DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Danas je u Njemačkoj na snazi Zakon o lovu od 29. rujna 1976. g. Za obavljanje lova potrebno je posjedovati lovačku dozvolu, koja je uvjetovana lovačkim ispitom i životnim osiguranjem. Dozvoljena je uporaba automatskog oružja, ali sa samo dva naboja u spremniku. Pravo lova obuhvaća potpunu obvezu za brigu o divljači na određenom prostoru, a zatim pravo na lovljenje a cilj je sačuvati i održati fond divljači u što optimalnijem stanju, poduzimajući potrebne mjere za osiguranje povoljnih životnih uvjeta divljači. Preko 130 g. na snazi je podjela lovnih površina na lovna područja (distrikte), koji mogu biti individualni i kolektivni. Prvi moraju imati površinu od najmanje 75 ha lovno produktivne površine. U tom lovnom području pravo lova ima vlasnik ili osoba koju je on ovlastio. Kolektivna lovna područja moraju imati minimalnu površinu od 150 ha lovno produktivne površine i njihovi vlasnici se mogu udruživati u lovačke organizacije, kojima upravljaju administrativni savjeti izabrani iz članova lovačke organizacije. Tu se radi o modernoj formi dobrovoljnog samoupravljanja, gdje dolazi do izražaja briga za divljač, selektivni odstrel i biološka ravnoteža medu vrstama lovne divljači i zaštićene faune. Također se vodi računa o štetama koje bi divljač mogla učiniti na šumskim i poljoprivrednim kulturama. Pravo lova može biti i zakup fizičkim osobama, pod uvjetom da se očuvaju minimalno propisane površine. Osoba koja zakupljuje lovište mora posjedovati lovačku dozvolu za razdoblje od najmanje 3 g. i mora preuzeti odgovornost da će sačuvati fond lovne divljači i ostale faune. Ukupna površina kolektivnih lovnih područja iznosi 17,1 mil. ha, koja je zakupljena po prosječnoj cijeni od 22,5 DM/ha što iznosi 384,8 mil. DM. Od tog iznosa država uzima oko 15 %, što iznosi 57,7 mil. DM. Iz prihoda koji idu vlasnicima financiraju se troškovi gospodarenja lovištem, tako daje teško izračunati njihovu zaradu. Lovačku dozvolu trebaju imati sve osobe koje se bave lovom, a nju izdaje kompetentna ustanova za određeno područje nakon položenog lovačkog ispita, koji se sastoji od pismenog, usmenog i praktičnog dijela, koji uključuje uporabu oružja (gađanje). Dozvola za sokolarenje traži dodatni ispit. Dozvola za lov može biti izdana i maloljetnoj osobi (16-18 g.) koja može loviti samo uz nazočnost svog mentora, ali ne u zajedničkim lovovima. Njemački zakoni o lovu predviđaju mnoga ograničenja koja se moraju strogo poštivati. Popis takvih ograničenja vrlo je dug, a bazira se na lovačkoj etici. Tu spadaju ograničenja u korištenju oružja i streljiva, uporaba umjetnog svijetla, mreža, omča, vrijeme lova i dr. Planovi odstrela trebaju voditi računa o mogućnosti šteta od divljači na poljoprivrednim, šumskim i vodenim površinama, jer lovčke udruge trebaju nadoknaditi štete vlasnicima. Također postoji obveza naknade štete koja se dogodi prilikom obavljanja lova. Zabranjeni su pogoni i prigoni na poljoprivrednim površinama s kojih usjevi nisu još pobrani. Primjena zakonskih odredaba vrlo je stroga, tako da je predviđena kazna od 5 g. zatvora plus odšteta za odstrel zaštićene divljači ili za lov za vrijeme lovostaja. Za prekršaj je predviđena kazna zatvora od 6 mjeseci i dnevna globa od 180 DM. Ovisno o veličini prekršaja, predviđena je pljenidba sredstava za lov i oduzimanje lovačke dozvole za razdoblje od 1 do 5 g. ili zabrana lovljenja u trajanju od 1 do 6 mjeseci. Njemački lovci svake godine potroše oko milijardu DM za lov i zaštitu divljači. Taj iznos ne sadrži troškove zakupa lovišta, pristojbe, naknade štete, osiguranje, opremu, troškove dozvola te troškove za eventualnu dohranu divljači. Nije uračunat ni faktor vremena koje lovci utroše u razne aktivnosti, a koje bi predstavljalo značajan iznos. Angažiranje njemačkih lovaca ne temelji se na ekonomskoj računici, ali je važno spomenuti da se ekonomska vrijednost lova očituje u proizvodnji divljači u vrijednosti od 200 mil. DM, te osiguranja mnogih radnih mjesta u industriji, zanatstvu i trgovini koje su usko vezane za lovačku aktivnost. Na kraju članka autori daju poredbenu tablicu osnovnih podataka o lovu Njemačke i Italije zbog usporedbe, ali bez posebnih komentara: Njemačka Italija Ukupan broj lovacaPovršina u km2 320 000 35 704 901006 301 262 Broj stanovnikaBroj lovaca na km2 79 500 000 1,1 5 6250 000 4,8 Broj lovaca na 1000 st. 4 25,4 Lov u Njemačkoj može se definirati kao oblik zaštite okoliša kojemu je cilj sačuvati ekosustave bogate životinjskim i biljnim vrstama. Bez angažiranja lovaca Njemačka bi država trebala svake godine investirati milijune maraka da bi ostvarila te ciljeve. Temelj na kojem se zasniva lovačko pravo u Njemačkoj čini dio nacionalne kulture od starih vremena. Način organizacije lovstva u Njemačkoj može korisno poslužiti Italiji (i drugima) za uspostavu korektnog odnosa između lovaca i vlasnika lovnih površina. Iz broja 3, svibanj-lipanj izdvajamo: Inauguracija 50. godišnjice Talijanske Akademije šumarskih znanosti Dana 18. svibnja održana je u Firenci svečanost u povodu 50-godišnjice aktivnosti Talijanske Akademije šumarskih znanosti. Svečanost je održana u nazočnosti autoriteta šumarskog, znanstvenog i društvenog života u dvorani Luča Giordano palače Medici Riccardi. |