DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Z. Ccrovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2, C.XXVI (2002). 11-22 jim uvjetima. Slično je napravio Michalko (1985) za područje Slovačke. Mnogobrojne biljne vrste koje kod nas dolaze u sastavu primorske i kontinentalne vegetacije, ne mogu imati istu ocjenu ekološkog čimbenika. Poznato je, da one vrste, koje u kontinentalnim predjelima dolaze u sastavu termofilne vegetacije te su indikatori termofil ZAKLJUČAK nosti u području submediterana i mediterana, predstavnici su mezofilne flore. Mislimo, da je najrealnije za naše uvjete napraviti korekciju ekoloških čimbenika taksona prema fitogeografskim regijama, a to znači, da one biljne vrste koje dolaze u više biljnogeografskih regija, moraju imati ocjene ekoloških čimbenika prilagođene konkretnoj regiji. - Conclusion Analizom flore Maceljskog gorja, glede biljnogeografske pripadnosti, utvrdili smo, da se dobro može uklopiti u srednjoeuropsku flornu regiju. Navedenoj biljnogeografskoj regiji u smislu Oberdorfera (1957, 1992) i Th. Miillera (1992), prilagodili smo i sinsistematiku proučavanih šumskih fitocenoza. Ellenberg (1974) je napravio ocjene ekoloških čimbenika za većinu biljnih vrsta srednjoeuropske flore, koje smo koristili pri utvrđivanju srednjih vrijednosti ekoloških čimbenika biotopa unutar šumskih fitocenoza Maceljskog gorja. Srednje vrijednosti ekoloških čimbenika, računaju se u novije vrijeme na temelju analitičkih oznaka fitocenološke snimke. Koristi se više LITERATURA Bertović, S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Acta Biol. VII/2, 89-215. Braun-Blanquet, J., 1951: Pflanzensoziologie. 2 Auflage. Springer-Verlag. Wien. Borhidi , A., 1960: Fagion-Gesellschaften und Waldtypen im Hügelland von Zselic (Süd-Transdanubien). Ann. Univ. Sei. Budapest. Rolando Eötvös Nomin., Sect. Biol., Budapest,: 78-87. Borhidi , A., 1963: Die Zönologie des Verbandes Fagion illyricum I. Allgemeiner Teil. Acta Bot. Acad. Sei. Hung. 9 (3-4), 259-298. Borhidi, A., 1965: Die Zönologie Des Verbandes Fagion illyricum IL Systematischer Teil. Acta Bot. Acad. Sei. Hung. 11 (12), 53-102. Cimperšek , M., 1988: Ekologija naravne obnove v subpanonskem bukovju. Zborn. Gozd. Lesar. 31, 121-184. Ljubljana. Ellenberg , H., 1978: Vegetation Mitteleuropas mit den Alpen in ökologischer Siht. Verlag Eugen Ulmer Stuttgart. Ellenberg, H., Weber, H. E., Düll, R., Wirth, V, Werner, W., Paulißen, D., 1992: Zeigerwerte von Pflanzen in Mitteleuropa. Scripta Geobotanica XVIII. Verlag Erich Goltze KG, Göttingen. Gorjannović Kramberger, D., 1904: Geologijska prijegledna karta kraljevine Hrvatske Slavonije, tumač geologijske karte Zlatar Krapina, Zagreb. skala kreiranih na temelju originalne skale Braun- Blanquet a (1946). Mi smo za računanje srednjih vrijednosti ekoloških čimbenika modificirali poboljšanu originalnu skalu Braun-Blanqueta (1946), vjerujući da ćemo njenom primjenom u originalnoj verziji dobiti najvjerodostojnije veličine ekoloških čimbenika. Opisana metoda omogućuje brzo utvrđivanje ekoloških čimbenika staništa unutar šumske fitocenoze i dovoljno je točna za praktičnu primjenu. Poznavanjem ekoloških čimbenika biotopa, možemo mnogo točnije odrediti trenutno stanje šumskog ekosustava, te na osnovu njega donijeti dugoročne ciljeve gospodarenja. - References Horvat, L, 1929: Rasprostranjenje i prošlost mediteranskuh ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta Bot. 4, 1-34. Zagreb. Horvat, L, 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni Zavod. Hrvatske. Zagreb. Horvat, L, 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. Istraž. Knjiga 30. Acta Biol. 2. Zagreb. Horvat, L, Glavač,V, Ellenberg, H., 1974: Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag. Stuttgart. Hruška-DeirUomo,K, 1975: AsocijacijaFestuco drymeiae-Quercetum petraeae (Jank. 1968 nom. nud.) na Moslavačkoj gori. Acta Bot. Croat. 34, 91-102. Magic, D., 1968: Waldgeselschaften der Eichen- Hainbuchen und Buchenwälder mit Festuca drymeia Mert. & Koch. Im Schlowakischen Erzgebirge. Vydav. Slov. Akad. Bratislava. Maarel, E. van der, 1979: Transformation of cover- abundance values in Phytosociology and its effects on community Similariti. Vegetatio Vol. 39-2:97-114. Oberdorfer, E., 1957: Süddeutsche Pflanzengesellschaften. Pflanzensociologie, Jena. Oberdorfer, E., 1979: Pflanzensociologische Exursionflora. Vierte Auflage. Eugen Ulmer Verlag, Stuttgart. |