DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 75 <-- 75 --> PDF |
dužinama). Ocijenjeno je daje ovakav način rada najbrži i najekonomičniji. Tom prilikom Harvester je svrstavao već obrađene Sortimente (grede, pilana 1, pilana 2, ovršci i grane). Snimanje je trajalo 4 dana, utrošeno je bruto 34,4 h ili neto 26,6 \ Postotak iskorištenja na 1464 stabla je 76,7 % ili 427,5 kubika drvne mase. Za obradu stabala troši se 2/3 radnog vremena, stoje uzrokovano velikom granatošću, uz napomenu da se i dio grana treba obraditi u Sortimente. Produktivnost Harvestera je velika i oscilira između 10 i 30 kubika na sat neto stoje proporcionalno dimenzijama debla. Izrada se odvija bez posebnih problema i kod najgranatijih stabala. Zbog male vrijednosti i velikih troškova krajnji vrhovi stabala nisu do kraja obrađeni. Kvaliteta rada je zadovoljavajuća, a po prvim rezultatima izgleda da je i sa stajališta ekonomičnosti ovaj oblik mehanizacije opravdao sve veću primjenu, kao stoje to već postignuto u zemljama sjeverne Europe. Claudio Fagarazzi: Analiza tržišta poljoprivredno šumskih biomasa za energetsku upotrebu Posljednjih godina značajno je povećan interes na nacionalnoj i svjetskoj razini za problematiku vezanu uz kvalitetu okoliša, što rezultira sve većom orijentacijom prema uporabi energetskih resursa biološkog porijekla. U ovom članku je obrađen potencijal razvoja tržišta za energetske izvore poljoprivredno-šumskog porijekla u usporedbi s klasičnim fosilnim gorivima. Tržišnim je istraživanjem uspoređena vrijednost proizvoda biološkog porijekla za proizvodnju toplinske energije kao što su briketi i klasično ogrijevno drvo. Definirani su faktori rizika i nedostataka koji utječu na određen način na ovo područje, kao na primjer: institucionalni, ekonomski, socijal-kulturološki te tehnički. Sigurno je daje opravdano već sad predvidjeti dobru perspektivu za tradicionalna goriva biološkog porijekla i postepen pozitivan razvoj tržišta za duže razdoblje. U ovom članku je prikazana metodologija osnovana na bazi marketinške analize tržišta i procjene čimbenika koji utječu na njegov razvoj, vodeći računa o "prednostima" i "slabostima" poduzetništva koje želi naći svoje mjesto na tržištu, kao i o "rizicima" i "povoljnostima" za okoliš u kojemu se razvija tržište. Radi identifikacije čimbenika koji utječu na tržište goriva za zagrijavanje, primijenjene su tri analitičke metode od kojih ćemo navesti samo prvu PEST analizu autora Kotier i dr. 1996 g. PEST analiza tržišta biomase poljoprivredno-šum skog porijekla za energetsku upotrebu sadrži: procjenu normativnih čimbenika - tj. okvirni normativ obnovljih resursa na nacionalnoj i regionalnoj razini, te normativi postrojenja koji upotrebljavaju biomasu ekonomsku procjenu - povoljnost ulaganja u obiteljska postrojenja za grijanje, lokacija proizvođača biomase i njenih krajnjih korisnika te troškovi transporta socijalno-kulturalnu procjenu - spremnost društva na promjenu tradicionalnog načina grijanja s novim sustavima - tehnološku procjenu - potencijal ponude biomase u Italiji, broj, položaj i proizvodnja goriva na bazi biomase (čips, briketi itd.) te mogućnost zamjene postrojenja na klasično gorivo s postrojenjima za uporabu biomase (posebno postrojenja manjih od 200 kwh). Svaka od ovih komponenti detaljno je analizirana, s usporedbama u odnosu na vrste goriva, načine loženja, zakonska ograničenja te tehnološke prednosti i nedostatke. U zaključcima članka autor ističe da rezultati istraživanja daju optimističke izglede za primjenu goriva vegetativnog porijekla sa stajališta tehnološke upotrebljivosti i sa stajališta povoljnosti cijena u odnosu na klasična fosilna goriva. Paolo Casanova, Anna Memol i: Organizacija lova u Njemačkoj Posljednjih dvadesetak godina lov je postao važna tema javnog mnijenja i sredstava informiranja na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Lov je nadvisio svoju proizvodnu ulogu, ali nije kod sljedbenika promijenio sklonost da lov smatraju nezamjenjivim prirodnim pravom čovjeka. U ovom članku autori su prikazali organizaciju lovstva u Njemačkoj, gdje je lovna kultura već od davnina imala drukčije osnove od one u latinskim zemljama. Poslije ujedinjenja, površina Njemačke iznosi 357 042 km2 sa oko 30 % šumskih površina, koje čine velike komplekse: Bavarske Alpe, Schwarzwald, Bayerischer Wald, Oberpfälzer Wald, Erzgelirge i dr. Na tim površinama obitavaju mnogobrojni jeleni, jeleni lopatari, srneća divljač i divlje svinje, koji su glavni predstavnici njemačke lovne faune. Osobito je rasprostranjen jelen u gotovo svim šumama, a uglavnom se lovi s visokih čeka. U planinskim krajevima, a posebice u Bavarskim Alpama lovi se tetrijeb gluhan i tetrijeb ruševac, i to isključivo za vrijeme svadbenog pjeva, što bi po talijanskim propisima bilo strogo zabranjeno. U sjevernim predjelima nalaze se jarebice, a u središnjem fazani. Njemačka broji oko 80 mil. stanovnika, a broj lovaca je oko 320 000 ili oko 1,1 lovac po kvadratnom kilometru ili 4 lovca na 1000 stanovnika. Prvi zakon o lovu donesen je 1870. g. i regulirao je lovostaje pojedinih vrsta, vodeći računa o intenzitetu šteta. Drugi zakon iz 1891. g. regulira naknadu za štete od divljači vlasnicima ili korisnicima poljoprivrednih zemljišta. |