DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 109 <-- 109 --> PDF |
JOSIP MARGALETIĆ Mr. sc. Josip Margaletić, dipl. ing. šumarstva, obranio je 18. prosinca 2001. godine doktorsku disertaciju po naslovom Zaštita hrastovih nizinskih šuma od sitnih glodavaca iz podporodica Murinae i Arvicolinae, i time stekao pravo na akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti, znanstveno polje šumarstvo. Životopis - Josip Margaletić rođenje 1. veljače 1967. godine u Gornjem Varošu. Osnovnu školu završio je u Staroj Gradiški, a srednju školu građevinske struke u Bosanskoj Gradiški 1986. godine. Nakon toga upisao je studij na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kojeg je završio 1992. godine, te stekao naziv diplomiranog inženjera šumarstva. Nakon diplome zaposlio se u poduzeću "Exportdrvo" d.d. Zagreb, gdje je radio do 1. svibnja 1994. godine, kada je primljen na Šumarski fakultet u Zagrebu kao mladi asistent na Katedri za zaštitu šuma. Za vrijeme rada u "Exportdrvu" d.d. Zagreb, upisao je na istom fakultetu poslijediplomski studij iz Zaštite šuma, kojeg je završio 1997. godine obranivši magistarski rad po naslovom Mišoliki glodavci i njihova štetnost u Turopoljskom lugu i šumama Hrvatske. Upisan je u registar istraživača Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod brojem 209741. Josip Margaletić sudjelovao je do sada u znanstveno-istraživačkom radu kao suradnik u projektu Ministarstva znanosti i tehnologije "Zaštita i obnova ekosustava", te na podprojektu 1/3 "Izloženost šuma štetnim utjecajima i povećanje njihove zaštite", "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. U novom istraživačkom razdoblju na istom podprojektu samostalno radi na dva zadatka. U svibnju 2000. godine boravio je na stručnom usavršavanju u okviru teme doktorske disertacije na Šumarskom fakultetu u Freisingu, gdje je postavio temelje za daljnju međunarodnu suradnju. Svoja dosadašnja saznanja prenosi šumarskoj javnosti i djelatnicima na terenu neposrednim kontaktima i putem objavljenih radova. Samostalno ili u koautorstvu objavio je do sada devet izvornih znanstvenih radova, jedan pregledni članak i deset sažetaka izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima. Koautor je poglavlja "Štete od životinja" u znanstvenoj monografiji "Obična jela u Hrvatskoj". U okviru nastavne djelatnosti sudjeluje u izvođenju vježbi iz predmeta Šumarska entomologija i jednoga dijela Zaštite šume, te u terenskoj nastavi iz sva tri zaštitarska predmeta. Kroz nastavnički rad pridonosi razvoju gradiva vježbi i terenske nastave, kao i nastavnih sredstava koja se koriste kroz ove predmete. Od početka rada kao asistent obavlja kolokvije i konzultacije iz Šumarske entomologije, te i kroz taj oblik rada stječe nastavničku praksu. Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog biološkog društva i Hrvatskog društva biljne zaštite. Razvio je vrlo dobru suradnju s više srodnih fakulteta i institucija u Hrvatskoj. Postupak odobrenja i ocjena disertacije - Na osnovi izvješća povjerenstva za ocjenu uvjeta i odobrenje izrade disertacije u sastavu prof. dr. sc. Milan Glavaš, prof. dr. sc. Slavko Matić i dr. sc. Nikola Tvrtković, Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na svojoj 2. redovnoj sjednici akademske 1999/2000. godine održanoj 7. pro sinca 1999. godine, odobrilo je mr. se. Josipu Margaletiću temu doktorske disertacije, a za za mentora izabralo prof. dr. sc. Milana Glavaša. Isto Fakultetsko vijeće je po izradi doktorske disertacije na svojoj 1. redovnoj sjednici akademske godine 2001/02. održanoj 15. studenoga 2001. godine imenovalo Povjerenstvo za ocjenu u sastavu prof dr. se. dr. h. c. Slavko Matić (predsjednik), prof. dr. sc. Milan Glavaš (mentor - član) i izv. prof. dr. sc. Paula Durbešić (član). Prikaz rada - Rad je opsega 198 stranica, a obuhvaća 137 tablica, 122 grafikona i 47 slika. Predgovor, sadržaj, temeljna dokumentacijska kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, popis tablica, grafikona i slika, napisani su na 18 posebnih stranica obrojčanih rimskim brojevima. Na kraju rada nalazi se sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku, te životopis autora. Čitav rad podijeljen je u devet poglavlja kako slijedi: Uvod (3 stranice), Cilj i primjena istraživanja (4 stranice), Sitni glodavci u šumskim ekosustavima (11 stranica), Područje istraživanja (6 stranica), Materijali i metode istraživanja (16 stranica), Rezultati istraživanja (121 stranica), Rasprava (15 stranica), Zaključci (6 stranica) i Literatura (16 stranica sa 347 citiranih autora). Sadržaj rada - Istraživanje popualcija sitnih glodavaca obavljena su primjenom metode minimalnoga kvadrata, "Y"- metode i metode linearnoga transekta u 15 šumarija kojima gopspodarc "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, smještenih u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. U 39 šumarija uzorkovano je sjeme različitih šumskih biljnih vrsta i mlade biljke za daljnje analize. Tijekom istraživanja (1997-2000) uzorkovane su sljedeće vrste sitnih glodavaca: Apodemus flavicollis, 107 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2002 str. 110 <-- 110 --> PDF |
A. sylvaticiis, A. agrarhis, Clethrionomys glareolus, Microtus agrestis, M. arvalis, Arvicola terrestris i Mus musculus. Dominantne vrste bile su Apodemus agrarius, A. flavicollis i C. glareolus. Tijekom ulova sitnih glodavaca svim lovnim metodama ostvareno je 24818 klopka/noći. Ulovljena je i determinirana 1821 jedinka. Statističkom analizom ulova "Y"- metodom, u subasocijacijama Carpino betuli-Quercetum roboris typicum i Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum, nisu utvdene razlike u brojnosti populacija glodavaca. Na eksperimentalnim plohama praćene su promjene u brojnosti populacija prije i poslije primjene rodenticida "Ratox-mamak". Na više lokaliteta analizirane su štete od sitnih glodavaca na šumskom sjemenu (najviše žir hrasta lužnjaka) i na mladim biljkama hrasta lužnjaka i poljskoga jasena, starosti dvije do pet godina. Intenzitet oštećenja ovisi o urodu sjemena i brojnosti populacija sitnih glodavaca. U laboratoriju i rasadniku istražena je klijavost pet kategorija oštećenog žira hrasta lužnjaka, kitnjaka i cera od sitnih glodavaca. U rasadniku je praćena dinamika visinskog i debljinskog prirasta biljaka izniklih iz takvoga sjemena. Na 11 lokaliteta istražena je zaraženost ulovljenih jedinki na leptospiroze reakcijom mikroskopske aglutinacije i renokulturom. Od analiziranih 379 jedinki u 48 slučajeva utvrđen je nalaz protutijela za leptospire, dok je izolacija leptospira uspjela kod 17 jedinki. Dobiveni rezultati makrorestrikcije kromosomske DNA (istraživanje obavljeno u Institutu Pasteur, Paris) upućuju da determinacija seroloških varijanti izolata leptospira može biti korisna u procjeni epidemiologije leptospiroza u Republici Hrvatskoj. Najviše zaraženih jedinki utvrđeno je u dijelu populacija vrsta Apodemus agrarius, A. flavicollis i Mus musculus. Dcndrokronološkim analizama istraživan je utjecaj sitnih glodavaca na visinski i debljinski prirast osmogodišnjih jasenovih biljaka, te je utvrđeno da su oni pospješili njihovu diferencijaciju. Velike izglede za opstanak i tvorbu buduće šumske sastojine imaju neoštećena stabla (kategorija I) i dijelom slabije oštećena stabla (kategorija II), dok će izrazito oštećena stabla (kategorija III) većinom biti osuđena na propast. Prema rezultatima analiza zaključeno je da su glodavci najviše oštetili one biljke koje su i u rasadniku bile najmanjih dimenzija. Intenzitet oštećenja obrnuto je proporcionalan visinskom i debljinskom prirastu analiziranih stabala. U laboratoriju je istražena preferiranost Apodemus flavicollis, A. sylvaticiis, A. agrarius i Clethrionomys glareolus na 19 vrsta hrane, te je utvrđena razlika u odabiru hrane pojedinih vrsta. Zajednička im je osobina da se ne hrane oboljelim žirom od gljiva: Ciboria batschiana, Phomopsis quercella, Botritys sp. i Penicillium sp. Nesklonost je izražena i prema sjemenu biljke Amorfa fruticosa. Vrlo je izražena preferiranost svih vrsta sitnih glodavaca prema ličinkama kukaca iz roda Curculio. U laboratoriju je istražen utjecaj kemijskih preparata "Brodilon parafinski blokovi" i "Faciron forte" na smrtnost vrsta A. flavicollis, A. sylvaticus, A. agrarius i Cglareolus. Na uzorcima šumskoga sjemena (urod 1999. i 2000. godine) analizirana je zastupljenost makro i mikro hraniva (N, P, K, Ca, Mg, Fe, Zn, Mn, Cu i Na), te organskih spojeva (bjelančevine, škrob, pepeo, suha tvar i tanin) standardnim metodama i FT-IR tehnikom. Izrazite promjene intenziteta vrpci snimljenih spektara nakon izlaganja netretiranog listića pri frekvenciji ~ 1515 cm1, ukazuju na promjene u ligninu. Istraživane su i razlike u kemijskom sastavu zdravog i oboljeloga žira hrasta lužnjaka od gljive Ciboria batschiana, a koji je različito preferiran od sitnih glodavaca. Kemijske analize šumskog sjemena obavljene su u Zavodu za ploče i kemijsku preradu drva Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Institutu "Ruđer Bošković", Zavodu za ishranu bilja (Agronomski fakultet Zagreb), Zavodu za hranidbu stoke (Agronomski fakultet Zagreb) i u analitičkom laboratoriju Sveučilišta u Kaposväru (University of Kaposvär, Faculty of Animal Science, Hungary). U lužnjakovoj sastojini, kao metoda zaštite šuma, istražen je utjecaj ponude sjemena na razvoj konkurentskih odnosa između pojedinih vrsta sitnih glodavaca (uzorakovana 691 jedinka). Mišljenje - Sagledavajući postavke istraživanja, tijek i samostalnost rada, multidisciplinarnost, proučenu literaturu, brojne kontakte i suradnju s drugim znanstvenicima može se bez dvojbe zaključiti da se kroz svoju disertaciju dr.sc. Josip Margaletić uklapa u poglede europskih znanstvenika koji se bave sličnim istraživanjima. Dapače, ponosni smo na to da su poznati europski istraživači koji su informirani o radu tijekom istraživanja izjavili da su njegove postavke nove na tom znanstvenom polju. Posebno ističem da su dobiveni rezultati u ovoj disertaciji izuzetan doprinos šumarskoj znanosti i praksi, poglavito u zaštiti šuma. K tomu Josip Margaletić je prvi šumar koji se opširno bavi znanstvenim istraživanjem sitnih glodavaca u našoj zemlji sa stajališta sagledavanja njihove uloge u šumarstvu, a kroz istraživanja je postavio nekoliko baza i za druge discipline iz kemijskog, veterinarskog, pa i humanog područja, što samo ukazuje na zrelo shvaćanje ove problematike. Na kraju zaključujem daje autor rasvijetlio velik broj nepoznanica o sitnim glodavcima kao značajnim članovima šumskih cenoza. Prof. dr. sc. Milan Glavaš |