DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJ EC GLAVNOGA UREDNIKA


O CILJEVIMA RESTRUKTURIRANJA "HRVATSKIH ŠUMA"


Tijekom nedavnih rasprava o studiji za restrukturiranje "Hrvatskih šuma" na
Okruglom stolu u Hrvatskom šumarskom društvu, te u Šumarskom institutu Jastrebarsko,
koju su izradili konzultanti iz Irske, u prvom planu našla se dobit od 10 % koja je
prema autorima prikladna i dostižna za "Hrvatske šume". Malo se raspravljalo o stanju
šuma i dobrome radu struke u cilju održavanja biološkoga kapitala šuma u Hrvatskoj, čija
je vrijednost praktički neprocjenjiva. Moguća dobit od 10 % zacrtana je kao glavni smjer
nastojanja "Hrvatskih šuma". Postizanje moguće dobiti treba, međutim, prepustiti struci.
Ona će nekada možda biti i veća od predložene, ali ne bi smjela biti glavni cilj, već potrajnost,
stabilnost, raznolikost i prirodna obnova šume.


Šumarstvo u Hrvatskoj susreće se danas s brojnim teškoćama, od kojih su dvije prevladavajuće.
Kao prvo, opća svijest o ekološkoj i socijalnoj funkciji šume sve je više nazočna
kod pučanstva. Od šumara se danas traži da održavaju šumu sa što učinkovitijim pozitivnim
utjecajem na okoliš. Da bi se to postiglo, potrebno se odreći više poznatih načina smanjivanja
troškova. Kod oplodne sječe to je ponajprije odustajanje od velikih sječina. Prilikom
njege sastojina valja postupati tako da ona uvijek bude što učinkovitija u održavanju
hidrološke, vodozaštitne, protuerozijske, protuimisijske funkcije te svih socijalnih funkcija
šume, a što se uz skrb za stanište postiže optimalnim sklopom krošanja, produženjem
ophodnje i vrlo opreznom pripremom za prirodnu obnovu.


Druga teškoća s kojom se susreće šumarska struka je propadanje šuma koje obezvrijeduje
kakvoću drva, a nepovoljnim kemijskim utjecajem oštećuje sastojinu i staništa. Sanacija
oštećenih sastojina zahtijeva velike izdatke.


Oba navedena razloga predstavljaju ozbiljnu prijetnju profitabilnosti u hrastovim nizinskim
šumama te u bukovo-jelovim šumama Dinarida.


Danas je, naime, došlo takvo vrijeme kada u šumu treba ulagati više nego što ona daje
kroz klasičnu komercijalu, koja je uz to opterećena nepovoljnim uvjetima tržišta koje
određuje državna administracija.


Pred nama je vrijeme koje će od struke ponajprije tražiti održavanje potrajnog biološki
raznolikog i stabilnog šumskog ekosustava, sa što većom proizvodnjom biomase visoke
kakvoće.


Budući da se u raspravama o restrukturiranju "Hrvatskih šuma" spominje i smanjenje
kadrovske osnovice, podsjetimo se da nas čeka naših 300 000 ha nepošumljenih površina,
zatim puno posla u razvoju veće uporabe nedrvnih šumskih proizvoda te obimni hortikulturni
radovi u urbanim i turističkim prostorima. Restrukturiranje "Hrvatskih šuma" trebalo
bi usmjeriti prema navedenim ciljevima. Nemojmo smetnuti s uma da se pogreške u šumarstvu
ispravljaju u dugim vremenskim nizovima i da danas imamo dobre šume, prirodne
- raznolike i stabilne.


Šumarska struka ujedinjena u Hrvatskom šumarskom društvu dat će svoj stav o
restruktuiranju "Hrvatskih šuma", koji će biti sinteza zaključaka svih ogranaka i dosadašnjih
rasprava na Predsjedništvu i ostalim skupovima u posljednje tri godine.


Prof. dr. sc. Branimir Prpić


Naslovna stranica - Front page:
Crvena hudika (Viburnum opulus L.)
Guelder Rose (Viburnum opulus L.)
(Foto: B. Hrašovec)
Naklada 1780 primjeraka