DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Pancratium maritimum L., primorski žilj Porodica: Amaryllidaceae Ugrožena i rijetka vrsta rasprostranjena na pijescima u uvalama Saplunara i Blace u maloj populaciji. Karakteristike: trajnica s podzemnom lukovicom, razmnožava se sjemenom i adventivnom lukovicom. Cvjeta u ljeto, ima velike, bijele, mirisne cvjetove. Biljka je dekorativna, cvjetovi su ugodna mirisa pa biljku prenose u vrtove. NOVI MAGISTRI ZNANOSTI Phlomis fruticosa L., gostanka, veliki pelin Porodica: Lamiaceae Osjetljiva vrsta rasprostranjena svuda na Mljetu na kamenjaru, većinom u blizini naselja. Karakteristike: grm sa sivkasto pustenastim granama, listovi sivo pustenasti, cvjetovi žuti, cvjeta u kasno proljeće. Nestaje radi nestanka specifičnog staništa. mr. se. Marija Nodilo, dipl. ing. šum. JOSIP ISTVANIC, dipl. ing. drvne industrije Josip Ištvan ić, dipl. ing. drvne industrije, uspješno je obranio 10. srpnja 2001. godine svoj magistarski rad pod naslovom "Pilanska preradba divlje trešnje (Prunus avuim L.). Obrana je održana na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U povjerenstvu za javnu obranu bili su: Prof, emeritus, dr.se. Marijan B režnj ak, predsjednik Prof, dr. sc. Ramiz Z u b č e v i ć , Mašinski fakultet u Sarajevu, član Naslovni docent, dr. se. Tomislav Prka (mentor), član. ŽIVOTOPIS Josip Ištvanić rođen je 28. travnja 1965. godine u Maloj Trnovitici, općina Garešnica. Osnovnu, kao i Srednju drvodjeljsku školu pohađao je u Zagrebu. Maturirao je 1984. godine i stekao zvanje "Drvodjeljski stručni radnik finalnog smjera". Po završetku srednje škole zapošljava se u tadašnjoj tvornici građevne stolarije "Andrija Žaja". Nakon 18 mjeseci odlazi iz tog poduzeća i upisuje se školske godine 1987/88. na Drvnotehnološki odjel Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom apsolventskog staža 1991/92. godine 10 mjeseci sudjeluje u Domovinskom ratu. U rujnu 1993. godine završava studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i stječe zvanje "Diplomirani inženjer drvne industrije". Početkom 1994. godine zapošljava se u poduzeću "Elgrad promet" u Maloj Gorici, kao tehnolog pilanske obrade drva. U tom poduzeću radi do 30. travnja 1995. godine. Od studenog 1995. godine zapošljava se u "DIP-u Turopolje" kao tehnolog pilanske preradbe drva. Tamo ostaje do rujna 1997. godine. Godine 1997. izabranje na Šumarskom Fakultetu u Zagrebu u zvanje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 87 <-- 87 --> PDF |
mlađeg asistenta na predmetu "Pilanska preradba drva". Iste godine upisuje na istom fakultetu poslijediplomski znanstveni studij iz usmjerenja "Vođenje procesa u preradbi drva" s izbornim predmetima iz skupine "Pilanska preradba drva". Položivši sve programom predviđene ispite, uspješno je 2001. godine završio poslijediplomski studij. Pored vrijednog rada, kao mlađi asistent na predmetu "Pilanska preradba drva" angažiranje i kao ispitivač u Laboratoriju za atestiranje ploča iverica na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Član je i Tehničkog odbora 55 (oblo drvo i piljena građa), Državnog zavoda za norme i mjeriteljstvo. Do izrade magistarskog rada objavio je u suautorstvu jedan stručni rad ijedno prethodno priopćenje. MAGISTARSKI RAD Magistarski rad mr. se. Josipa Ištvanića, dipl. ing. sadrži 6 uvodnih stranica te daljnjih 170 stranica u kojima je uključeno 58 slika, crteža i grafikona; 96 tablica te 120 naslova literature, sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku; popis slika i tablica, pregled korištenih znakova, ključnu dokumentacijsku informaciju na hrvatskom i engleskom jeziku, životopis autora te priloge s odgovarajućim podacima o svim proizvedenim piljenicama u pokusnim piljenjima trupaca divlje trešnje. Magistarski je rad podijeljen na sljedeća poglavlja: Uvod Cilj i objekti istraživanja Dosadašnja istraživanja Metode istraživanja Rezultati istraživanja Diskusija Zaključci Nadalje donosimo najvažniji sadržaj naprijed spomenutih poglavlja, uz odgovarajuće komentare. 1. UVOD U uvodnom dijelu magistarskog rada autor daje iscrpne podatke o drvnim zalihama svih vrsta drva u Hrvatskoj, o zastupljenosti pojedinih vrsta glede sječe te proizvodnje piljene građe naših najvažnijih vrsta drva, a i neke druge korisne statističke pokazatelje. Izneseni su i podaci o pilanskim kapacitetima u Hrvatskoj, iz kojih se vidi da ti kapaciteti za oko polovicu premašuju količine proizvedenih pilanskih trupaca. Službeni statistički podaci pokazuju daje u 1995. godini proizvedeno tek oko 770 m3 oblog drva voćkarica. Autor s pravom obrazlaže, kako ovaj podatak treba uzeti s dosta rezerve. 2. CILJ I OBJEKTI ISTRAŽIVANJA Kao cilj rada autor postavlja istraživanje uspješnosti pilanske preradbe trupaca divlje trešnje. Ta se uspješnost istražuje kroz tehnološke pokazatelje kvantitativnog, kvalitativnog i vrijednosnog iskorištenja trupaca divlje trešnje. Spomenuta se iskorištenja analiziraju glede obradbe trupaca u piljenice, obradbe piljenica u drvne elemente i popruge te obradbe trupaca u odnosu na krajnje proizvode, tj. drvne elemente i popruge. Objekt istraživanja su standardni pilanski trupci divlje trešnje, određenih promjera i određene klase kakvoće. 3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA U ovom poglavlju autor daje podatke - na temelju podataka iz literature - o anatomskim i fizikalno-mehaničkim karakteristikama drva divlje trešnje, o karakteristikama pilanskih trupaca te pilanskim sortimentima koji se iz divlje trešnje izrađuju. Nadalje su nave dene sadašnje cijene pojedinih proizvoda trešnje, s obzirom na njihove dimenzije i klasu kakvoće. Te su cijene kasnije korištene kod izračunavanja kvalitativnog i vrijednosnog iskorištenja piljenica i trupaca. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 88 <-- 88 --> PDF |
U tom je poglavlju mnogo prostora dano rezultatimaistraživanja brojnih naših i stranih znanstvenika, koja seodnose na iskorištenje za nas značajnijih vrsta drva, ali 4. METODE Autor se za istraživanja svih navedenih načina iskorištenja koristio provjerenom metodom eksperimentalnog piljenja. Pri tomu navodi da za eventualnu primjenu i metode simuliranog piljenja nije imao dovoljno prethodnih potrebnih istraživanja, a ni raspoloživih specifičnih računalnih programa. Za očekivati je, da će autor- ukoliko nastavi s daljnjim istraživanjima-ubuduće pokušati odgovarajuća istraživanja proširiti i uz korištenje metode simuliranog piljenja Treba posebno naglasiti, daje autor prije glavnih istraživanja proveo ograničena prethodna istraživanja iskorištenja. Tim je prethodnim istraživanjima izvršio provjeru ispravnosti metodike planiranih glavnih istraživanja. Eksperimentalna piljenja autor je obavljao u relativno novom i najvećim dijelom suvremeno opremljenom drvnoindustrijskom kompleksu "ARENA". U pilani tog poduzeća primarno se raspiljivanje vrši klasičnim tračnim pilama. Sekundarno raspiljivanje piljenica u elemente i popruge vrši se u doradnoj pilani na suvremenoj, dijelom kompjuteriziranoj proizvodnoj liniji. Autor je u tom poglavlju dao sve relevantne podatke o strojevima i uređajima koje je koristio u eksperimentalnom piljenju. Izbor trupaca za istraživanja obavljen je prema propisima odgovarajućih Hrvatskih normi. Eksperimentalno piljeni trupci bili su podijeljeni u četiri dimenzionalno i kvalitetno različite grupe. To su bili trupci I. klase srednjeg promjera 25-39 cm te 40 cm i više, zatim trupci II. klase srednjeg promjera 20-39 cm te 40 cm i više. U svakoj je kvalitetno-dimenzionalnoj grupi bilo po 30 trupaca. Trupci su u primarnoj pilani raspiljivani tehnikom ucijelo, na tračnoj trupčari. Iz središnjeg su dijela piljene piljenice nominalne debljine s nadmjerom 57 mm. Iz bočne zone piljene su piljenice od 27 mm, također uključivši tu i nadmjeru. Za obračun volumena piljenica koristile su se uobičajene nominalne debljine od 50, odnosno 25 mm. Proizvedene primarne piljenice (sve su bile neokrajčene), kako one koje su odgovarale za komercijal 5. REZULTATI U ovom poglavlju autor je preglednim tablicama i vrlo dobrimh grafičkimh prikazima, najprije dao detaljne podatke za sve četiri grupe istraživanih trupaca. Tu su prikazani i rezultati statističkog testiranja signifikantnosti razlika srednjih promjera, dužine i pada pro i nekih vrsta drva voćkarica. Rezultati spomenutih istraživanja služili su kasnije autoru za uspoređivanje s vlastitim spoznajama o iskorištenju divlje trešnje. ISTRAŽIVANJA nu gradu, tako i one namijenjene za daljnju doradu, odmah su po ispiljivanju podvrgnute procesu parenja u suvremenim parnim komorama, prema postojećem provjerenom režimu. Sve su piljenice, komercijalne i doradne, uzdužno-poprečnim načinom obrađene u popruge ili elemente. Proračun kvantitativnog, kvalitativnog i vrijednosnog iskorištenja trupaca u odnosu na primarne piljenice, primarnih piljenica u elemente i popruge te trupaca u odnosu na elemente i popruge, izvršen je korektno, poznatim i uobičajenim načinom. Kao što je već rečeno ranije, za obračun volumena svih proizvedenih piljenica te specificiranih finalnih proizvoda korištene su nominalne dimenzije tih proizvoda bez nadmjera, što odgovara postupku naše pilanske prakse. Autor je ipak radi usporedbe korištenih nominalnih dimenzija svih proizvoda (bez nadmjera) izvršio i teoretski proračun stvarno potrebnih nadmjera na nominalne dimenzije uz sadržaj vode u drvu od 22 %, uzevši pritom u obzir i netočnost piljenja. Tim je postupkom pokazao da mu je poznata problematika davanja stvarno potrebnih nadmjera na ispiljene sirove piljenice. Autor s razlogom nije dalje proširivao svoju radnju s ovim specifičnim i složenim područjem nadmjera. U ovom je poglavlju dao i sažeti prikaz metoda statističke obrade pokazatelja koje je smatrao relevantnima za rezultate istraživanja. Tako je statistički testirao razlike srednjih promjera istraživanih grupa trupaca, razlike dužine između grupa te razlike pada promjera između grupa istraživanih trupaca. Određenim statističkim postupcima testirao je i signifikantnost razlika između svih oblika iskorištenja primarnih piljenica iz određene grupe trupaca. Zbog nemogućnosti da u praksi dođe do potrebnih podataka, autor nije bio u mogućnosti izvršiti i adekvatno statističko testiranje signifikantnosti razlika kod daljnje obrade primarnih piljenica u elemente i popruge. Nažalost, to je česta pojava kada se slična istraživanja moraju vršiti uz što manju intervenciju u svakodnevne praktične proizvodne uvjete komercijalnih pilana! ISTRAŽIVANJA mjera između pokusnih grupa trupaca. Također su izneseni i podaci o svim proizvedenim primarnim piljenicama, kao i o strukturi ukupne proizvodnje (komercijalne piljenice, elementi i popruge) za sve četiri grupe istraživanih trupaca. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Nadalje, dani su rezultati svih vrsta iskorištenja, u primarnoj pilani - s obzirom na komercijalne i doradne piljenice - te statistički obrađeni podaci o signifikantnosti razlika odgovarajućih iskorištenja, s obzirom na ispiljene četiri grupe trupaca. Tablicama i grafičkim prikazima, autor je vrlo detaljno izložio podatke o svim načinima iskorištenja u specificirane elemente i popruge, kako s obzirom na probne grupe trupaca, tako i obzirom na ukupni volumen ispiljenih piljenica. Potrebna objašnjenja i tumačenja, inače temeljito iznesenih rezultata istraživanja, autor je ostavio za posebno i opsežno poglavlje ("Diskusija"), u kojem se rezultati istraživanja pomno analiziraju. 6. DISKUSIJA Autor zaključuje - na temelju prethodnih rezultata istraživanja - daje najčešće postojala statistički signifikantna neujednačenost promjera, dužina i pada promjera istraživanih grupa trupaca. To vrijedi i unutar pokusnih grupa trupaca, i između njih. Ta se neujednačenost pripisuje nemogućnosti da se sakupi dovoljan broj trupaca statistički ujednačenijih karakteristika. Stoga je autor vrlo oprezan u generaliziranju dobivenih rezultata istraživanja. Nadalje kritički zaključuje da rezultati istraživanja mogu, uz određenu dozu opreznosti, služiti kao korisna orijentacija tehnološke uspješnosti pilanske obrade trupaca divlje trešnje. Sigurniji su rezultati koji se odnose na Vrijednosno iskorištenje trupaca. Baš te pokazatelje smatramo u ovom radu najvrjednijima i najkorisnijima! Što se tiče kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, autor pravilno zaključuje da se oni od slučaja do slučaja mogu i znatnije razlikovati od rezultata dobivenih u sprovedenim istraživanja - ovisno o različitim uvjetima pilanske obrade. Uspoređujući dobivena iskorištenja divlje trešnje s iskorištenjima koja se u literaturi navode za naše najvažnije vrste drva (gdje su ta uspoređenja moguća), autor zaključuje da su tendencije tih iskorištenja slične. Pritom su kvantitativna iskorištenja za hrastove trupce uglavnom nešto veća, dok su kod bukovih trupca najčešće nešto manja. No, ni te se tendencije ne mogu iz više razloga generalizirati. U diskusiji se napominje da su sadašnje cijene kvalitetnijih trupaca divlje trešnje nešto veće od cijena naših najvažnijih tvrdih vrsta. Međutim, i cijene finalnih pilanskih proizvoda divlje trešnje, koji su se u ovim istraživanjima proizvodili, također su veće od odgovarajućih proizvoda drugih tvrdih vrsta drva. Ovaj je zaključak itekako važan za pilansku obradu trupaca divlje trešnje. 7. ZAKLJUČCI Vrijednosno iskorištenje pilanskih trupaca poznato je kao najvažniji pokazatelj uspješnosti pilanske obrade glede drugih načina iskorištenja, čemu je autor dao posebnu pozornost. Najveće vrijednosno iskorištenje kod obrade trupaca divlje trešnje u piljenice pokazuju trupci I. klase kakvoće i promjera 40 cm pa naviše. Isto to vrijedi i kod daljnje obrade piljenica iz naprijed navedenih trupaca u elemente i popruge. Autor nije u literaturi našao slična istraživanja, ni kod nas ni u inozemstvu, pa je stoga bilo nemoguće vršiti odgovarajuća uspoređenja iskorištenja divlje trešnje. Uspoređenja sa svim načinima iskorištenja između trupaca divlje trešnje i trupaca naših značajnijih vrsta drva, teško su usporediva zbog niza različitih uvjeta pilanske obrade trupaca pojedinih vrsta drva. Autor smatra, da bi se i drugim načinima finalizacije piljenica divlje trešnje (npr. izradom gotovih podnih obloga, zidnih obloga pa izradom lameliranih ploča itd.) mogli postići još bolji ekonomski rezultati od onih koji se postižu danas. Autor zaključuje da sprovedena istraživanja - iako u dosta ograničenim uvjetima - ukazuju na mogućnost uspješne pilanske obrade divlje trešnje. Sigurno bi bila korisna daljnja istraživanja na području pilanske obrade divlje trešnje, ali i drugih značajnijih voćkarica. MIŠLJENJE O MAGISTARSKOM RADU Tema koju je autor izabrao za svoj magistarski rad prilično je nezahvalna iz više razloga, i u našim uvjetima vrlo složena i teška za sprovodenje, posebno zbog nepostojanja eksperimentalnog pilanskog pogona. Posebnu teškoću u sprovođenju postavljenih istraživačkih ciljeva predstavljao je i nedostatak domaće i strane literature koja se odnosi na pilansku obradu trupaca voćkarica, pa tako i divlje trešnje. Problem u istraživanjima predstavljala je i činjenica da se trupci divlje trešnje obrađuju u manjim količinama na većem broju pilana. |