DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Z. Cerovcčki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH 1 EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 11-22 Oberdörfer , E., 1992. Süddeutsche Pflanzengesell- rozapadne Hrvatske. Glas. šum. pokuse 27, 1-76. Schäften. Teil IV, Wälder und Gebüsche. Gustav Wraber , M., 1964: Vegetacija slovenskega bukovega Fischer Verlag Jena-Stuttgart-New York. goz da v luči ekologije in palinologije. Biol. Trinajstić , I., 1995: Samoborsko gorje, a refuge of Vestn. 12, 78-89. variorus floral elements between the Alps and the Wraber,M. , 1969: Fitocenoza kot podlaga za ekološ- Dinaric mountains. Acta Bot. Croat., 54, 47-62. ke raziskave. Biol. Vestn. 17, 69-78. Vukelić, J., 1988: Mogućnost ekološke karakteriza- Zolyomi, B., Baräth, G., Fekete, G., Jakucs, P., čije i usporedbe šumskih staništa na temelju in- Karpati, I., Koväcs, K., Matte, I., 1967: dikatorske vrijednosti flornog sastava. Šum. list Einreihung von 1400 Arten der ungarischen Flora 3-4, 125-135. j n ökologische Gruppen nach TWR-Zahlen. Vukelić , J., 1991: Šumske zajednice i staništa hrasta Fragm. Bot. Mus. Hist. Nat. Hung. 4: 101-142. kitnjaka (Quercus petraea Liebl.) u gorju sjeve- SUMMARY: The mountain massif Maceljsko gorje, located in the northern part of the Republic of Croatia, is covered mostly with the beech and oak stands which belong to various forest associations. By the analysis of 264 plant taxons, it has been found out that in termsphytogeographical belonging the plant world of the said massif can be placed best into the Central European floral region. Lately the climatic and edaphic factor means values are calculated using various scales based on the original Braun-Blanquet ´s scale (1946). In the interpolation of the original abundance/cover scale, some authors give the priority to the plant species whose partipation in the phytocenosis structure is insignificant, while the others prefer edificators too much. For calculation of the ecological factor mean values, we have adapted the Braun- Blanquet ´s (1946) improved scale, and this by multiplyng the mean interval percentage values by the constant 10. In this way, have got rid of the decimal comma and obtained a new scale with the range from 1 to 875. Braun-Blanquet (1946) r + 1 2 3 4 5 Mean interval % values () 0,1 5 17,5 37,5 62,5 87,5 Modified scale 0 1 50 175 375 625 875 With this scale, we fully respect the original Braun-Blanquet ´s (1946) principles, which here in Croatia have been accepted in their original form and applied in thephytocenological researches. By using the aritmetical mean of the average cover interval values, the etimation errors, which objectively can occur in the use of the combined abundance/cover scale, are eliminated. Many plant species grow as a part of the coastal and continental vegetations. It is know that the species that in continental areas grow as apart of the thermophile vegetation and are indicators of thermophility, in the Submediterranean and the Mediterranean are indicators of mezzophility. For this reason, evaluations oftaxon ecological factors should be adapted to the phytogeographical regions. Such evaluations of ecological factors for individual plant species would represent best the climatic and edaphic specificities of particular phytogeographical regions. That will enable a better comparison of the same syntaxons from distant areas. Key words: Maceljsko gorje, ecological characteristic, habitat, plant geographical division, modified scale. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Z. Ccrovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2, C.XXVI (2002). 11-22 jim uvjetima. Slično je napravio Michalko (1985) za područje Slovačke. Mnogobrojne biljne vrste koje kod nas dolaze u sastavu primorske i kontinentalne vegetacije, ne mogu imati istu ocjenu ekološkog čimbenika. Poznato je, da one vrste, koje u kontinentalnim predjelima dolaze u sastavu termofilne vegetacije te su indikatori termofil ZAKLJUČAK nosti u području submediterana i mediterana, predstavnici su mezofilne flore. Mislimo, da je najrealnije za naše uvjete napraviti korekciju ekoloških čimbenika taksona prema fitogeografskim regijama, a to znači, da one biljne vrste koje dolaze u više biljnogeografskih regija, moraju imati ocjene ekoloških čimbenika prilagođene konkretnoj regiji. - Conclusion Analizom flore Maceljskog gorja, glede biljnogeografske pripadnosti, utvrdili smo, da se dobro može uklopiti u srednjoeuropsku flornu regiju. Navedenoj biljnogeografskoj regiji u smislu Oberdorfera (1957, 1992) i Th. Miillera (1992), prilagodili smo i sinsistematiku proučavanih šumskih fitocenoza. Ellenberg (1974) je napravio ocjene ekoloških čimbenika za većinu biljnih vrsta srednjoeuropske flore, koje smo koristili pri utvrđivanju srednjih vrijednosti ekoloških čimbenika biotopa unutar šumskih fitocenoza Maceljskog gorja. Srednje vrijednosti ekoloških čimbenika, računaju se u novije vrijeme na temelju analitičkih oznaka fitocenološke snimke. Koristi se više LITERATURA Bertović, S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Acta Biol. VII/2, 89-215. Braun-Blanquet, J., 1951: Pflanzensoziologie. 2 Auflage. Springer-Verlag. Wien. Borhidi , A., 1960: Fagion-Gesellschaften und Waldtypen im Hügelland von Zselic (Süd-Transdanubien). Ann. Univ. Sei. Budapest. Rolando Eötvös Nomin., Sect. Biol., Budapest,: 78-87. Borhidi , A., 1963: Die Zönologie des Verbandes Fagion illyricum I. Allgemeiner Teil. Acta Bot. Acad. Sei. Hung. 9 (3-4), 259-298. Borhidi, A., 1965: Die Zönologie Des Verbandes Fagion illyricum IL Systematischer Teil. Acta Bot. Acad. Sei. Hung. 11 (12), 53-102. Cimperšek , M., 1988: Ekologija naravne obnove v subpanonskem bukovju. Zborn. Gozd. Lesar. 31, 121-184. Ljubljana. Ellenberg , H., 1978: Vegetation Mitteleuropas mit den Alpen in ökologischer Siht. Verlag Eugen Ulmer Stuttgart. Ellenberg, H., Weber, H. E., Düll, R., Wirth, V, Werner, W., Paulißen, D., 1992: Zeigerwerte von Pflanzen in Mitteleuropa. Scripta Geobotanica XVIII. Verlag Erich Goltze KG, Göttingen. Gorjannović Kramberger, D., 1904: Geologijska prijegledna karta kraljevine Hrvatske Slavonije, tumač geologijske karte Zlatar Krapina, Zagreb. skala kreiranih na temelju originalne skale Braun- Blanquet a (1946). Mi smo za računanje srednjih vrijednosti ekoloških čimbenika modificirali poboljšanu originalnu skalu Braun-Blanqueta (1946), vjerujući da ćemo njenom primjenom u originalnoj verziji dobiti najvjerodostojnije veličine ekoloških čimbenika. Opisana metoda omogućuje brzo utvrđivanje ekoloških čimbenika staništa unutar šumske fitocenoze i dovoljno je točna za praktičnu primjenu. Poznavanjem ekoloških čimbenika biotopa, možemo mnogo točnije odrediti trenutno stanje šumskog ekosustava, te na osnovu njega donijeti dugoročne ciljeve gospodarenja. - References Horvat, L, 1929: Rasprostranjenje i prošlost mediteranskuh ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta Bot. 4, 1-34. Zagreb. Horvat, L, 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni Zavod. Hrvatske. Zagreb. Horvat, L, 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. Istraž. Knjiga 30. Acta Biol. 2. Zagreb. Horvat, L, Glavač,V, Ellenberg, H., 1974: Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag. Stuttgart. Hruška-DeirUomo,K, 1975: AsocijacijaFestuco drymeiae-Quercetum petraeae (Jank. 1968 nom. nud.) na Moslavačkoj gori. Acta Bot. Croat. 34, 91-102. Magic, D., 1968: Waldgeselschaften der Eichen- Hainbuchen und Buchenwälder mit Festuca drymeia Mert. & Koch. Im Schlowakischen Erzgebirge. Vydav. Slov. Akad. Bratislava. Maarel, E. van der, 1979: Transformation of cover- abundance values in Phytosociology and its effects on community Similariti. Vegetatio Vol. 39-2:97-114. Oberdorfer, E., 1957: Süddeutsche Pflanzengesellschaften. Pflanzensociologie, Jena. Oberdorfer, E., 1979: Pflanzensociologische Exursionflora. Vierte Auflage. Eugen Ulmer Verlag, Stuttgart. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1 2. CXXVI (2002). 11-22 Tablica 12. As. Blechno-Fagetum I. Horv. 50 Eko. kar. P S T K V R N A Fagus sylvatica L. B Fagus sylvatica L. C Blechnum spicant (L.) Roth. Pteridium aquilinum (L.) Kuhn. Luzula luzuloides Dandy & Wilm Juniperus communis T. Hieracium sylvaticum L. Gentiana asclepiadea L. Dryopterisfilixmas (L.) Schott. Calamagrostis arundinacea Roth. Festuca drymeia Mert. & Koch. D Polytrichumformosum Hedw. Bazzania trilobata (L.) Gray. 5.5 3.4 3.3 3.4 3.3 2.3 1.3 +.2 +.2 + + 1.3 1.3 3525xx 332623 653633 7xx653 8xx4xx 4x3554 6x4677 3x3556 654545 466565 375 375 375 375 175 50 1 1 1 1 1125 1125 2250 2625 1400 200 6 3 6 4 1875 1125 1875 - - -- - 5 6 750 750 1125 - - 150 4 3 4 6 1875 2250 2250 2250 700 250 6 5 5 5 - 750 1125 1875 - 250 7 5 4 6 - 1125 1125 1125 - 200 7 6 5 5 Thuidium tmariscinum Hedw. + ZI 8744 4886 2792 9596 4022 3598 12 1729 1127 1179 1729 1179 1179 S3 5,1 4,3 2,4 5,5 3,4 3,1 RASPRAVA - Discussion Srednje vrijednosti ekoloških čimbenika staništa nom metodom dovoljno su točne za šumarsku praksu, navedenih biljnih asocijacija, izračunate su na temelju a izbjegnuta su dugotrajna i skupa mjerenja. Poznato je fitocenološke snimke površine 800-1200 m2. Primjeda šumari moraju dnevno donositi razna rješenja kojinom ove metode, možemo na temelju fitocenološke tama zahvaćaju u šumski - ekosustav, a dobro poznavablice, kojom je obuhvaćen veći šumski kompleks ili renje biotopa preduvjet je za donošenje ispravne odluke. gija, izračunati srednje vrijednosti ekoloških čimbeniMeđutim, šumari rijetko mogu u tu svrhu koristiti reka staništa tog kompleksa ili regije za konkretnu šumzultate kompleksnih ekoloških istraživanja koja bi za sku asocijaciju. U takvom slučaju, moramo na temelju to bila potrebna, već odluke donose uglavnom na temeanalitičkih ocjena fitocenološke tablice, izračunati po-lju empirijskih saznanja. Razumljivo je da kod takvog krovne vrijednosti taksona, koje pomnožimo ocjenom pristupa rješavanja problema možemo očekivati da ekoloških čimbenika, a dobivene sume produkata El dođe do pogrešnih procjena, koje dugoročno mogu podijelimo sumom pokrovnih vrijednosti L2 pojedinih imati nesagledive posljedice na stabilnost šumskog ekoloških čimbenika. ekosustava. Slična istraživanja vršio je Vukel ić (1988) u NaZnamo da kod ekstremnog djelovanja nekog ekocionalnom parku "Risnjak". Koristeći originalnu metološkog čimbenika na šumski ekosustav, promjenu prvo du Ellenberga (1979) i izračunao srednje vrijednoopažamo na prizemnom rašću, koje primjenom ove sti ekoloških čimbenika za tri šumske asocijacije, korimetode i služi u dijagnostičku svrhu, dok vanjski izsteći od tri do pet fitocenoloških snimaka za svaku. gled tog ekosustava može i duže vrijeme ostati neproEllenbergov a (1979) metoda koja nije bila u potmijenjen, pa nestručnjaku izgleda kao daje sve u redu. punosti prihvaćena, što smo naprijed već napomenuli, Međutim, šumari kao dobri poznavatelji šumskih ekomože poslužiti za komparaciju biljnih asocijacija, ali sustava, brzo uočavaju i najmanje promjene, a primjene može dati realnu sliku biotopa u smislu i na način nom spomenute metode mogu na egzaktan način pokao što mi predlažemo primjenom modificirane skale. tvrditi svoja opažanja. Vukel ić (1988) također utvrđuje da se ocjene ekolo Ocjene ekoloških čimbenika neke biljne vrste neće ških čimbenika srednjoeuropske flore ne mogu u cijeuvijek biti iste. Ovisno o veličini areala mijenjat će se i losti koristiti za područje Dinarida, te predlaže: "... poocjene ekoloških čimbenika, a posebno pozorni moratrebu intenzivnijeg istraživanja u pravcu utvrđivanja mo biti u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, gdje ekoindikatorskih vrijednosti flornog sastava kod nas". na relativno malom prostoru susrećemo više fitogeo Numeričko određivanje ekoloških čimbenika može grafskih regija. Ekološke ocjene prema Ellenbergu imati veliku praktičnu primjenu u šumarstvu. Ovom et al. (1992) koje smo mi primijenili za područje Mametodom možemo vrlo brzo ustanoviti kakve su kliceljskog gorja, odnose se na biljne vrste srednje Euromatske i edafske prilike na određenom biotopu. Sredpe. Za područje Mađarske Zolyomi et al. (1967), nje vrijednosti ekoloških čimbenika dobivene opisaprilagodili su ocjene ekoloških čimbenika taksona svo |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 11-22 Acer platanoides L. + 464xxx 1 4 6 4 Acerpsedoplatanus L. + 4x46x7 1 4 -4 6 -7 Dentaria bulbifera L. + 354576 1 3 5 4 5 7 6 SI 3172 2892 3563 4580 5573 6907 S2 1061 633 1060 885 1007 1060 S3 3,0 4,6 3,4 5,2 5,5 6,5 Tablica 10. As. Aceri-Fraxinetum W. Koch 26 Eko. kar. P S T K V R N A Acerpseudoplatanus L. 3.4 Fagus sylvatica L. 2.3 Fraxinus excelsior L. 2.3 Acer platanoides L. 1.1 B Acer pseudoplatanus L. 1.3 4x46x7 50 200 -200 300 -350 Sambucus nigra L. 1.2 7535x9 50 350 250 150 250 -450 Corvllus avellana L. 1.2 563xxx 50 250 300 150 --- C Urtica dioica L. 4.5 76x5x8 625 4375 3750 -3125 -5000 Lunaria rediviva L. 3.4 454678 375 1500 1875 1500 2250 2625 3000 Petasites albus (L.) Gaertn. 3.4 4x46xx 375 1500 -1500 2250 -- Athyrium filix fernina (L.) Roth. 3.3 4x37x6 375 1500 -1125 2625 -2250 Impatiens noli längere L. 2.3 455776 175 700 275 875 1225 1225 1050 Phvllitis scolopendrium (L.) Newm. 2.2 462586 175 700 1050 350 875 1400 1050 Galeopsis speciosa Mili. +.3 7x35x7 7 -3 5 -7 Polystichum setiferum Moore +.2 342657 3 4 2 6 5 7 Dryopteris jilix mas (L.) Schott. +.2 3x3556 3 -3 5 5 6 Seneciofuchsii C. C. Gmel. + 7x45x8 7 -4 5 -8 Dentaria bulbifera L. + 354576 3 5 4 5 7 6 Fraxinus excelsior L. i 453x77 4 5 3 -7 7 Circaea lutetiana L. + 453677 4 5 3 6 7 7 SI 11106 7519 5872 12932 5281 13198 S2 2257 1454 1632 2206 730 1832 S3 4,9 5,2 3,6 5,9 7,2 7,2 Tablica 11. As. Luzulo-Fagetum Meusel 37 Eko. kar P S T K V R N A Fagus sylvatica L. 5.5 B Fagus sylvatica L. 2.3 3525xx 175 525 875 350 875 -- Fraxinus ornus L. + 584383 1 5 8 4 3 8 3 C Luzula luzuloides Dandy & Wilm 4.5 4x4x34 625 2500 -2500 -1875 2500 Pteridium aquilinum (L.) Kuhn. 3.3 653633 375 2250 1875 1125 2250 1125 1125 Hieracium sylvaticum L. 2.3 4x3554 175 700 -525 875 875 700 Fagus sylvatica L. 1.3 3525xx 50 150 250 100 250 -- Prenanthespurpurea L. +.3 4445x4 4 4 4 5 -4 Melampyrum pratense L. +.3 4x5522 4 -5 5 2 2 Festuca diymeia Mert. & Koch. +.3 466565 4 6 6 5 6 5 Vaccinium myrtillus L. +.3 5x5x23 5 -5 -2 3 Calamagrostis arundinacea Roth + 654545 6 5 4 5 4 5 Gentiana asclepiadea L. + 6x467x 6 -4 6 7 - Petasites albus (L.) Gaertn. + 4x46xx 4 -4 6 -- D Polytrichum formosum Hedw. 1.3 Pleurozium schreberi (Wild) Mitten + Dicranum scoparium (L.) Hedw. + Bazzania trilobata (L.) Gray. + SI 6163 3023 4636 4285 3904 4347 S2 1408 604 1408 782 1181 1181 S3 4,4 5,0 3,3 5,5 3,3 3,7 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 20 <-- 20 --> PDF |
/_. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 11-22 SI 3748 4166 3079 3821 3385 4223 S2 840 787 840 840 787 838 S3 4,4 5,3 3,7 4,5 4,3 5,0 Tablica 8. As. Festuco drvmeiae-Fagetum Cimperšek 88 non Magic 68 em. Cerovečki Eko. kar. P S T K V R N A Fagus sylvatica L. 5.5 Picea abies (L.) Karsten 1.1 B Fagus sylvatica L. 1.3 3525xx 50 150 250 100 250 -- C Festuca drymeia Mert.&Koch. 5.5 466565 875 3500 5250 5250 4375 5250 4375 Daphne mezereum L. 1.3 4x4575 50 200 -200 250 350 250 Sanicula europaea L. 1.3 453587 50 200 250 150 250 400 350 Mercurialis perennis L. 1.3 253x77 50 100 250 150 -350 350 Gentiana asclepiadea L. 1.2 6x467x 50 300 -200 300 350 - Prenanthes purpurea L. +.3 4445x5 4 4 4 5 -5 Pteridium aquUinum (L.) Kuhn. +.3 653633 6 5 3 6 3 3 As arum europaeum L. +.3 355686 3 5 . 5 6 8 6 Aposeris foetida (L.) Less. +.3 444565 4 4 4 5 6 5 Hepatica nobilis Mili. +.3 464474 4 6 4 4 7 4 Cardamine trifolia L. +.3 344587 3 4 4 5 8 7 Euphorbia amygdaloides L. + 452575 4 5 2 5 7 5 Asperula odorata L. + 2526x5 2 5 2 6 -5 Lathyrus vernus (L.) Bernh. + 4x447x 4 -4 4 7 - Hedera helix L. + 4525xx 4 5 2 5 -- Oxalis acetosella L. + 1x3647 1 -3 6 4 7 Dryopteris filix mas (L.)Schott. + 3x3556 3 -3 5 5 6 Cyclamen purpurascens Mill. + 464595 4 6 4 5 9 5 Knautia drymeia Heuff. + 754555 7 5 4 5 5 5 Polystichum setiferum Moore. + 342657 3 4 2 6 5 7 Hieracium sylvaticum L. + 4x3554 4 -3 5 5 4 Rubus hirtus W. & K. + 564557 5 6 4 5 5 7 Galium svlvaticum L. + 554475 5 5 4 4 7 5 Pulmonaria officinalis L. + 565586 5 6 5 5 8 6 Carex sylvatica Huds. + 253575 2 5 3 5 7 5 SI 4527 6080 6119 5528 6806 5422 S2 1145 1041 1145 1095 1092 1043 S3 3,9 5,8 5,3 5,0 6,2 5,2 Tablica 9. As. Festuco altissimae-Fagetum Schlüt. in Grüneberg et Schlüter Eko. kar. P S T K V R N A Fagus sylvatica L. 5.5 Acerpsedoplatanus L. C Dryopteris filix mas (L.) Schott. 3.3 3x3556 375 1125 -1125 1875 1875 2250 Festuca altissima All. 2.3 353536 175 525 875 525 875 525 1050 Mercurialis perennis L. 2.3 253x77 175 350 875 525 -1225 1225 Cardamine trifolia L. 2.3 344587 175 525 700 700 875 1400 1225 Scrophularia nodosa L. 1.3 453667 50 200 250 150 300 300 350 Oxalis acetosella L. 1.3 1x3647 50 50 -150 300 200 350 Senecio ovatus Willd. 1.3 7376x8 50 350 150 350 300 -400 Luzula luzuloides Dandy & Wilm +.3 7xx653 7 --6 5 3 Festuca drymeia Mert. & Koch. +.3 466565 4 6 6 5 6 5 Athyrium filix femina (L.) Roth. +.2 4x37x6 4 -3 7 -6 Mycelis muralis (L.) Dum. + 4525x6 4 5 2 5 -6 Doronicum austriacum Jacq. + 534677 5 3 4 6 7 7 Cyclamen purpurascens Mill. + 464595 4 6 4 5 9 5 Atropa belladonna L. -662588 6 6 2 5 8 8 Polygonatum multiflorum (L.) All. + 255564 2 5 5 5 6 4 18 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2. CXXVI (2002). 11-22 Tablica 6. As. Carici pilosae-Carpinetum Neuhäusl et Neuhäuslova-Novotna 64 Eko. kar. P~~ S T K V R N A Carpinus betulus L. 4.5 Fagus sylvaticaL. 2.3 Quercuspetraea (Matt.) Liebl. 1.1 Fagus sylvatica L. 1.3 3525xx 50 150 250 100 250 -- Carexpilosa Scop. 4.5 465555 625 2500 3750 3125 3125 3125 3125 Hacquetia epipactis (Scop.) DC. 1.3 565566 50 250 300 250 250 300 300 Asarum europaeum L. 1.3 355686 50 150 250 250 300 400 300 Polystichum aculeatum (L.) Roth. 1.2 342657 50 150 200 100 300 250 350 He der a helix L. +.3 4525xx 4 5 2 5 -- Cardamine savensis Schulz +.3 565555 5 6 5 5 5 5 Festuca drvmeia Mert. & Koch. +.3 466565 4 6 6 5 6 5 Lathyrus vernus (L.) Bernh. +.3 4x447x 4 -4 4 7 - Mercurialisperennis L. +.3 253x77 2 5 3 -7 7 Cyclamenpurpurascens Mili. + 464595 4 6 4 5 9 5 Cephalanthera rubra (L.) C. Rich. + 354483 3 5 4 4 8 3 Daphne mezereum L. + 4x4575 4 -4 5 7 5 Tilia cordata Mili. + 554xxx 5 5 4 --- Luzula luzuloides Dandy & Wilm. + 4x4x34 4 -4 -3 4 Aposeris foetida (L.) Less. + 444565 4 4 4 5 6 5 Galium sylvaticum L. + 554475 5 5 4 4 7 5 Euphorbia dulcis L. + 452585 4 5 2 5 8 5 Primula vulgaris Hudson + 652575 6 5 2 5 7 5 Pulmonaria officinalis L. + 565586 5 6 5 5 8 6 11 3263 4813 3882 4282 4163 4135 22 840 837 840 837 788 787 Z3 3,9 5,7 4,6 5,1 5,3 5,2 Tablica 7. As. Aceri platanoidis-Tilietum plathyphylli Faber 36 Eko. kar. P S T K V R N A Acer platanoides L. 4.5 Tiliaplatyphyllos Scop. 3.4 Prunus avium L. 2.3 Acerpseudoplatanus L. 1.1 Quercus petraea (Matt.) Liebl. 1.1 Tilia plathyphyllos Scop. 2.2 4525x7 175 700 875 350 875 -1225 Festuca heterophylla Lam. 3.3 554454 375 1875 1875 1500 1500 1875 1500 Carex pilosa Scop. 2.3 465555 175 700 1050 875 875 875 875 Dtyopteris filix mas (L.) Schott. 1.2 3x3556 50 150 -150 250 250 300 Stellaria holostea L. 1.3 563565 50 250 300 150 250 300 250 Campanula persicifolia L. +.3 554483 5 5 4 4 8 3 Cyclamen purpurascens Mill. -.3 464595 4 6 4 5 9 5 Melica uniflora Retz. +.3 35256x 3 5 2 5 6 - Chaerophyllum temulum L. +.3 5635x8 5 6 3 5 -8 Campanula trachelium L. -.3 453588 4 5 3 5 8 8 Vincetoxicum hirundinaria Medic +.2 655373 6 5 5 3 7 3 Poa nemoralis L. + 5x5553 5 -5 5 5 3 Dactylis polygama Horvatovszky + 7x35x6 7 -3 5 -6 Galium sylvaticum L. + 554475 5 5 4 4 7 5 Lathyrus vernus (L.) Bernh. + 4x447x 4 -4 4 7 Sedum maximum (L.) Hoffm + 885473 8 8 5 4 7 3 Mycelis muralis (L.) Dum. + 4525x6 4 5 2 5 -6 Salvia glutinosa L. + 454677 4 5 4 6 7 7 Alliariapetiolata Cav & Grande + 563589 5 6 3 5 8 9 Schrophularia nodosa L. + 453667 4 5 3 6 6 7 17 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002). 11-22 Pleurozium schreberi (Willd.) Mitten 3.3 ZI 9753 5759 3881 6992 6531 3517 12 1709 906 1233 1279 1665 1180 13 5,7 6,4 3,1 5,5 3,9 3,0 Tablica 4. As. Festuco diymeiae-Quercetum (Jank. 68) Hruška Dell ´ Uomo 74 Eko. kar. P S T K V R N A Quercuspetraea (Matt.) Liebl. 5.5 B Quercus petraea (Matt.) Liebl. 2.3 6625xx 175 1050 1050 350 875 -- Fraxinus ornus L. 2.3 584383 175 875 1400 700 525 1400 525 Carpinus betulus L. 1.2 464xxx 175 700 1050 700 --- Castanea sativa Mili. 1.1 582x4x 50 250 400 100 -200 - C Festuca drvmeia Mert.& Koch. 4.5 4666565 625 2500 3750 3750 3125 3750 3125 Galium sylvaticum L. 1.3 554475 50 250 250 200 200 350 250 Carexpilosa Scop. 1.3 465555 50 200 300 250 250 250 250 Serratula tinctoria L. 1.3 765x85 50 350 300 250 -400 250 Campanula persicifolia L. 1.3 554483 50 250 250 200 200 400 150 Heder a helix L. 1.3 4525xx 50 200 250 100 250 -- Luzula luzuloides Dandy & Wilm 1.2 4x4x34 50 200 -200 -150 200 Genista tinctoria L. 1.2 853542 50 400 250 150 250 200 100 Cytisus supinus L. 1.2 764373 50 350 300 200 150 350 150 Lathyrus niger (L.) Bernh. +.3 5643x3 5 6 4 3 -3 Vicia oroboides Wulf. +.3 554465 5 5 4 4 6 5 Hieracium racemosum L. +.3 563444 5 6 3 4 4 4 Dactylis polygama Horvatovszky +.3 7x35x6 7 -3 5 -6 Stellaria holostea L. +.3 563565 5 6 3 5 6 5 Cyclamen purpur as cens Mill. + 464595 4 6 4 5 9 5 Hieracium sabaudum L. + 563444 5 6 3 4 4 4 El 7611 9585 7174 5855 7479 5032 Z2 1607 1556 1607 1282 1205 1157 S3 4,7 6,2 4,5 4,6 6,2 4,3 Tablica 5. As. Lathyro-Quercetumpetraeae I. Horv. 58 Eko. kar. P S T K V R N A Quercus cerris L. 4.5 Quercus petraea (Matt.) Liebl. 2.3 B Fraxinus ornus L. 3.4 584383 375 1875 3000 1500 1125 3000 1125 Crataegus monogyna Jacq. 1.2 753483 50 350 250 150 200 400 150 Pyruspyraster (L.) Borkh. + 565x8x 1 5 6 5 -8 - C Lathyrus niger (L.) Bernh. 3.5 5643x3 375 1875 2250 1500 1125 -1125 Luzula luzuloides Dandy & Wilm. 3.5 4x4x34 375 1500 -150 -1125 1500 Hieracium sabaudum L. 2.3 56344x 175 875 1050 525 700 700 - Quercus petraea (Matt.) Liebl. 1.3 6625xx 50 300 300 100 250 -- Festuca heterophylla Lam. 1.2 554454 50 250 250 200 200 250 200 Galium sylvaticum L. +.3 554475 5 5 4 4 7 5 Campanula persicifolia L. -.3 554483 5 5 4 4 8 3 Dactylis polygama Horvatovszky +.3 7x35x6 7 -3 5 -6 Hedera helix L. +.3 4525xx 4 5 2 5 -- Genista tinctoria L. +.2 853542 8 5 3 5 4 2 Solidago virgaurea L. + 5xx5x5 5 --5 -5 Luzula forsten (Sm.) DC. + 4624xx 4 6 2 4 -- Poa nemoralis L. + 5x5553 5 -5 5 5 3 Hieracium umbellatum N. & P. + 6xx442 6 --4 4 2 Silene viridiflora L. + 755373 7 5 5 3 7 3 El 7086 7137 5508 3644 5518 4129 Z2 1461 1082 1459 1085 1032 1233 Z3 4,8 6,6 3,8 3,4 5,3 3,3 16 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1 2, CXXV1 (2002). 11-22 ZNAČENJE BROJČANIH OZNAKA EKOLOŠKIH ČIMBENIKA PREMA ELLENBERGU I SURADNICIMA (1994) Meaning of numerical marks of ecological factors according to Ellenberg et al. (1994) S = svjetlosni broj 1 biljke duboke sjene, nalaze se na staništima relativne jačine svjetlosti i manje od 1 %, ali rijetko dolaze na mjestima s više od 30 % relativne jakosti svijetla 2 između 1 i 3 3 biljke sjene, dolaze uglavnom na staništima gdje je manje od 5 % relativne jakosti svijetla, ali mogu se naći i na svjetlijim mjestima 4 između 3 i 5 5 biljke polusjene, rijetko dolaze na staništima pune svjetlosti, ali većinom ondje gdje je relativna jačina svijetla veća od 10 % 6 između 5 i 7 7 biljke polusvjetla, uglavnom dolaze na staništima s puno svijetla, ali mogu doći i u sjenovitim mjestima s relativnom jakošću svijetla manjom od 30 % 8 biljke svijetla, dolaze većinom kod relativne jačine svijetla veće od 40 % dok kod manje jačine dolaze vrlo rijetko 9 biljke punog svijetla, dolaze samo na vrlo svijetlim staništima, odnosno na mjestima gdje relativna jačina svijetla nije manja od 50 % T = temperaturni broj 1 biljke studenih područja, tu pripadaju biljne vrste alpsko-nivalne/arktičko-borealne rasprostranjenosti, a rijetko dolaze unutar alpskog područja 2 između 2 i 3 , tu pripadaju biljne vrste alpskog pojasa, dok rijetko dolaze vrste subalpskog pojasa 3 vrste hladnijih područja, dolaze pretežno vrste subalpskog i visokomontanog pojasa rasprostranjenosti 4 između 3 i 5, hladnija staništa s biljnim vrstama rasprostranjenim u montanom pojasu 5 umjereno hladna do umjereno topla staništa s biljnim vrstama submontano-montanog pojasa rasprostranjenosti 6 staništa uglavnom kolinsko-submontanog područja s prevladavajućim vrstama umjerenog pojasa 7 topla staništa na kojima prevladavaju submediteranske biljne vrste 8 staništa između 7 i 9 na kojima prevladavaju biljne vrste submediteransko-mediteranske rasprostranjenosti 9 extremno topla staništa s biljnim vrstama mediteransko- submediteranske rasprostranjenosti K = broj kontinentalnosti 1 euoceansko područje, nalazi se pod ekstremnim utjecajem morske klime, gdje od biljnih vrsta pre vladavaju euoceanski florni elementi 2 oceansko područje, obuhvaća unutrašnjost s prevladavajućom morskom klimom i oceanskim flornim elementima 14 3 između 2 i 4, to su područja relativno blažih staništa 4 suboceansko područje, najvećim dijelom se raspro stire u srednjoj Europi s dominirajućim srednjoeu ropskim flornim elementima 5 intermedijarno područje rasprostire se od zapadne Europe do Sibira 6 subkontinentalno područje 7 između 7 i 8 8 kontinentalno područje, obuhvaća istočnu Europu te posebna staništa srednje Europe 9 eukontinentalno područje s ekstremno kontinental nom klimom V = broj vlažnosti 1 izrazito suha staništa 2 staništa siromašna oborinama (manje od 750 mm) 3 staništa s tolerirajućim oborinama, ali uglavnom samo na vlažnijim položajima 4 staništa siromašna oborinama, ali s većom zračnom vlagom 5 uglavnom područja s manje oborina; Oborine u pra vilu preko 700 mm 6 između 5 i 7; Oborine većinom preko 800 mm 7 područja prilično bogata oborinama; Oborine veći nom preko 1000 mm 8 područja bogata oborinama; Većinom preko 1400 mm, ali s jakim kolebanjem vlage 9 područja veoma bogata oborinama; Oborine uvijek preko 1400 mm; Staništa vrlo humidna R = reakcijski broj 1 extremno kisela tla, pH ispod 3,4 2 vrlo kisela tla, pH 3,4-4,0 3 prilično kisela tla, pH 4,1 -4,8 4 između 3 i 5 5 umjereno kisela tla, pH 4,9-5,6 6 između 5 i 7 7 subneutralna tla, pH 5,7-6,5 8 netralna tla, pH 6,6-7,5 9 bazična tla, pH preko 7,0 N = dušični broj 1 tla vrlo siromašna dušikom; Na silikatnim podloga ma dominira silicijev dioksid 2 između 1 i 3 3 tla umjereno siromašna dušikom 4 između 3 i 5 5 tla umjereno bogata dušikom 6 između 5 i 7 7 tla bogata dušikom; Umjereno gnojena 8 tla vrlo bogata dušikom; Vrlo gnojena 9 tla neizmjerno bogata dušikom; Extremno gnojena P = pokrovna vrijednost |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Z. Ccrovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 11-22 Braun-Blanquet (orig. skala) r + Durwen (1982) 1 2 Na prvu verziju skale abundance i pokrovnosti Braun-Blanqueta bilo je primjedaba mnogih fitocenologa. Tako suSchwickerath (1931) te Tu xen & Ellenber g (1937) predložili transformiranu Braun-Blanquetovu skalu. Uzevši u obzir primjedbe navedenih autora Braun-Blanquet (1946) je objavio poboljšanu skalu originalne verzije, koja se Braun-Blanque t (1946) r + Srednje % vrijednosti intervala 0 0,1 Modificirana skala 0 1 Srednje postotne vrijednosti intervala pomnožili smo sa deset te dobili novi raspon skale od 1 do 875. Računanjem srednjih vrijednosti ekoloških čimbenika ovom metodom, edifikatori imaju mnogo veći utjecaj na konačan rezultat, od onih biljnih vrsta koje imaju neznatan utjecaj u gradi neke biljne zajednice. Primjenom srednjih pokrovnih vrijednosti intervala, poništavamo pogreške okularne procjene, koje se objektivno mogu dogoditi. Prednost naše modificirane skale u od- MATERIJAL I METODE Kao osnova za numeričko određivanje ekološke ocjene biotopa prema našem prijedlogu modificirane skale služi fitocenološka snimka. Svakom taksonu koji se nalazi na popisu fitocenološke snimke moramo dopisati određene brojeve, koji označavaju ocjene njegovih ekoloških čimbenika i pomnožiti ih pokrovnom vrijednošću modificirane skale. Dobivene produkte pojedinih ekoloških čimbenika S, zbrojimo i podijelimo sumom pokrovnih vrijednosti pojedinog ekološkog čimbenika S2. Na taj način dobijemo, srednje vrijednosti ekoloških čimbenika biotopa I,, kao što su u prvoj grupi: svijetlost (S), temperatura (T) i kontinentalnost (K), a u drugoj: vlažnost (V), reakcija tla (R) i prisutnost nitrata (N). Tako dobivene srednje vrijednosti predstavljaju ekološku karakteristiku biotopa. U skladu sa shvaćanjima Oberdorfer a (1957, 1992) i Th. Miiller a (1992) za računanje ekoloških čimbenika biotopa u šumskim fitocenozama Maceljskog gorja korištene su fitocenološke snimke sljedećih sintaksona. Razred: Quercetea robori-petraeae Br.-Bl. et Tx 43 Red: Qiiercetalia robori-petraeae Tx. (31)37 Sveza: Quercion robori-petraeae Tx. (31) 37 Podsveza: Genisto germanicae-Quercenion petraeae (R. et sZ. Neuh. 67) Oberd.92 As. Genisto tinctoriae-Quercetum Klika 32. (Genisto germanicae-Quercetum Aich. 33, Luzulo-Quercetum Pass. 53) As. Querco-Castanetum I. Horv. 38 (Querco-Castanetum croaticum I. Horv. 38) 2 3 4 5 4 6 8 10 u izvornom obliku upotrebljava u mnogim europskim zemljama, kao i kod nas u Hrvatskoj. Mi smo za računanje ekoloških čimbenika biotopa u šumskim fitocenozama Maceljskog gorja primijenili modificiranu Braun-Blanquetovu (1946) poboljšanu skalu abundancije i pokrovnosti. 1 2 3 4 5 5 17,5 37,5 62,5 87,5 50 175 375 625 875 nosu na ostale je u tome što ima veću mogućnost obrade podataka. Tako npr. uporabom naše metode možemo koristiti izračunane pokrovne vrijednosti već postojećih sintetskih tablica za izračunavanje prosječnih vrijednosti ekoloških čimbenika prosječnog biotopa fitocenoze, te ih koristiti za komparaciju s drugim fitocenozama. Naša modificirana skala u odnosu na ostale skale u potpunosti zadržava izvorni smisao originalne Braun-Blanquetove (1946) poboljšane skale. - Material and Methods As. Festuco drymeiae-Quercetum (Jank.68) Hruška Dell´ Uomo 74 Razred:Querco-fagetea Br.-Bl. et Vlieg. 37 Red: Quercetaliapubescenti-petraeae Klika 33 corr.Moravec in Beguin et Theurillat 84 (Quercetalia robori-pubescentis Förster 79) Sveza: Quercion pubescenti-petraeae Br.-Bl. 32 em Rivas-Martinez 72 As. Lathyro-Quercetum petraeae I. Horv. 58 Red: Fagetalia sylvaticae Pawlovski in Pawlovski, Sokolovski et Walisch 28 Sveza: Carpinion betuli Issler 31 As. Carici pilosae-Carpinetum Neuhäusl et Neuhäuslova-Novotnä 64 (Querco-Carpinetum croaticum I. Horv. subas. caricetosum pilosae I. Horv 62) Sveza: Tilioplatyphylli-Acerion pseudoplatani Klika 55 Podsveza: Tilienion platyphylli (Moor 75) Müller 92 As. Aceri platanoidis-Tilietum platyphylly Faber 36 Sveza: Fagion sylvaticae Luquet 26 As. Festuco drymeiae-Fagetum Cimperšek 88 non Magic 68 em Cerovečki As. Festuco altissimae-Fagetum Schliit. In Grüneberg et Schlüter 57 non Kuhn 37 As. Aceri-Fraxinetum W. Koch 26 (Aceri-Fraxinetum croaticum I. Horv. 38) Podsveza: Luzulo-Fagenion (Lohm. et Tx. 5 Oberd. 57 As. Luzulo-Fagetum Meusel 37 As. Blechno-Fagetum I. Horv. 50 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXV1 (2002). 11-22 UDK 630* 188 f 181.3 (001) NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM FITOCENOZAMA MACELJSKOG GORJA NUMERICAL DETERMINATION OF KLIMATIC AND EDAPHIC FACTORS OF THE HABITATS IN FOREST PHYTOCENOSES OF THE MACELJSKO GORJE MOUNTAINS Zdravko CEROVEČKI* SAŽETAK: Maceljsko gorje najveći je šumski kompleks sjeverne Hrvatske. Obrašteno je najvećim dijelom bukovim i hrastovim šumama koje pripadaju različitim fitocenozama. Za srednjoeuropsku floru napravio je Ellenberg (1974) ocjene ekoloških čimbenika za više od 1750 taksona viših biljaka. Budući da je jitocenoza sastavljena od brojnih biljnih vrsta, možemo unoseći numeričke vrijednosti njihovih ekoloških čimbenika odrediti ekološku karakteristiku biotopa kojeg nastavaju. Poznato je da jitocenoza mnogo bolje prezentira stanišne uvjete od pojedinih biljnih vrsta, koje su njen sastavni dio (M. Wraber 1969). Koristeći tu metodu možemo u vrlo kratkom vremenu, ali s dovoljnom točnošću za praktičnu primjenu, utvrditi kakvi su klimatski i edafski čimbenici određenog staništa. Kao osnova numeričkog određivanja ekoloških čimbenika služi fitocenološka snimka ilipokrovne vrijednosti taksona sintetske tablice. Ključne riječi: Maceljsko gorje, ekološka karakteristika, stanište, biljnogeografsko raščlanjenje, modificirana skala. UVOD - Introdukcion Na temelju ekoloških ocjena taksona, koje je napraIju biljnih asocijacija, od većine europskih istraživača vio za srednjoeuropsku floru i njihova stupnja nazočnije bila prihvaćena. nosti, Ellenberg (1974) je izračunao srednje vrijedVažnost pokrovne vrijednosti taksona vrlo je dobro nosti ekoloških čimbenika biljne asocijacije, te ih uočio H or vat (1949) pa tako najednom mjestu kaže: komparirao s drugim fitocenozama s obzirom na uvje" Pokrovna vrijednost daje nam prema tome vrlo zate staništa. Ubrzo se pokazalo da ova metoda računanimljivu sliku o važnosti neke vrste u samoj asocijacinja nije dovoljno pouzdana. Naime, stupanj nazočnosti ji". Zaista, pokrovna vrijednost taksona u nekoj biljnoj kao sintetska kategorija ne daje realan kvantitativan asocijaciji najbolje izražava kvantitativan odnos pojeodnos pojedinih biljnih vrsta u gradi biljne zajednice. dinih biljnih vrsta asocijacije, a ujedno je najrelevantAko npr. uzmemo u razmatranje neku fitocenološku niji čimbenik u dijagnostičkom smislu. Shvativši važtablicu koja sadrži deset fitocenonoloških snimaka, nost pokrovne vrijednosti za točnost računanja sredgdje je neka vrsta ocijenjena deset puta ocjenom +, što njih vrijednosti ekoloških čimbenika, tijekom niza gose često događa, tako ocijenjena vrsta će u sintetskoj dina, predložene su skale raznih tipova mnogih autora, tablici dobiti stupanj nazočnosti V (pet), isto kao i neki temeljene na originalnoj poboljšanoj skali pokrovnosti edifikator, koji je ocijenjen u analitičkoj tablici npr. dei abundancije Braun-Blanqueta (1946). set puta ocjenom 5.5, što također nije rijetkost. Zbog Mi smo za računanje srednjih vrijednosti ekoloških toga Ellenbergov a (1974) metoda računanja sred čimbenika biotopa modificirali poboljšanu originalnu njih vrijednosti ekoloških čimbenika biotopa na teme skalu pokrovnosti i abundancije Braun-Blanqueta (1946), tako da smo eliminacijom decimalnog broja pojednostavili način računanja, a ujedno smo u potpu * Zdravko Cerovečki dipl. ing. šum. Radnički Dol 6, 10000 Zagreb nosti zadržali izvorni smisao kombinirane skale. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH I EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM ... Šumarski lisl br. 1 2, CXXVI (2002), 11-22 NUMERIČKO ODREĐIVANJE EKOLOŠKIH ČIMBENIKA BIOTOPA NA TEMELJU FITOCENOLOŠKIH SNIMAKA Numerical determination of ecological factors of the biotops based on the phytocenological records Na temelju opisanog, ovdje ćemo prikazati način mjenom naše modificirane skale. računanja srednjih ekoloških čimbenika biotopa pri- Tablica 2. As. Genlsto tinctoriae-Quercetum Klika 32 Eko. kar. K V N A Quercuspetraea (Matt.) Liebl 5.5 Quercus ceriš L. 1.1 B Quercus petraea (Matt.) Liebl 1.3 6625xx 50 300 300 100 250 Fraxinus ornus L. 1.3 584383 50 250 400 200 150 400 150 C Luzula luzuloides Dandy & Wilm. 3.5 7xx653 375 2625 2250 1875 1125 Calluna vulgaris (L.) Hull. 3.5 8x3x11 375 3000 1125 375 375 Genista tinctorial. 1.3 853542 50 400 250 150 250 200 100 Cytisus nigricans L. 1.3 76437x 50 350 300 200 150 350 Hieracium sabaudum L. 1.3 56344x 50 250 300 150 200 200 Hieracium umbelatum L. +.3 6xx442 6 4 4 Viscaria vulgaris Bernh. +.3 8xx472 8 4 7 Serratula tinctoria L. +.3 765x85 7 8 Hieracium racemosum L. +.3 56344x 5 4 4 Juniperus communis L. + 8xx4xx 4 D Dicranella heteromalla (L.) Schimp. 2.3 Polytrichum formosum Hedw. 1.3 Leucobiyum glaucum (L.) Schimp. 1.2 XI 7209 1562 1933 3266 3423 1759 Z2 1005 252 627 629 904 853 23 7,2 6,2 3,1 5,2 3,8 2,1 Tablica 3. As. Querco-Castanetum I. Horv. 38 Eko.kar. P S T K V R N A Castanea sativa Mill 5.5 Fagus sylvatica L. 1.1 B Castanea sativa Mill. 3.2 582x4x 375 1875 3000 750 -1500 - Quercus petraea (Matt.)Licbl. + 6625xx 1 6 6 2 5 -- C Luzula luzuloides Dandy & Wilm. 3.4 7xx653 375 2625 --2250 1875 1125 Pteridium aquilinum (L.) Kuhn. 3.4 653633 375 2250 1875 1125 2250 1125 1125 Melampyrum pratense L. 2.3 4x5522 175 700 -875 875 350 350 Genista tinctoria L. 1.3 853542 50 400 250 150 250 200 100 Vaccinium myrtillus L. 1.3 5x5x23 50 250 -250 -100 150 Solidago virgaurea L. 1.3 5xx5x5 50 250 --250 -250 Hieracium racemosum L. 1.3 56344x 50 250 300 150 200 200 - Cytisus supinus L. 1.3 764370 50 350 300 200 150 350 - Hieracium sylvaticum L. 1.3 6xx442 50 300 --200 200 100 Gentiana asclepiadea L. 1.2 6x467x 50 300 -200 300 350 - Dryopteris filix mas (L.) Schott. 1.2 3x3556 50 150 -150 250 250 300 Castanea sativa Mill. +.3 582x4x 5 8 2 -4 - Luzula pilosa (L.) Willd. +.2 2x3x54 2 -3 -5 4 Calluna vulgaris (L.) Hull. +.2 8x3x11 8 -3 -1 1 Juniperus communis L. + 8xx4xx 8 --4 -- Fes tuca drymeia Mert. & Koch. + 466565 4 6 6 5 6 5 Dianthus barbatus L. + 854372 8 5 4 3 7 2 Picea abies (L.) Karsten + 536xxx 5 3 6 --- Serratula tinctoria L. + 765x25 7 6 5 -8 5 D Polytrichum formosum Hedw. 3.4 Bazzania trilobata (L.) Gray 3.3 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Z. Cerovečki: NUMERIČKO ODREĐIVANJE KLIMATSKIH 1 EDAFSKIH ČIMBENIKA STANIŠTA U ŠUMSKIM Šumarski list br. 1-2, CXXVI (2002), 11-22 FITOGEOGRAFSKO RAŠČLANJENJE FLORE MACELJSKOG GORJA Phytogeographical division floral of the Maceljsko gorje mountains Maceljsko gorje smješteno je na krajnjem sjeverZbog težeg erodiranja tog pješčenjaka, područje se nom dijelu Republike Hrvatske. Proteže se uz državnu odlikuje specifičnom oroplastikom, koja je izražena granicu sa susjednom Republikom Slovenijom, ajedan oštrim i strmim grebenima te dubokim jarcima, koji su manji istočni dio masiva prelazi na slovensku stranu. gotovo uvijek ispunjeni vodom. U geološkom smislu ispunjava veliku depresiju, koRaščlanjenjem flore Maceljskog gorja glede biljnoju možemo omeđiti s dva geotektonska niza, kao što su geografske pripadnosti, utvrdili smo da se biljni svijet Boč-Ravna Gora na sjeveru i Rudnica-Kuna Gora-Ivan-tog masiva može najbolje uklopiti u srednjoeuropsku ščica na jugu (Gorjanović-Kramberger 1904). flornu regiju holarktičkog flornog carstva. Fitogeograf- Masiv pripada starijem miocenu, a građenje od zeleno-sko raščlanjenje napravljeno je prema Oberdorferu sivih pršinastih pješčenjaka, poznatih kao maceljski (1979) na temelju 264 biljne vrste, a dobivene rezultate pješčenjak (Gorjanović-Kramberger 1904). prikazali smo u tablici 1. Tablica 1. Analitički prikaz flornih elemenata Redni broj Florni element Broj primjeraka % 01 Subatlatsko-submediteranski 40 15,5 02 Nordijsko-euroazijskosuboceanski 30 11,4 03 Euroazijskosubocenasko-submediteranski 25 9,5 04 Euroazijsko-suboceanski 25 9,5 05 Nordij sko-euroazij ski 19 7,2 06 Euroazijsko-submediteranski 15 5,6 07 Umj erenokontinentalni 15 5,6 08 Umjerenokontinentalno-istočnosubmediteranski 14 5,3 09 Submediteransko-subatlantski 12 4,5 10 Subalpski 10 3,8 11 llirikoidni 9 3,4 12 Submediteranski 8 3,0 13 Euroazijskokontinentalno-submediteranski 8 3,0 14 Euroazij skokontinentalni 7 2,6 15 Nordijsko-euroazijski 7 2,6 16 Istočnosubmediteranski 7 2,6 17 Submediteransko-umjerenokontinentalni 7 2,6 18 Submediteransko-euroazijskosuboceanski 4 1,5 19 Mediteransko-submediteranski 2 0,8 Ukupno 264 100 PROBLEMATIKA NUMERIČKOG ODREĐIVANJA EKOLOŠKIH ČIMBENIKA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA Issues relating to the numerical determination of ecological factors in forest ecosystems Danas se za računanje srednjih ekoloških čimbeniWesthoff & Van der Maarel (1978) predlaka staništa u raznim europskim zemljama upotrebljažu kompromisnu skalu temeljenu na kombiniranoj skavaju skale raznih autora temeljene na pokrovnim li Braun-Blanqueta (1946). Oni su od Bar km avrijednostima taksona, izvedene iz originalne Braun -na et al. (1964) preuzeli diferenciranu Braun-Blan- Blanquetove (1946) kombinirane skale broja indiqueto vu (1946) kategoriju 2 i predložili potpuno noviduuma i pokrovnosti. vu numeričku skalu od devet kategorija. Braun-Blaquet (orig. skala) r + 2 3 4 5 Bark man et al. (dif. kat. 2) r + 2m 2a 2b 3 4 5 Westoff &Van der Maarel 1 2 4 5 6 7 8 9 (1978) nova skala Durwen (1982) također predlaže novu skalu, temeljećih kategorija: nu na originalnoj skali Braun-Blanqueta (1946) sljede 12 |