomna zajednica ima parlament
sastavljen od izabranih poslanika, koji biraju
predsjednika, kojemu je dužnost imenovanje vlade.


Zakoni o decentralizaciji određuju odgovarajuće
kompetencije središnje vlade (obrana, odnosi s inozemstvom
itd.) i autonomnih vlada. Razina delegiranja
kompetencija vrlo je različita već prema zajednicama i
stupnju da li one posjeduju manje ili više autonomije.


Svaka vlada autonomne jedinice ima svoje kompetencije
i svoju vlastitu organizaciju. Taje organizacija
podložna modifikacijama pri svakim izborima, s tim da
ostaje, u grubim obrisima, slična jedna drugoj. Unutar
tih organizacija, nazivlje, a prije svega unutrašnja organizacija
i ovlasti svakog od "ministarstava", razlikuju
se od jedne do druge autnomne zajed-nice.


U svakom od tih autonomih zajednica nalazi se
"ministarstvo" (općenito nazvano "Departman") poljoprivrede,
i u njemu više Generalnih direkcija, koje su
podijeljene u "sekcije".


Funkcija generalnog direktora (katkada istovremeno
i šef službe) je politička (mjesto za koje se kaže da
je pod slobodnom odredbom).




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 40     <-- 40 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRKRADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2. CXXV1 (2002). 35-57
Izvan sjeverozapada, gdje ruralno gospodarstvo
podsjeća na ono u Aquitaine u Francuskoj (voćnjaci,
kukuruz, uzgoj svinja i goveda) i gdje je obalni pojas
pun ribolovnih luka, suprotstavljeno je dvjema značajnim
kulturama koje su posljedica klimatskih prilika:
kulture suhih predjela (secano) i navodnjavane kulture
(regadio). Secano se proteže u Meseta, regiji ovčarstva
i domeni često ekstenzivnih kultura, u prvom redu pšenice,
vinove loze i maslina. Regadio se proteže na istočnim
zaravnima (huertas de Valence i huertas de
Murcia) te u Andaluziji, koja je usmjerena na uzgajanje
riže, leguminoza i voća (u prvom redu agruma). Industrija
dosta trpi od nedostatka energije, unatoč značajnim
pothvatima korištenja hidrocentrala i ugljena iz
Asturije i Lećna. Dobivanje olova, cinka, uranija, bakra
i žive u gorju Sierra Morena, dalo je značajan poticaj
razvoju primarne metalurgije. Naslage željezne
rude (u Baskiji i Asturiji) pridonijele su razvoju siderurgije
u Avilesu, koja unatoč čestim proširenjima ne
uspijeva zadovoljiti stalno rastuće potrebe.


Industrija tekstila (pamuk i vuna posebice) koncentrirana
je oko Barcelone, gospodarske metropole zemlje,
uvijek u dominantnoj razvojnoj ulozi. Ne tako davno,
španjolsko je gospodarstvo po svojoj strukturi i tehnici
podsjećalo na tip gospodarstava zemalja u razvoju.
Poslije 2. svjetskog rata, a posebno prijelazom na demokratski
sustav 1969., kralj Juan Carlos i sukcesivne demokratski
izabrane vlade dovode zemlju na put zapanjujućeg
i ubrzanog gospodarskog razvoja. Pojedinih
godina rast domaćeg bruto proizvoda (DBP) znao je čak
postizati dvocifrene brojke. Kako je državni intervencionizam
i iz njega nužno rezultirajuća korupcija dovedena
pod kontrolu, u Španjolsku su nahrupile vodeće
svjetske kompanije sa svježim legalnim kapitalom, što
dovodi do stalnog i sve bržeg odljeva radne snage iz poljodjelstva
u industriju i uslužne djelatnosti. Zahvaljujući
svojemu položaju i bogatoj povijesti, Španjolci su
vrlo smjelo i uspješno iskoritili te prednosti, razvijajući
masovni turizam (posebno značajan razvoj postignut je
na mediteranskoj obali: Costa Brava i Costa del Sol).
Ostaje pitanje: da lije to rješenje ili bi turistička ponuda
trebala postići diversificiranu ponudu, npr. manji, obiteljski
hoteli, hoteli visokog standarda itd. Kako bilo, turističkoj
ponudi Španjolske pridonijela je brzo razvijajuća
infrastruktura i mala, domaća industrija i obrt. Sva
ova kretanja postavljaju silne zahtjeve na građevinarstvo,
koje je glavnim pokretačem gospodarskih kretanja,
što španjolsko gospodarstvo održava stalno živahnim.
Rastuća privreda omogućuje niske porezne stope,
uz relativno jeftinu državu (bez suvišne administracije iako
se mnogošta može uštedjeti stavljanjem partikularizma
pod racionalnu kontrolu), solidan pravni poredak
daje investitorima sigurnost za njihove tražbine i dobre
izglede plasmana za proizvode i usluge. Ukoliko uspije
zamišljena potpuna reforma oporezivanja i dođe do pot


punije liberalizacije zakona o radu, kojega Španjolska
mora slijediti, jer je ona tek slabiji partner u EZ, a to
čine dvije vodeće zemlje EZ Njemačka i Francuska, (to
će prisiliti V. Britaniju da učini isto), EZ bi imala izgleda
da se približi SAD-u samo ako krene od rješavanja vlastitih
slabosti. Inače će Europi, bilo u EZ ili izvan nje,
vrijediti i dalje uzrečica: "Kihne li SAD, Europu zahvati
prehlada".


POVIJEST. Najstariji poznati stanovnici Španjolske
su Keltiberi, nastali stapanjem Kelta i Ibera, po
ovim posljednjim poluotok je dobio ime: Iberijski. Od
kraja drugog tisućljeća osnivaju Feničani i Grci svoje
kolonije na obalama Sredozemnog mora. U 3. stoljeću
prije naše ere uspostavlja se na zapadnom dijelu vlast
Kartage. Kartažane istjeruju Rimljani, koji su zavladali
cijelim poluotokom 201. godine pr. Krista. Vlast Rimljana
dolazi u pitanje zbog živahnih otpora i ustanaka
(Sertorius, 82-72.) sve dok pod Augustusom 19. godine
prije Krista nije potpala potpuno pod vlast Rima. Španjolska
zadržava rimsku vladavinu sve do provale
Alana, Sueva i Vandala u 5. stoljeću naše ere. Da bi se
otklonila opasnost od Vandala, Rim poziva u pomoć Vizigote,
koji Španjolsku osvajaju 476. godine n.e. Vizigotsko
kraljevstvo, koje je doživjelo svoju najveću slavu
poslije prijelaza na kršćanstvo pod kraljem Reccaredom
(587) razoreno je u invaziji Arapa 711. godine.


Od kraja 8. stoljeća emiri Omejida od Kordobe proglašavaju
se nezavisnima. Godine 929. Abd al-Rahman


III. uzima naslov kalifa. Kalifat Kordobe održao se do
1031., kada se muslimanska Španjolska raspada u nezavisna
kraljevstva. Tako je bilo moguće organizirati ponovno
kršćansko osvajanje (Reconquista ), koje je započelo
na sjeveru Španjolske, iz Asturije, dokle muslimani
nisu uspjeli prodrijeti. Kršćanska Španjolska uli .
stoljeću obuhvaća Kraljevinu Kastiliju, Leon, Navarru,
Aragon, kneževinu Portugal i Barcelonu. Od 1085. kralj
Alfonso VI. osvaja Toledo 1242., Juan I. od Aragona
zauzima Minorcu, kršćanski Španjolci, potpomognuti
europskim križarima odnose pobjedu nad muslimanima
kod Las Navas de Tolosa, stisnuvši muslimane da su
sredinom 13. stoljeća vladali još samo s kraljevinom
Granada. Poslije zastoja koji je bio u znaku stvaranja
aragonskog carstva na Sredozemlju i političkih kriza,
Reconquista se nastavlja u 15. stoljeću. Godine 1492.
Isabella i Ferdinand, "Najkatoličkiji kraljevi" brakom
sklopljenim 1496., pripremaju ponovno ujedinjenje
Aragona i Kastilije, priključuju Granadu i istjeruju
Maure s poluotoka. Ova pobjeda istovremena je s otkrićem
Amerike. Španjolska monarhija postiže svoj vrhunac
sa svojim kolonijalnim carstvom, za vrijeme vladavine
Karla V. (1516-1556), koji 1519. svojim posjedima
priključuje austrijske teritorije Habsburgovaca i
pod Filipom II. (1556-1598), koji 1580. nasljeduje Portugal.
Golemu tvorevinu kojoj nedostaje organsko jedinstvo,
ugrožavaju Francuska, Nizozemska i Engleska.


ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 37     <-- 37 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 35-57
UDK 630* 909 + 83 + 72


ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA;
PRERADA I TRGOVINA DRVOM


SPAIN - FORESTRY AND FOREST POLICY;
TIMBER PROCESSING AND TRADE


Rudolf SABADI*


SAŽETAK: Španjolska ima površinu 504 782 km2 i, druga je po veličini
zemlja europske petnaestorice (EZ), sudjelujući u veličini 215,6 % ukupne
površine EZ, gdje živi 39,4 milijuna stanovnika ili 10,6 % ukupne populacije
EZ, čime je peta u EU.


Zemlja povijesno bogata, zbog stoljetnih neprekidnih invazija i ratova, migratornih
gibanja, promjenom klime koja je nastupila oko 1000. godine naše
ere, kada se odjednom u kratko vrijeme preobratila u aridnu i semi-aridnu
zemlju, gdje se poljoprivredno zemljište dobijalo krčenjem i paljenjem, siromašna
je šumama. Najveći dio Centralnog platoa i južna obala Sredozmenog
mora, meseta, spada u aridnu zonu, čije je stanovništvo stoljećima prisiljeno
na višenamjensko korištenje tla, stoje nepovoljno po šume. Mezofitskih šuma
na hiumidnijim terenima relativno je malo i nalaze se uglavnom na sjeveru
zemlje, djelomično u brdima Galicije, Asturije, Stare Kastilije, Navare, Aragona
i Katalonije.


Suma i šumskog zemljišta ima oko 25 milijuna ha, od čega su šumom
obrasla tla svega oko 12 milijuna ha. Vrste drveća distribuirane su prema klimatskim
prilikama, drvne zalihe su 71 % listača i 29 % četinjače. Godišnji tečajni
prirast u šumama iznosi oko 30 milijuna m\ godišnje se siječe oko 16
milijuna m´, dodatno i još oko 3,2 milijuna m3 drveta izvan šuma.


S obzirom na ubrzan industrijski razvoj, Španjolska je sve više ovisna o
uvozu drveta i drvnih proizvoda. Oko 1/3 potrošnje piljene građe se uvozi, iz
domaće proizvodnje zadovoljava se potrošnja šperploča, a isto tako oko 1/3
iverastih ploča i svih vrsta ploča vlaknatica porijeklom je iz uvoza.


Proizvodnja celuloze i papira svedena je na mehaničku i kemijsku celulozu,
i one uglavnom podmiruju najveći dio potreba. Potrošnja papira i kartona
raste s industrijskim razvojem vrlo brzo. Isto tako rastu i ostale potrebe za drvom
i drvnim proizvodima od 1980. povećana je potrošnja negdje iza više od
50 %. Uvoz i izvoz su u tom razdoblju učetverostručeni, s tim daje uvoz oko
2,23 puta veći od izvoza. Nepovoljni trend će se nastaviti i u budućnosti, unatoč
silnim naporima oko pošumljivanja, suzbijanja erozije, poplava i bujica,
zaštite od požara itd.


Broj zaposlenih u šumarstvu je oko 32 200 (0,23 % od ukupno zaposlenih),
u industriji drva oko 144 000 (1,04 % od ukupnog).
Bruto domaći proizvod (DBP) u šumarstvu je oko 0,17 %, a u industriji
drva i papira 0,72 % od nacionalnog DBP.


* Red. sveuč. prof, u m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl. oec, Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb


ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 55     <-- 55 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRLRADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002), 35-57
blem je ostao aktualan i do današnjih dana neriješen, Sve do 1980. zarade u šumarstvu bile su ispod onih
iako je Španjolska u posljednjih desetak godina zabiu
drugim oblastima, a radno vrijeme dulje od zakonski
lježila ogroman tazvoj u svim sketorima narodnog gospropisanog.
To je u dobroj mjeri uklonjeno. Dakako,
podarstva, pa problem nezaposlenosti više nije u šuposljedica
je porast troškova, ali istovremeno i poticaj
marstvu toliko težak kao što je bio, u svakom slučaju za traženje izlaza u racionalizaciji. U tom smislu, kako
ne teži nego u drugim gospodarskim oblastima ili zemje
naprijed istaknuto, država poreznim olakšicama
ljama EEZ. podstiče takve racionalizacije, pa je porast proizvodno


Najveći dio radnika u šumarstvu do nedavno je bio sti i djelotvornost rada u šumarstvu u Španjolskoj u posindikalno
neorganiziran. Broj članova sindikata u insljednjih
dvadesetak godina stalan i očigledan.
dustriji i proizvodnji usluga (posebice u turizmu) se
povećava, pa tako i u šumarstvu.


Tablica 15. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje celuloze i papira u 1.000 t
Table 15 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of pulp and paper in 1,000 t


| 80 | 81 | 82 j 83 j 84 | 85 | 86 | 87 | 88 j 89 | 90 | 91 | 92 | 93 94 | 95 | 96 | 97


Celuloza iz drveta 1 000 t - Wood pulp in 1 000 t
Proizvodnja Production
1262 1291 1282 1349 1402 1394 1443 1537 1580 1641 1482 1492 1542 1349 1457 1602 1487 1535
Uvoz - Imports 299 266 322 281 307 351 466 433 421 315 430 392 499 429 419 521 502 575
Izvoz - Exports 191 189 177 343 311 341 439 521 553 544 514 597 592 592 717 643 660 746
Domaća potrošnja Apparent
consumption 1370 1368 1427 1287 1398 1404 1470, 1449 1448 1412 1398 1287 1448 1186 1159 1480 1330 1365


Mehanička celuloza 1 000 t- Mechanical pulp 1 000 t
Proizvodnja Production
208 217 205 229 237 204 190 205 209 201 161 146 108 81 83 121 106 103
Uvoz - Imports 9 2 1 2 6 12 8 8 10 12 17 6 3 8 3 17 13 7
Izvoz - Exports 8 6 17 23 19 1 2 3 5 10 9 23 9 5 12 15 19 18
Domaća potrošnja Apparent
consumption 209 213 189 208 224 215 196 210 214 203 169 129 102 84 74 123 101 92


Polukemijska celuloza u 1 000 t - Semi-chemical pulp in 1 000 t
Proizvodnja Production
36 35 31 27 22 24 97 86 88 105 78 50
Uvoz - Imports 14 13 21 23 14 15
Izvoz - Exports 13 2 11
Domaća potrošnja Apparent
consumption 36 35 31 27 22 24 97 88 99 115 101 63 15


Kemijska celuloza u 1 000 t - Chemical wood pu lp in 1 f00 t
Proizvodnja Production
965 991 1010 1056 1090 1121 1203 1279 1318 1376 1258 1300 1323 1155 1233 1367 1295 1432
Uvoz - Imports 272 237 303 258 286 316 434 418 404 304 413 386 470 391 381 469 464 534
Izvoz - Exports 176 174 150 308 277 331 428 506 536 534 505 574 560 581 688 61 1 625 716


Domaća potrošnja Apparent
consumption 1061 1054 1163 1006 1099 1106 1209 1191 1186 1146 1166 1112 1233 965 926 1225 1134 1250


Celuloza od ostalih vlakanaca u 1 000 t - Other fibre pulp in 1 0000 t
Proizvodnja Production
120 122 114 100 86 86 86 115 139 130 122 108 99 97 11 11 11 35
Uvoz - Imports 1 1 1 1 2 2 1 1 1 1 1 2 1 1 3 4 5
Izvoz - Exports 2 3 3 4 4 4 4 o 2 2 2 2 8 8 11 11 12 14
Domaća potrošnja Apparent
consumption 119 120 111 97 83 84 84 114 138 129 121 107 92 90 1 3 3 26


Stari papir u 1 000 t - Recovered paper in 1 000 t
Proizvodnja Production
1734 1777 1736 1823 2117 2117 2117
Uvoz - Imports 506 523 502 630 128 694 731


Izvoz - Exports 19 31 36 32 38 49 39
Domaća potrošnja Apparent
consumption 2222 2269 2202 2421 2207 2762 2809


Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 53     <-- 53 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRLRADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 35-57
Međunarodna trgovina promiče se kroz udruženja
izvoznika i uvoznika specifičnih proizvoda i utemeljena
je na slobodnom tržištu. Nema posebnih regulacija
tržišta za drvo, osim dakako standarda za klasifikaciju
kakvoće drveta. koje su u skladu s europskim normama.
Vrijedno je spomenuti daje u novije vrijeme, zahvaljujući
investicijama u suvremenu opremu i tehnologije,
postalo mogućim zamijeniti tropsko i drugo visokovrijedno
drvo manje skupim vrstama.


Unatoč tome što Španjolska po glavi stanovnika
troši oko 0,1 m! piljene građe četinjača i oko 0,03 m3
listača, ona predstavlja vrlo interesantno tržište.


Zbog slobodnog djelovanja tržišta, dakako i niza
specifičnosti, nema nikakvog miješanja države i poslovno
odlučivanje, niti su intervencijski zahvati vlade takvi
da bi narušavali tržište, pa gotovo da i nema korupcije
koje su inače redoviti pratitelj u zemljama gdje država
donosi poslovne odluke. Brz rast domaćeg bruto proizvoda
i visoka stopa investicija, velik dio kojih dolazi iz
inozemstva, dokazom je da kapital, posebno strani, ide
samo tamo gdje vlada što slobodnija utakmica.


ZAPOSLENOST. Zakonski propisi glede zapošljavanja
i socijalna sigurnost u šumarstvu jednaka je
kao i u poljoprivredi. Poslodavci i posloprimci uplaćuju
za troškove scijalnog osiguranja. Uz izvjesne izuzetke,
ti doprinosi manji su od ostalih sektora narodnog
gospodarstva, ali imaju tendenciju smanjivanja.


Ne postoji opća politika zapošljavanja u šumarskom
sektoru. Postoje neke posebne mjere. One nisu
donijele nekakvu novu zaposlenost, ali su pripomogle
da se zaposlenost održi unutar postojećih projekata.
Bilo je povećanja zaposlenih (prije oko 10 godina) u
Guarderia Forestal od tadašnjih 4.600 čuvara na
6.600, s ciljem da se osigura djelotvornija zaštita od
požara i smanji broj sati čuvara koji su prelazili zakonski
limit. U najnovije vrijeme, uslijed promjena do kojih
je došlo u racionalizaciji rada u šumarstvu u ostalim
zemljama EEZ, u Španjolskoj se isto tako intenzivno
radi na proučavanju modela organizacije i gospodarenja,
kojima bi se povećala djelotvornost.


Još prije desetak godina većina zaposlenih u šumarskom
sektoru bili su mali šumoposjednici, koji su skla-


Tablica 11. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje oblog drveta
Table 11 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of roundwood in 1,000 m3


| 80 | 81 i 82 | 83 | 84 | 85 j 86 | 87 | 88 | 89 j 90 | 91 | 92 | 93 | 94 | 95 | 96 [ 97
Oblo drvo - Roundwood
Proizvodnja


Production 12730 13305 14500 14990 14598 13994 15027 15480 15152 17437 17723 17272 15304 14157 15695 16465 16021 1602]
Uvoz Imports
1626 782 860 903 1148 1374 1277 1236 1941 2025 2918 3095 2543 1656 1691 2348 2046 2397
Izvoz Exports
389 441 636 757 544 567 578 748 636 636 360 360 209 167 388 617 327 660
Domaća potrošnja Apparent
consumption 13967 13646 14724 15136 15202 14801 15726 15968 16457 18826 20281 20007 1 7638 15646 16998 18196 17740 17758


Tablica 12. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje pilanskih i furnirskih trupaca u 1.000 m3
Table 12 Spain: The development of production, imports, exports and apparent consumption of sawlogs and veneerlogs
in 1,000 m3


Proizvodnja Production
Uvoz - Imports
Izvoz - Exports
Domaća potrošnja Apparent
consumption


Proizvodnja Production
Uvoz - Imports
Izvoz - Exports
Domaća potrošnja Apparent
consumption


Proizvodnja Production
Uvoz - Imports
Izvoz - Exports
Domaća potrošnja Apparent
consumption


80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92Trupci za piljenje i furnir ukupno - Savvlogs and veneerlogs total in 1,000 m´
93 94 95 | 96 97
3354
816
10
3902
468
21
4769
450
12
4952
595
15
4111
603
14
3906
644
4
4272
758
16
3471
802
40
3341
1167
24
4771
1225
19
5306
1273
16
5055
1450
16
5829 5978 6144 6030 5729 5729
4160 ^34 9 5207 5532 4700 4546 5014 4233 4484 5977 6563 6489 5829 5978
Trupci četinjača za piljenje i furnir - Sawlogs & veneer logs coniferous in 1,000 m´
6144 6030 5729 5729
2415
23
6
2833
1
17
4096
3
10
3892
4
12
3265
7
9
3571
10
1
4001
16
5
3200
14
6
3070
22
4
4500
23
4
5035
52
2
4784
50
2
4334 4543 4675 4375 4183 4183
2432 2814 4089 3900 3263 3580 4012 3208 3088 4519 5085 4832 4334 4543
Trupci listača za piljenje i furnir - Broadleaved sawlogs & veneerlogs in 1000 m´´
4675 4375 4183 4183
939
793
4
1069
467
4
673
447
2
1060
591
3
846
596
5
335
634
3
271
742
11
271
788
34
271
1145
20
271
1202
15
271
1221
15
271
1400
15
1495 1435 1469 1655 1546 1546
1728 1532 1118 1648 1437 966 1002 1025 1396 1458 1477 1656 1495 1435 1469 1655 1 546 1546


Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 51     <-- 51 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2. CXXV1 (2002), 35-57


problemi u vezi sa sadašnjom, relativno novom,
decentralizacijom šumske uprave i upravljanja šumama.
U nacionalnim razvojnim programima šumarstvo je
prisutno u:


zaštiti i unapređenju okoliša i prirodnih resursa, za
koje je odgovorna ICONA


unapređenju proizvodnje u poljoprivredi i ribarstvu,
gdje šumarstvo sudjeluje s oko 33 % pomoći ili zajmova.
Šumarstvo sudjeluje u državnom proračunu u visini
ispod 1 % sredstava.


MONETARNA I POREZNA POLITIKA. Monetarni
i fiskalni podsticaji privatnom šumarstvu uglavnom
su sadržani u Zakonu o razvoju šumarstva iz 1977.


Pomoć za šumarske pothvate na raspolaganju je privatnim
šumoposjednicima kao i ostalima kojima šumoposjednici
prenesu pravo uporabe vlastitog zemljišta.
Pomoć varira u visini od 25 % do 50 % ukupnih
troškova projekta. Radovi kvalificirani za dobijanje
pomoći su: novo- i ponovno pošumljivanje, prorjeđivanje,
čišćenje, izgradnja i održavanje šumskih putova
i protupožarnih pruga itd. Krediti do 90 % od ukupnih
troškova projekta ili radova dodatno su na raspolaganju,
pored pomoći.


Kao alternativa pomoći spomenutoj naprijed, šumoposjednik
može sklopiti ugovor s Upravom da obavi
poslove za njega. U tom slučaju polovica troškova
se otpisuje kao pomoć, dok druga polovica mora biti
vraćena od strane šumoposjednika u vremenu kada na


UPORABA SUMA


Razina sječa utemeljena je na načelu potrajnosti
prihoda, i određuje se gospodarskim osnovama ili, ondje
gdje ih nema, jednogodišnjim planovima. Najveći
dio drva prodaje se u stojećem stanju i mehanički ga iznosi
kupac. Animalna se vuča pri izvlačenju ne rabi.
Transport se odvija putovima. Malo je šumskih područja
koji bi još bili nedostupni, mreža putova u i oko šuma
unapređuje i proširuje Šumarska uprava u suradnji
sa šumoposjednicima.
Veze između šumarstva i pilanarstva, proizvodnje
drvnih ploča i industrije papira vrlo je tijesna. Većina


Tablica 9. Španjolska: Godišnje sječe (1 000 m5 s korom)
Table 9 Spain: Annual fellings (in 1 000 m3 over bark)


Ukupna sječa - Total fellings


stanu prihodi ili kada se šuma posiječe. Kamate na sve


naprijed spomenute kredite stimulativno su vrlo niske.


Porezni podsticaji obuhvaćaju potpuno oslobođenje


plaćanja poreza iz ruralnog zemljišta predviđenog za


pošumljivanje i pošumljenog, kao i smanjenje sve do


95 % izvjesnih ostalih poreza, uključivši porez kod ku


poprodaja inter vivos, uz uvjet da su ispunjeni propisa


ni upravni i tehnički uvjeti.


Podstiče se uspostava šumarskih kooperativa i


udruga šumoposjednika kreditima i putem pomoći.


Porezi. Za zemljište djelomično pokriveno šumom
koje nije isključeno od plaćanja ruralnog zemljišnog
poreza, stope koje se pimjenjuju variraju u širokim granicama,
ovisno o položaju i vrstama drveća. Doprinos
socijalnom osiguranju zaračunava se u obliku poreza
na "teoretski" utrošak rada, čak i onda ako se poslovi
obavljaju tijekom godine. Dodatno tome postoje parafiskalne
mjere, kao što su plaćanja za licence i tehničke
usluge koje daje Uprava. Konačno, tu je porez na vrijednost
proizvoda dobijenih iz privatne šume. Ta se
vrijednost dodaje prihodu domaćinstva iz ostalih izvora,
radi oporezovanja. Tamo gdje se dohodak pojavljuje
samo nakon nekoliko godina, porez se obračunava
samo na dio pripadajući poreznoj godini.


Nije moguće tvrditi da je šumarska politika inkompatibilna
s poreznom politikom, ali točno je da bi se problemi
šumarstva morali rješavati s više senzibiliteta,
imajući u vidu negospodarske dobrobiti od šuma. To bi
bio slučaj za umanjenje nekih poreza i ukidanje drugih.


- Forest utilisation
poduzeća izravno kupuje od uzgajivača šuma (šumopo


sjednika), dok neke tvrtke posjeduju svoje šume. Godi


šnja ili duža razdoblja ugovora za opskrbu drvetom nisu


neuobičajeni, katkada je u ugovorima sadržana obveza


kupca drveta na panju da pošumi i gospodari šumom.


Ostaci drva pri sječi i izradi te pilanski ostaci upo


trebljavaju se gdje god je to moguće kao sirovina u in


dustriji celuloze ili drvnih ploča, odnosno kao gorivo.


Ostaci drva pri sječi i izradi ondje gdje za njih ne pos


toji tržište spaljuju se na mjestu nastajanja.


15 863


Gospodarske šume - Forest available for wood supply, Ukupno - Total
Negospodarske šume - Forest not available for wood supply
Ostalo zenmljište pod drvećem - Other wooded land
Stabla izvan šuma - Trees outside forest
12 639
1 611
3 224
Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO,
New York & Geneva, 2000
49




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 50     <-- 50 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ~ ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA: PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. I 2. CXXV1 (2002), 35-57


Dva nacionalna doma koji odobravaju zakone i do
Parlamenti autonomnih komuna
nose važne odluke Glavna tri ograničenja provedbe šumarske politike su:


Komisije tih dvaju domova koje se bave državnim već spomenuta fragmentarnost šumoposjeda
proračunom, poljodjelstvom, okolišem i međuna
ograničenja, zajednička svim zemljama, koja proizrodnim
odnosima laze iz multiplih veza šumarstva s ostalim sektori
Različite komisije Senata o posebnim pitanjima, ma narodnog gospodarstva
npr. šumski požari, slatkovodno ribarstvo, poplave.
Tablica 8. Šumski izvori u Španjolskoj Osnovni podaci, 1990.
Table 8 Forest resources of Spain - General data, 1990


Jedinica
mjere-
Unit
Ukupno - Total
Ukupno Total
Četinjače-
Coniferous
Listače -
Broadleaved
Od čega gospodarske šuma From
which exploitable forest
Ukupno Total
Četinj ače-
Coniferous
Listače -
Broadleaved
Populacija - Population 1000 stanov. 38 960
Ukupna površina - Total area knr 504 780
Ukupno šume - Total fores 1000 8 388 3 942 4 446 6 506 2 807 3 699
Javne - Public ha 3 250
Privatne - Private 5 138
Ostalo zemljište pod drvećem 1006
17 234 100 17 134 4 023 4 923
Other wooded land ha
Javno - Public 4 483
Privatno - Private 12751
Ukupno stojeća drvna masa
šuma i ostalih drvnih izvora Million
m3 540 322 218
Total standing volume o.b.
forest and other wooded land
Drvna zaliha šuma i zemljišta
pod drvećem - Growing stock
Šume - Forest
Million m3
o.b.
540
470
322
290
218
180 450 276 174
Ostalo zemljište pod drvećem 70 32 38 52 20 32
Other wooded land
Drvna biomasa iznad tla šuma
i površina pod drvećem Million
m3 748 446 302
Wood biomass on forest and o.b.
other wooded land
Neto godišnji prirast šuma i
ostalih šumskih izvora 1000
m3 33 488 22 000 11 488
Net annual increment on forest o,b,
and other wooded land
Šume - Forest 29 150 20010 9 140 27 750 19 000 8 750
Ostalo zemljište pod drvećem 4
338 1 990 2 348 3 085 1 415 1 670
Other wooded land
Ukupna sječa iz svih izvora Total
annual fellings from 1000 m1 18 530 9 608 8 922
all sources o,b,
iz šume 15 439 8 270 7 169 15014 8 141 6 873
iz ostalih površina pod drvom 2716 1 119 1 597 2 245 767 1 478
Ukupno iskorištenje iz svih
izvora - Total used biomas 1000 m3 14910 7 589 7321
from all resources o,b,
iz šuma - forest 12 422 6531 5 891 12 136 6 475 5 661
iz ostalih izvora 2 188 883 1 305 1 914 673 1 241
from other sources


Izvor - Source: The Forest Resources of the Temperate Zones, The UN-ECE/FAO 1990 Forest Resources Assessment,
Vol.1., UN, New York 1992




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 46     <-- 46 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO 1 ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski lisl br. 1 2, CXXVI (2002). 35-57
Slika 3. Španjplska: Drvna zaliha u šumama po vrstama
Fig. 3 Spain: Growing stock by tree species


P. maritimus
21%
P. halepensis
17%


Other broadleaved


17%


Q.
suber
2%
Beech


P. sylvestris
4%
12% P. pinea


Eucalyptus


Other


6% P. laricio


6%


ßo/() coniferous
9%


Izvor - Source: The forest resources of the temperate zones, Vol. I., UB-ECE/FAO 1990 - Forest Resource Assessment,
New York & Geneve


Tablica 6. Španjolska: Drvna zaliha šuma prema vrsti drveća (u 1 000 m3 s korom)
Table. 6 Spain: Growinf stock on forest by species group (in 1 000 m3 over bark)


Četinjače - Coniferous Listačc - Broadleaved
U šumama - On forest 363 323 230 788
U gospodarskim šumama - On forest available for wood supply 284 882 201 933
U negospodarskim šumama - On forest not available for wood supply 78 441 28 855


Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO,
New York & Geneva, 2000


Tablica 7. Spanjolska:Bruto i neto godišnji tečajni prirast u 1 000 m3 s korom
Table 7 Spain: Gross and net annual increment in 1 000 nV


Ost. zemlj. pod drvećem -Drveće izvan šuma -


Ukupno - Total U šumi - On forest


Other wooded land Trees outside forest


Bruto godišnji tečajni prirast u 1 000 m3 s korom - Gross annual increment in 1 000 m3 o.b.


30 135 30 120
15


Neto godišnji tečajni prirast u 1 000 m3 skorom - Net annual increment in 1 000 m3 o.b.
30 108 30 092 15


Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand,
UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000


GOSPODARENJE ŠUMAMA I ZAŠTITA ŠUMA
Forest management and forest protection


Španjolska ima najgori i najrašireniji problem erogiji
"LUCDEME", za kojega je jugozapadna Španjozije
u Europi, iza nje dakako slijedi Grčka. Polazna lska područje ispitnog uzorka.
točka rješavanja tog problema je popis erozijskih poPrvo
načelo gospodarenja šuma je osiguranje po


dručja i njihova kvalifikacija. Na tom je moguće trajnosti resursa. Drugo načelo jest postizanje harmoizraditi
nekakav plan izvodljivosti zajednički između nične ravnoteže između ponude proizvoda i okolišnih
ICONA-e i autonomnih komuna:


te društvenih usluga.
a) Kvantifikacija onoga što treba učiniti


Uništavanje šuma ispašom, požarima i pretvorbom
b) Definiranje prioriteta


u druge uporabe, koje traje već stoljećima, nastavlja se
c) Definiranje specifičnih projekata koji će se potom do naših dana. Požari su najteži problem. 94 % požara
detaljno planirati uzrokuje čovjek, mnoge od njih namjerno (npr. radi
Nezavisno od ovih nastojanja, je nastavljanje prodobijanja
ispasišta za domaće životinje). Uprava šuma
grama za suzbijanje desertifikacije u mediternaskoj respriječena
je u naporima sprječavanja šteta od požara




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 45     <-- 45 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list hr. 1-2. CXXVI (2002). 35-57
da pripadaju obim klasama EUA simultano. Šumsko većem koje je isto kultivirano. Sredinom 1950-tih oko
zemljište obuhvaća površine pokrivene drvećem, i po- 8 % takvog zemljišta pod drvećem bijaše oranica, koja
vršine bez drveća. Ovo posljednje obuhvaća grmlje je danas ispod 3 %. Većina kultiviranog zemljišta pod
(matorral) i ispasišta (dehesa) kao i površine pod dr- drvećem nalazi se u regijama dehesa.


Tablica 3. Španjolska: Šume i ostalo zemljište pod drvećem prema vrsti
Table 3 Spain: Forest and other wooded land by species groups


Apsolutne vrijednosti -Komparativni podaci Absolute
values Comparative data
Jed. mjere -Ukupno -Vrsta -Iznos Unit
Total Data Amount
Sume, pretežito četinjače Forest
- Predominantly coniferous 1 000 ha 5 879
% od ukupne površine šuma-
Per cent of total forest area 43.5 %
Sume, pretežito listače Forest
- predominantly broadleaved 1 000 ha 5 123 % od ukupne površine šuma-
Per cent of total forest area 37.9 %
Miješane šume - Mixed forest 1 000 ha 2 507 % od ukupne površine šuma-
Per cent of total forest area 18.6%
Ukupno - Total 1 000 ha 13 509 100.0%
Ost. zemlj. pod drvećem - pretežito četinjače Other
wooded land - predominantly coniferous 1 000 ha 3 743
% od ukupne površi ost.
zemljišta pod drvećem Per
cent of other wooded land
30.0 %
Ost. zemlj. pod drvećem - pretežito listače Other
wooded land - predominantly broadleaved 1 000 ha 7 484
% od ukupne površi ost.
zemljišta pod drvećem Per
cent of other wooded land
60.0 %
Ost. zemlj. pod drvećem - miješane Other
wooded land - mixed 1 000 ha 1 248
% od ukupne površi ost.
zemljišta pod drvećem Per
cent of other wooded land
10.0%
Ukupno - Total 1 000 ha 12 475 100.0%
Sveukupno - Grand Total 1 000 ha 25 984


IZVOR - SOURCE: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand,
UN-ECE/FAO, New York & Geneva, 2000


Tablica 4. Španjolska: Vlasništvo nad šumama i ostalim zemljištem pod drvećem u 1 000 ha
Table 4 Spain: Ownership of forest and other wooded land in 1 000 ha
Javni posjed -Privatan posjed -


Ukupno - Total


Public ownership Private ownership
Sume i šumsko zemljište - Forests and forest land 4 235 9 274 13 509
Ostalo zemljište pod drvećem - Other wooded land 1 373 11 102 12 475
Ukupno - Total 5 608 20 376 25 984


Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO
New York & Geneva, 2000


Tablica 5. Španjolska: Površine i broj čestica šuma i ostalog zemljišta pod drvećem
Table 5 Spain: Area and number of holdings of forest and other wooded land
Javni posjed -Privatan posjed Public
ownership Private ownership
Površina šuma i ostalog zemljišta pod drvećem


5 608 20 376


Area of forest and other wooded land 1 000 ha
Površina šuma - Area of forest 4 235 9 274
Broj čestica - Number of holdings (Broj - Number) 8718 661 992
Prosj. veličina čestica šuma i ost. zemljišta pod drvećem


643 30.78


Average size of holdings of forest and other wooded land (hektara - hectares)
Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO,
New York & Geneva, 2000




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 44     <-- 44 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002). 35-57
fit), samo jedna trećina šuma i šumskog zemljišta pripada
javnim institucijama jedne ili druge vrste. Dekapitalizacija
koja se vidi u španjolskim šumama i šumskom
zemljištu (posebno ovom potonjem) zahvaća jednako
tako i javni posjed, i to u zabrinjavajućem stupnju.


Mediteranska regija u središnjem dijelu ima zajedničke
vrste sa središnjom iberijskom regijom kao što
su npr. Pinus halepensis, Pinus pinea, Pinus pinaster,
Quercus ilex, a na ponekim mjestima i Querem suber.
Obrast je međutim manje gust zbog suhoće i ogromnih
degradiranih područja koja mjestimično liče na pustinju.
Na obalnim pješčanim dinama priobalja, vrijedni
su pokušaji pošumljivanja šumskim drvećem. Isto tako
valja spomenuti šumu palmi u Elche, južno od glavnog
grada Alicante istoimene provincije (u Valenciji).


Važna komponenta mediternskih šuma je semiaridna
vegetacija sa i bez drveća dehesa (otvoreno, savani
slično zemljište, rezultat djelomičnog krčenja prijašnjih
mediteranskih šuma tipizirana multiplim korištenjem
za poljoprivredu, pašarenje i šumarenje. Ovaj
oblik šuma vrlo je važan u mediteranskom bazenu, a i
te kako znakovit za Španjolsku i Portugal, uz dakako i
druge europske mediteranske zemlje kao što su Francuska,
Italija, Hrvatska i Grčka, te neeuropske zemlje
Male Azije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike)).


Ove formacije šumskog zemljišta samo u španjolskim
zapadnim i jugozapadnim provincijama zauzimaju
površinu 5,82 milijuna ha, uz visoke šume, pretežito
brzorastuće, na površini oko 1,2 milijuna ha. Površine
dehesa (s i bez drveća) predstavljaju dakle 52 % agrikulturno
korištenog zemljišta unutar tih provincija i
27 % od ukupnih šumskih zemljišta Španjolske.


Glavni problemi koje dehesa šumsko zemljište sučeljava,
sasvim su različiti od onih koji utječu na brzorastuće
šume zasađene zbog proizvodnje drveta i plantaže,
više na sjeveru i u industrijskim zemljama Europe.
Npr. problemi kao što su kisele kiše te regionalni
debalansi između tražnje i ponude drveta nisu specifični
za dehesas.


Dehesas čine primarnu formaciju mediteranskog
šumskog zemljišta nađenu na Iberskom poluotoku. Porijeklo
bezdrvnih dehesas leži najčešće u degradaciji
tih formacija. Osim dehezas, u mediteranske šumske
površine ulaze još i aridna područja kao što su ona u
provincijama Almeria, Murcia i Alicante. Gospodarska
aktivnost u tim područjima uobičajeno je mariginalna.
Ta su područja često predmetom mnogih istraživanja,
kao i javne gospodarske politike, s ciljem da se zaustavi
desertifikacija, uglavnom uslijed olujnih poplava.


Danas javne institucije odgovaraju najčešće na ta
pitanja sadnjom četinjača, topola i eukaliptusa. Uvođenje
nekih od ovih egzotičnih vrsta međutim dovodi do
lokalnih okolišnih degradacija. Na primjer u semiaridnoj
Španjolskoj, takve plantaže podložne su šumskim


požarima, najčešće zbog potpunog odsustva važnih
šumskouzgojnih gospodarskih praktičnih iskustava.
Uz pretežito mediteranske značajke Španjolske, uzgajanje
mora biti različito od srednje europske prakse, u
kojoj se drvo mora promatrati kao sekundarno po značenju.
Različiti pašnjački resursi s druge strane upućuju
da ispaša treba sačinjavati glavnu gospodarsku aktivnost.
Španjolsko šumsko zemljište izrazito je važan
pridonositelj čuvanju tala i voda. Također mediteransko
šumsko zemljište pruža nezamjenjiv habitat za
brojnu ekološki važnu faunu Europe i Afrike, jednako
tako kao i za autohtone iberijske vrste.


Ni službena politika, niti upravna praksa izvedena
iz zakonskih propisa koji se tiču zaštitnih područja,
nisu davali prednost punom gospodarskom i okolišnom
potencijalu tih područja. Općenito se to dogodilo
zbog financijske politike, koja je trebala osigurati potrajan
razvoj prirodnih izvora i okolišnih i gospodarskih,
koji se simultano uvode. Takvo zakonodavstvo je
zaštitu nekih područja proglasilo najvećom ekološkom
vrijednošću koja je moguća. Nacionalni park Monfragüe
dobar je primjer za to. Ispasišta, tla obrasla česminom
(crnika, Q. ilex) i plutnjakom (Q. suber), grmlje
(matorral) i mediteranska fauna u tom području, sve je
bilo razarano i substituirano novim šumskim plantažama
s brzorastućim egzotičnim vrstama sredinom
1970-tih godina, da bi se djelomično obnovilo zahvaljujući
tim zakonskim mjerama.


Šume i šumsko zemljište. Uporaba zemljišta predmetom
je periodičkih promjena koje imaju utjecaj i na
veličinu zemljišta pod poljoprivrednim korištenjem
(Espacios utilizad para agricultura - EUA) i njihovu
raspodjelu između stočarstva, ratarstva i šumarstva.
Tendencija prema redukciji u veličini zemljišta namijenjenog
poljodjelstvu, uzrokovano je turizmom, izgradnjom
kuća za odmor (vikendica), urbanim, industrijskim,
transportnim i ostalim zahtjevima. Ostali fizički,
gospodarski, društveni i politički čimbenici međutim
također vrše utjecaj na pretvorbu poljoprivrednog
zemljišta u šumsko ili obratno. Međudjelovanja ovako
uvelike mijenjajućih čimbenika čine razgraničenja veličine
šumskog zemljišta, teškim, ako ne i nemogućim.
Veliki troškovi provedbe inventarizacije šuma koja je
stoga rijetka, potvrđuje postojanje problema. Čak i
sada, samo je jedna inventarizacija šuma u Španjolskoj
objavljena 1975. (FFI 1975), a druga je nedavno završena
(1993/94).


Španjolsko zakonodavstvo pomno definira razliku
šumskog zemljišta od poljodjelskog "kao zemljište
koje nije karakterizirano poljodjelskim usjevima".
Službena gospodarska statistika definira poljoprivredne
proizvode prema kriterijima uspostavljenim za potrebe
nacionalnih računa. Šumska su zemljišta stoga
definirana zabunom. Dodatno još toj statističkoj konfuziji,
miješane šume i kultivirane površine smatraju se




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 39     <-- 39 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1 2, CXXVI (2002), 35-57
GEOGRAFIJA
Španjolska se sastoji od starih nabranih masiva koji
u središtu imaju ogroman plato - la Meseta, koja se
sastoji iz dva područja, Stare Kastilije na sjeveru i
Nove Kastilije na jugu, rastavljene međusobno kristalinskim
nakupinama, djelomično erodiranim i pokriven
mladim sedimentima Sierras de Gredos i de Guadarrama.
Nabrano gorje okružuje periferiju platoa:
Kantabrijsko gorje, Ibersko gorje, Prineji na sjeveru, a
na jugu gorski lanci Sierra Nevada i Sierra Morena
(Betijsko gorje). Plato i gorje ograničavaju slivove:
sliv rijeke Ebro na sjeveru, i sliv Guadalquivira na jugu.
Manje ravni stvorene su uz obalu, prije svega uz
Sredozemno more (Murcia i Valencia). S geografskom
širinom izgled reljefa objašnjava različite klimatske tipove.
Na mjestima kontinentalna (poradi termičkih
amplituda) i mediteranska klima (poradi ritma precipitacija)
u središtu postaje sve izraženije mediteranska
na južnoj obali i oceanska na sjeverozapadu. Stepskoj
vegetaciji Mesete suprotstavljaju se šume hrasta i bukve
u Galiciji.


Ost. šum. zemlj- Other forest land Ost. zemljište - Other land
35% 8%


Šume - Forest Poljopr. zemlj. -Agricultural area


17%
41%


Slika 1. Španjolska -Uporaba zemljišta
Fig. 1 Spain - Land use


Proizvodnja D Uvoz
Production Imports


25000 T
20000
15000


o


o


10000


5000


80 81 82 83 84 85 86 87


-
Geography
Pučanstvo, je sastavljeno od različitih grupa čija je
značajka izražen partikularizam (Kastiljci, Katalani,
Andaluzijci, Basci, itd.) u pola stoljeća poraslo za preko
60 %, zahvaljujući niskoj stopi smrtnosti kao posljedici
poboljšanja životnih prilika, većih zarada i
zdravstvenoj zaštiti.
Gustoća naseljenosti je oko 78.4 stanovnika/km2,
ali je općenito daleko viša na periferiji zemlje, na sjeveru,
posebice u Kataloniji, i u regiji Valencije posebno.
Tridesetak gradova prelazi sto tisuća stanovnika,
a medu njima najveći su gradovi Madrid, Barcelona,
Valencija i Sevilla. Unatoč snažnom industrijskom razvoju
posljednjih tridesetak godina, od kada se Španjolska
pridružila EZ-u, i od kada Španjolska bilježi izuzetno
visok rast DBP, još uvijek je gotovo četvrtina populacije
zaposlena u poljodjelstvu, dok je oko 40 %
pučanstva zaposleno u industriji, maloj i velikoj, a posebice
se ističe turizam kao izrazito aktivan sa snažnom
i stabilnom stopom rasta iz godine u godinu. Razvijeno
je i pomorsko ribarstvo na Mediteranu, kao i
oceanske Najveća koncentracija industrije nalazi se u
i oko grada Barcelone, gdje su zastupljene gotovo sve
industrijske grane.


Španjolska je, s obzirom na sastav svojih šuma i
njihovu rasprostranjenost, sve zavisnija o uvozu drveta
i drvnih proizvoda, što će ju tijekom ovako brzog razvoja
kakav će se vjerojatno održati dugi niz godina,
sve više opterećivati, bez obzira na napore koji se čine
u povećavanju šumskih površina i intenzifikaciji strukture
postojećih šuma. Na slici 2. prikazano je kretanje
potrošnje, proizvodnje, uvoza i izvoza ukupnog oblog
drveta, gdje je očigledno kako je tijekom razdoblja
1980-1997. došlo do povećanja od gotovo 30 %.


Izvoz H Domaća potrošnja
Exports Apparent consumption


88 89 90 91 92 93 94 95 96 97


Slika 2. Španjolska: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje oblog drveta u 1 000 m´
Fig. 2 Spain: The development of production, imports, exports, and apparent con-sumption of roundwood in 1000 tn3




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 38     <-- 38 -->        PDF

R. Sabadi: ŠPANJOLSKA - ŠUMARSTVO I ŠUMARSKA POLITIKA; PRERADA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 35-57
Španjolska je izrazito decentralizirana zemlja s jakim regionalnim, čak i
separatističkim tendencijama, što u dobroj mjeri sputava djelotvornost poticajnih
mjera unapređenja šumarstva i na njemu utemeljene industrije, posebice
privatnog sektora, gdje šumoposjede karakterizira mala djelotvornost i
rascjepkanost.


K Ij u č n e r ij e č i: Šumarstvo i šumarska politika -šumarska edukacija
-prerada drveta -zaposlenost u šumarstvu i šumskim industrijama -bruto


domaći proizvod -trgovina drvetom


PREDGOVOR


Godine 1998. "Hrvatske Šume" p.o. izdalo je elaborat:
Prijedlozi poboljšanja u ustroju i organizaciji
poduzeća "Hrvatske šume" p.o., Zagreb. Autor ovog
članka o španjolskom šumarstvu, priredio je informaciju
o šumarstvima nekih europskih zemalja. Taj je prikaz
tiskan na str. 23-113 gore spomenutog elaborata i
obuhvaća prikaz šumarstava Austrije, Njemačke, Švicarske,
Francuske, Grčke i Španjolske. Cilj je bio da se
našoj stručnoj javnosti, koja eventualno nije upoznata s
tom problematikom podastrijeti neke osnove koje bi se
mogle upotrijebiti u hrvatskom šumarstvu, kako bi ono
funkcioniralo bolje i svrsishodnije.


Od tada sam od mnogih kolega koji spomenuti elaborat
nisu imali priliku vidjeti, zbog ograničene nakla


ŠPANJOLSKA: Opći osvrt


Kraljevina Španjolska, Estado Espanol, država na
jugozapadu Europe, zauzima najveći dio Iberijskog
poluotoka, odvojena od Francuske gorskim lancem Pirineja,
od Afrike Gibraltarskim moreuzom, te Sredo-


Tablica 1. Španjolska: Klasifikacija zemljišta i pučanstvo
Table 1 Spain: Overall land classification and population


Apsolutne vrijednosti Absolute
values
Jed. mjere -Ukupno Unit
Total
Ukupna površina - Total area 1 000 ha 50 596


Kopnena površina - Land area 1 000 ha 50 055


Unutrašnje vode - Inland water 1 000 ha 541


Sume i ostalo zemljište pod drvećem


1 000 ha 25 984


Forest and other wooded land


Šume - Forest 1 000 ha 13 509


Ostalo zemljište pod drvećem


1 000 ha 12 475


Other wooded land
Ostalo zemljište - Other land 1 000 ha 24 071


Populacija - Population 1 000 39 626


- Foreword
de, dobio upite i sugestije, da prikaze o šumarstvima
proširim novim saznanjima i objavim u ŠL, kako bi bili
pristupačni našim šumarnicima i ostalim djelatnicima
koje ta problematika može zanimati.


Tako je nastala ova kompilacija iz bogate literature


o španjolskom šumarstvu, a imao sam i priliku tri puta
boraviti u toj lijepoj zemlji, dosta toga vidjeti i naučiti.
Dakako, nije moguće u jednom članku prikazati sve,
pa ni ono najvažnije. No, proučavanjem iskustava drugih,
i ovaj će prikaz, zasigurno pun manjkavosti, dobro
poslužiti kao informacija za daljnji studij.
- SPAIN: General survey
zemnim morem i Atlantskim oceanom, a na zapadu
graniči s Portugalom, koji se na sjeveru proteže sve do
stare španjolske zemlje Galicije.


Komparativni podaci


Comparative data


Vrsta Data
%
% od ukupne površine Per
cent of total area
% od ukupne površine Per
cent of total area
% od kopnene površine Per
cent of land area
% od kopnene površine Per
cent of land area
% od kopnene površine Per
cent of land area
% od kopnene površine Per
cent of land area
šume/stanovnik ha-
Forest/capita ha


Iznos Amount
100 %


98.9 %
1.07 %
51.92%
26.99 %
24.83 %
47.90 %
0.34 ha
Izvor - Source: Forest Resources of Europe, CIS, North America, Australia, Japan and New Zealand, UN-ECE/FAO,
New York & Geneva, 2000