DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 47     <-- 47 -->        PDF

PREGLKDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11 12. CXXV (2001). 625-634
UDK 630* 156 (Lynx lynx L.)


RIS {Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE,
ODLOV I BROJNOST (1974-2000)*


THE LYNX {Lynx lynx L.) IN CROATIA - REINTRODUCTION,
CATCH AND POPULATION


Alojzije FRKOVIĆ**


SAŽETAK: Ispuštanjem triju parova euroazijskih riseva (Lynx lynx L.)
slovačke provenijencije iz karantene u Kočevskoj (Slovenija) 2. ožujka 1973.
ova je krupna zvijer spontanim premještanjem nakon tričetvrt stoljeća (posljednji
izvorni ris ulovljen je 1903) ponovno pristigla u Hrvatsku. Prvi odrasli
primjerak osmotren je u NP Risnjak, Općina Čabar, 16. lipnja 1974, od
kada se redovno prikupljaju podaci o tijeku naseljavanja, brojnosti, štetama i
odlovu. S čabarskog dijela Gorskog kotara risevi se postupno šire prema jugoistoku.
Krajem 70-tih godina naselili su cijeli Gorski kotar i veći dio Hrvatskog
primorja, počevši pričinjati prve veće redukcijske zahvate na populacijama
parnoprstaša (srna, divokoza, muflon). Od odlova prvog dokaznog
primjerka novonastanjenog risa (lovište "Snježnik", 27. 9. 1978) u porastu je
nekontrolirani odlov. Da bi se to spriječilo 1982.godine temeljem Zakona o
zaštiti prirode ris je stavljen pod zaštitu. Ris se od tada lovi na osnovi odobrenih
odstrjelnih kvota resornih institucija. Sveukupno je u razdoblju od 1978.
do 2000. (23 godine) u Hrvatskoj odstrijeljeno ili na druge načine odlovljeno/
stradalo 211 riseva. Najveći broj odlovljen je u Primorsko-goranskoj županiji
- 135 (64 %), slijedi Ličko-senjska s 56 (26 %) i Karlovačka županija s
11 (5 %) riseva. Ris je danas zastupljen u gotovo svim gorskim šumama i drugim
odgovarajućim staništima. Brojnost mu se procjenjuje na 70 do 90 jedinki.
Neke novije analize raspoloživog plijena pokazuju da populacija risa u
Hrvatskoj ne prelazi 50 jedinki.


Budući daje ris zakonski zaštićena vrsta legalnost odstrjela je upitna, ali
iz prikazanih istraživanja dosadašnja smrtnost nije onemogućila njegovo širenje
na odgovarajuća staništa u Hrvatskoj, odnosno Bosnu i Hercegovinu.
To ne znači daje budućnost risa u Hrvatskoj sigurna brez promišljenog gospodarenja.


Ključne riječi: Hrvatska, euroazijski ris, Lynx lynx, reintrodukcija,
mortalitet, odstrjel, brojnost, plan upravljanja risom.


UVOD Introduction


Izvorni euroazijski ris (Lynx lynx L.) u Hrvatskoj Ijen na području Primorsko-goranske županije, u Općinajduže
se zadržao u Gorskom kotaru i Velebitu. Smani
Čabar, nedaleko slovenske granice, 1903. godine
tra se daje posljednji autohtoni ris u Hrvatskoj odlov-(Koritnik 1974).


Na primjeru Njemačke i Švicarske, koje su zemlje


prve u Europi provele 1969. i 1971. reintrodukciju ri


*
Ovaj je rad u obliku postera predstavljen na Sedmom hrvatskom
biološkom kongresu održanom u Hvaru od 24. do 29. rujseva
(Čop 1973), na taj se korak odlučila i Slovenija
na 2000.
(Štrumbel j 1973). Sredinom siječnja 1973. iz Slo


** Alojzije Frković, dipl. ing. šum., umirovljeni savjetnik za lov


vačke su dopremljena tri para riseva, 3 mužjaka i 3


stvo Direkcije "Hrvatskih šuma Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 48     <-- 48 -->        PDF

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, ODLOV 1 BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 625-634
ženke, koji su nakon jednoipo mjesečne karantene 2.
ožujka 1973. ispušteni na slobodu u reviru Trnovec,
Kočevska (Slovenija), oko 10 km sjeverno od granice s
Gorskim kotarom u Hrvatskoj (Frković 1974). Ispušteni
risevi bili su uhvaćeni u Slovenskom Rudogorju
(Slovačka) i za razliku od našeg drevnog tjelesno slabijeg
dinarskog soja risa, pripadaju krupnijem istočnokarpatskom
soju euroazijskog risa (Mikulić iTvrtković
1982, Mirić 1987, Grubač 2000). Iste godine
po ispuštanju sve su tri ženke risa donijele potom


PODRUČJE ISTRA;


Hrvatska je (56.538 km2, 4,6 mil. stanovnika) pretežito
gorovita zemlja. Oblika nalik "kifli" svojim sjevernim
krakom zalazi u Panonsku nizinu, a južnim, koji se
poklapa s dinarskim vapnenačkim gorjem, izbija u širokoj
fronti na Jadransko more. Nizine prevladavaju na
sjeveru i u kotlinskim zavalama ostalog dijela. U dinarskom
području razvila su se kraška polja. Prema Potočiću
(1983) u Hrvatskoj razlikujemo tri klimatska
područja. Kontinentalno (panonsko) područje leži na
nadm. visini od 80 do 170 m s pros. god. temp, zraka od
12 °C i 800 mm oborina/god. Prekrivaju ga šume hrasta
i bukve. Drugo klimatsko područje je područje Visokog
krša, Lika i Gorski kotar, kao središnji prostor kojeg je
naselio i stani reintroducirani ris. Klima je oštra gorska
(prosj. temp, zraka 7 °C, 1800-2900 mm oborina). Ono
obuhvaća masiv Dinarida od Risnjaka i Snježnika na
sjeveru, pružajući se prema jugoistoku u dva smjera:
Velebit (1758 m) na zapadu i Plješevica (1657 m) na istoku
s kršnom visoravni Like u sredini (500-700 m). U
svom sjeverozapadnom dijelu to je područje prebornih
šuma jele i bukve. U treće klimatsko područje ulazi južni
dio Dinarida, obalno područje Jadranskoga mora i
otoci. Klima je tu mediteranska, s razvijenim degradacijskim
stadijima vegetacije i tla.


U hidrografskom smislu Hrvatska se nalazi u prirodnim
oblastima crnomorskog i jadranskog sliva. Najveća
je rijeka Sava s pritocima. Rijeke jadranskog sliva
su kratkog toka, pretežito ponornice.


METODE RJ


Prve informacije o upravo provedenom ispuštanju
riseva u šume Kočevske te očekivanju da ova krupna
zvijer spontanim širenjem pristigne u Gorski kotar, autor
je dobio od predstavnika Odjela za lovstvo Instituta
za gozdno in lesno gospodarstvo Ljubljana (IGLG), Janeza
Copa, koji je u ime instituta od Gojitvenog lovišča
"Medved" Kočevje preuzeo sve poslove oko praćenja
tijeka reintrodukcije riseva u Sloveniju. Na njegovu
zamolbu u Delnicamaje 21. ožujka 1973. organiziran
susret predstavnika IGLG-a sa šumarskim i lovnim
stručnjacima Šumskog gospodarstva Delnice i Saveza
lovačkih društava općine Delnice (Frković


stvo. U osvajanju novih područja najprije su krenula
dva odrasla risa, od kojih se jedan odrastao mužjak
uhvatio u gvozda u reviru Mala gora, Ribnica 5. veljače
1974, a drugi se vjerojatno spontanim premještanjem,
prešavši rječicu Čabranku, odselio u Gorski kotar
(Štrumbelj 1974,Čop 1995).


Svrha ovog rada je prikazati tijek spontanog širenja
risa, njegov status i intenzitet odi ova (mortalitet) u Hrvatskoj
u razdoblju od 1974. do 2000. godine s osvrtom
na stanje risa danas i perspektivu opstanka populacije.


/ANJA - Study area


Mogućnost uzgoja i zaštite divljači postoji na površini
od oko 5,3 milijuna hektara (94 %). Većinu lovišta
(80 %) zakupila su lovačka društva s ukupno 55.000
članova-lovaca. Od 8 hrvatskih nacionalnih parkova
njih 4 (Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica),
ukupne površine 57.000 ha, smješteno je na
području rasprostranjenosti riseva. Tu su sve životinje
zaštićene. Krajem 1990. procijenjeno brojno stanje
lovnih parnoprstaša kao glavnog risevog plijena u Hrvatskoj
iznosilo je: jelena (Cervus elaphus) 12.500,
srna (Capreolus capreolus) 57.600 (68 % mogućeg kapaciteta)
i divlja svinja (Sus scrofa) 16.900 grla. U minulom
domovinskom ratu (1991 -1995) i prvim godinama
poraća brojnost ovih vrsta znatno je smanjena. Uz
reintroduciranog risa od krupne zvjeradi u gorskim područjima
na Visokom kršu dolazi smeđi medvjed (Ursus
arctos), čija brojnost odgovara raspoloživom kapacitetu
staništa i zaštićeni vuk (Canis lupus). Zec (Lepus
europaeus), poljske i šumske koke u stalnom su brojčanom
nazadovanju.Za dobrog uroda bukvice brojan je
sivi ili veliki puh (Myoxus glis), kao osnovna hrana riseva
tijekom jesensko-zimskog razdoblja godine.


Uzgoj ovaca u gorskim krajevima (Lika, Gorski kotar)
odvija se na prostranim pašnjacima ekstenzivnim
načinom proizvodnje. Godine 1992. u Hrvatskoj se uzgajalo
oko 540.000 ovaca (Caput 1997).


- Methods
1973). Zamoljen za suradnju, autor se od prvog dana
uključuje u praćenja riseva, koje se vodi pod radnim
imenom "Projekt ris", uključujući u njega sve terenske
lovne djelatnike i lovce područnih šumarija i/ili lovačkih
društava.


Kako je to dijelom izneseno u ranijem radu (Frkov
i ć 1998) prva saznanja o pristiglim risevima u Gorski
kotar datiraju od lipnja 1974., od kada se broj nalaza
osmotrenih riseva, slijeđenja njihovih tragova, nalaza
ostataka plijena i si. stalno povećava. Od posebnog značenja
bila je zima 1974/75. i 1975/76. kad je po tragovima
na snijegu nedvojbeno utvrđeno prisuće risovice s




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 49     <-- 49 -->        PDF

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE. ODLOV 1 BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 625-634
mladima (lovište "Bjelolasica") te specifičnosti u načinu
kradanja plijenu i njegova hvatanja. Tih se godina po
prvi puta čulo i glasanje riseva. Sve te podatke autor je
unašao u posebne pregledne karte i kao godišnja izvješća
slao Odjelu za lovstvo IGLG-a u Ljubljanu.


Od 1978. godine kada je u Gorskom kotaru odlovljen
prvi dokazni primjerak risa u Hrvatskoj, od IGLG-a
je preuzet obrazac "Zapisnik o ulovljenom risu", koji
se obvezno ispunjavao pri svakom pregledu ulovljenog/
stradalog risa. Ovo se posebno odnosi na razdoblje
od sredine 1982, kada je Savjet za zaštitu prirode Republičkog
zavoda za zaštitu prirode osnovao stalnu
Komisiju za praćenje populacije risa (Mikulić 1982).
Uz nadležne hrvatske stručnjake, medu kojima je od
prvog dana bio i autor, u komisiju je bio uključen i
predstavnik IGLG-a. Zadaća komisije, od 1992. Povjerenstva
za praćenje populacija velikih zvijeri, bila je
praćenje novonastale populacije risa u Hrvatskoj, sagledavanje
utjecaja na gospodarske vrste divljači i
obavljanje regulacije brojnog stanja ovog predatora izdavanjem
svakogodišnjih odobrenja za odstrjel, sukladno
rezultatima analize ankete-izvješća i zahtjeva s terena
(H u b e r i sur. 2000). Obrazac zapisnika o pregledu
ulovljenog/stradalog risa sadržavao je ove podatke:


REZULTATIPrisutnost prvog risa u Gorskom kotaru (Hrvatska)
utvrđena je neposrednim osmatranjem (lovočuvar Marijan
S t i m a c iz Gerova) u gorskoj livadi Lazac u Nacionalnom
parku Risnjak (općina Čabar), Primorskogoranska
županija, 15. lipnja 1974. ili jednu godinu i
nešto više od tri mjeseca od dana ispuštanja riseva u
šume Kočevske. Prvi dokazni primjerak novonaseljenog
risa u Hrvatskoj stečen je također u Gorskom kotaru,
u lovištu "Snježnik", lokalitet Kašljevac, 27. rujna
1978 (Slika 1). Radilo se o dvije godine staroj ženki
mase (bez utrobe) 16 kg. Godinu dana kasnije, neutvrđenog
datuma 1979, uz dva risa odstrijeljena u Gorskom
kotaru (lokalitet Škurina) i Hrvatskom primorju
(Križišće), jedan je ris odstrijeljen u žumberačkom
gorju, lokalitet Blaževo brdo, Zagrebačka županija.
S čabarskog dijela Gorskog kotara risevi se postupno
šire prema jugoistoku. Godine 1975. i 1976. naselili
su cijeli Gorski kotar (125.000 ha) i veći dio Hrvatskog
primorja (80.000 ha), staneći pričinjati prve osjetljivije
redukcijske zahvate na populacijama lovnih vrsta parnoprstaša
(srna, divokoza, novonaseljeni muflon na
Grobinšćini) i štete na stoci (ovce u Suhoj Rječini, Starom
lazu i Brodmoravačkom kraju). Krajem sedamdesetih
godina prisuće riseva zabilježeno je u Velikoj Kapeli,
1980. u Vinodolskoj kotlini i Ričićkom bilu, 1981.
u Javornici kod Jasenka, drežničkom kraju i Miškovici
(Otočac), a 1983. na području Sjevernog Velebita. Usporedo
s proširenjem područja rasprostanjenosti raste i
odlov. Godine 1980. na području današnjih općina Vr


vrijeme (datum, sat) i mjesto (općina, lovište, uži lokalitet)
odlova, uzrok smrti (odstrjel, otrov, stupica, promet...),
spol, procijenjena dob i masa (vagana, procijenjena)
te podaci o mjerama tijela odnosno trofeje (krzno,
lubanja). Obrazac je sadržavao rubriku za upis broja
osmotrenih riseva te podatke o lovcu odstrelitelju
odnosno nalazniku ostataka stradale zvijeri. Odstrelitelj/
nalaznik ili njegova matična organizacija (šumarija,
lovačko društvo) bili su dužni lešinu risa poslati na
pregled Veterinarskom zavodu Rijeka ili Veterinarskom
institutu Zagreb.


Kako je autor kao član Komisije za praćenje populacije
risa i stručni lovni djelatnik Šumskog gospodarstva
Delnice (od 1991. Uprave šuma Delnice, odnosno
od 1993. Direkcije "Hrvatskih šuma" Zagreb) kroz svo
izvještajno razdoblje pokrivao cijelo područje Gorske
Hrvatske pa i šire, rješenjima resornih institucija o
odobrenju odstrjela riseva redovno je određivan kao
stručna osoba za pregled odlovljenih/stradalih riseva te
izradu zapisnika, a kao ovlašteni vještak bio nazočan
procjeni šteta i ocjenjivanju risevih trofeja. Sve je to
doprinijelo da se podaci izneseni u ovom radu, posebno
oni o intenzitetu i strukturi odlova riseva, mogu
smatrati vjerodostojnima.


- Results
Fig. 1 The first lynx killed in Croatia; Gorski kotar, hunting
ground "Snjeznik" on 27. September 1978. Lynx is held by
forestry Tršće game warden Josip Malnar Sen.
Photo: A. Frković




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 50     <-- 50 -->        PDF

A. l-i-kovic: RIS {Lynx lynx I..) U HRVATSKOJ NASELJAVANJE. ODLOV I BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 625-634
bovsko, Ravna Gora, Crikvenica, Bribir i Brod na
Kupi odstrijeljeno je 5 riseva, 1981. - 9, od kojih prva
tri risa u ogulinskom kraju i sjeverozapadnoj Lici, i
1982.-11 riseva.


Da bi spriječio daljnji nekontrolirani odlov riseva
tadašnji Republički zavod za zaštitu prirode godine
1982. na osnovi Zakona o zaštiti prirode donosi Odluku
o posebnoj zaštiti risa. Ris se od tada u Hrvatskoj
tretira kao zaštićena vrsta, a taj će status zadržati sve
do danas temeljem odredbi Pravilnika o zaštiti pojedinih
vrsta sisavaca (Mammalia) iz 1995. godine. Iako je
zaštićenu životinju pa tako i risa bilo zabranjeno hvatati,
rastjerivati, ubijati, preparirati... izdavanje dozvola
za regulaciju brojnog stanja, a otud i smanjivanja šteta,
zasnivalo se na odredbi istog zakona po kojem je bilo
dopušteno izuzetno odobriti odstrjel određenog broja
riseva samo za znanstveno-istraživačke svrhe, a uz
prethodno pribavljeno dopuštenje resornog ministarstva
(danas Ministarstva zaštite okoliša i prostornog
uređenja). Ris se dakle od 1982. godine lovi temeljem
odobrenih odstrjelnih kvota (posebnih dozvola) spo


Zagrebačka (2)


N=211


Zadarska (3)
Vukovarsko-srijemska (1) ; Istarska (2)
Splitsko-dalmatinska (1)


Karlovačka (11)


Llčko-senjska (56)


Primorsko-goranska (135)


Slika 2. Smrtnost riseva po županijama u Hrvatskoj u razdoblju od


1974-2000.
Fig.2 Lynx mortality by County in Croatia in the period 1974


2000.


menutog zavoda, odnosno od 1993. njegova pravnog
slijednika Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša.
Posljednja lovna dozvola za odstrjel riseva izdana je za
lovnu sezonu 1997/98., da bi se u 1998. godini prestalo
sa slanjem anketnih listova odnosno s odobrenjem odstrjelnih
kvota. Nije poznato je li ta mjera pogodovala
populaciji risa, njenom razvoju, porastu brojnosti i ši-


Slika 3. Prostorni raspored mjesta stradanja riseva u Hrvatskoj u razdoblju 1974-2000.
Fig. 3 Spatial distribution of lynx mortality in Croatia in the period 1974-2000.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 51     <-- 51 -->        PDF

A. Frković: RIS (Livu-lynx L.) U HRVATSKOJ NASELJAVANJA. 0FJL0V I BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 625-634
renju na nove prostore. Za pretpostaviti je daje ilegalni
ulov nadomjestio legalni (Huber i sur. 2000).


Na temelju Pravilnika o visini naknade štete počinjene
nad zaštićenom vrstom, kazna za ubijenog risa
iznosi 40.000 kn.


Sveukupno u razdoblju od 1978, kada je odstrijeljen
prvi ris, do 2000. (23 godina) u Hrvatskoj je odstrijeljeno
ili na druge načine odlovljeno 211 riseva. Najveći
broj dokumentiranih riseva odlovljen je u Primorsko-
goranskoj županiji (253.800 ha kopnenog dijela)
- 135 (64 %), slijede županija Ličko-senjska


(374.600 ha) s 56 (26 %) i Karlovačka (331.100 ha) s
11 (5 %) odlovljenih riseva. Tri su risa odstrijeljena u
Zadarskoj županiji, po dva u Istarskoj i Zagrebačkoj te
18


17


16


15


14


13


12


11


10


EL


po jedan ris u Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj
županiji (Slika 2).
Prostorni raspored mjesta stradanja riseva u Hrvatskoj
prikazanje na Slici 3.


Godišnji mortalitet kretao se od 1-17 risova, sa
srednjom vrijednošću od 9,2 risa godišnje. Najveći odlovi
zabilježeni su u 1986, 1990. i 1993. godini, po 17,
premašujući tako odobrene odstrjelne kontigente.
Samo u prvoj godini izvještajnog razdoblja (1978.)
odlovljen je jedan ris. Po tri su risa odlovljena u 1979. i
1992., po 5 u 1980, 1991. i 1999.godini te po 6 i više
u preostalim godinama izvještajnog razdoblja. Do
stavljanja risa pod zaštitu (1982.) u prvih 5 godina
(1978-1982) ukupno su odlovljena 23 risa (Slika 4).


1978 19 1982 19 1988 1990 1992 19
1979 1981 1983 1987 1989 1991 1993


Godina - Years


Slika 4. Smrtnost riseva po godinama u Hrvatskoj u razdoblju 1974-2000.
Fig.4 Lynx mortality by years in Croatia in the period 1974-2000.


Stupanjem na snagu Odluke o posebnoj zaštiti risa
(1982) daleko najveći broj riseva stjecanje u, posebnim
odobrenjima za odstrjel, dozvoljenom terminu lova,
tj. od 1. odnosno 15. studenog jedne kalendarske
godine do 28/29. veljače druge kalendarske godine.
Pored odstrijela koji su zaredali u prvih 5 godina
(1978-1982) te u posljednje tri godine (1998-2000),
kad je nadležna institucija uskratila izdavanje odstrjelnih
dozvola, risevi odlovljeni izvan dozvoljenog termina
lovidbe odnosili su se poglavito na primjerke stradale
u prometu, na zatrovanim mekama ili uhvaćene u
stupice, ulovljene u ili tik ljudskih naselja te stradale
od nepoznatih čimbenika.


Uz dominantan jesensko-zimski mortalitet riseva, u
vrijeme trajanja tzv. glavne sezone lova kada se u lovištima
odvija glavnina lovova na lovne vrste divljači,
odlov riseva zabilježen je u svim mjesecima promatranog
razdoblja (Slika 5).


U odnosu na dob ukupno je odlovljeno 147 (70 %)
riseva starijih odjedne godine i 63 (30 %) riseva mladih
odjedne godine. Zajednog risa nije utvrđena dob (Slika
6). Za 210 (98 %) riseva utvrđene starosti dob se kretala
u rasponu od 0,2 do 8,0 godina ili u prosjeku 2,2 godine.


Od ukupnog broja odlovljenih riseva 83 (39 %) su
bila muškog spola i 105 (50 %) ženskog spola. Za 23




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 52     <-- 52 -->        PDF

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE. ODLOV I BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001), 625-634
40
38
38
34
32
30
28
26
24
22


220


16


16
14


12


10
8
6
4
2
0


10 11 12
Mjeseci - Months


Slika 5. Smrtnost riseva po mjesecima u Hrvatskoj u razdoblju 1974-2000.
Fig. 5 Lynx mortality by months of the year in Croatia in the period 1974-2000.


N=21 1 nepoznato - unknown (23)


N=211 nepoznato - unknown (1)


do 1 god. - to 1 yr. (63)


ženski -female (105)


muški - male (83)


preko 1 god - over 1 yr. (147)


Slika 6. Smrtnost riseva po dobi u Hrvatskoj u razdoblju I974- Slika 7. Smrtnost riseva po spolu u-Hrvatskoj u razdoblju 19742000.
2000.
Fig. 6 Lynx mortality by age in Croatia in the period 1974-2000. Fig. 7 Lynx mortality by sex in Croatia in the period 1974-2000.


(11 %) odlovljenih riseva nije bilo moguće utvrditi
spol (Slika 7).


N=211


Za 207 (98,1 %) riseva zapisnicima je zabilježena
masa. Odlovljenih 48 (23,1 %)) riseva bilo je ispod 10 20 kg (56)
< 10 kg (48)
kg, 103 (49,7 % ) mase od 10 do 20 kg i 56 (27,0 % )
preko 20 kg (Slika 8).


Za 79 (38,1 % ) riseva masa je bila procijenjena, a za
128 (61,9 % ) riseva određena vaganjem. Mase riseva
određene procjenom kretale su se u rasponu od 2,0 do
30,0 kg, prosjek 15,9 kg, a mase riseva određene vaganjem
bile su od 1,2 do 31,0 kg, prosjek 16,3 kg. Prosje


10 -20 kg (103)


čna masa ženki bila je oko 15 kg, a mužjaka oko 19 kg.


Risevi su lovljeni različitim načinima i sredstvima
lova. Daleko ispred ostalih načina/sredstava prednjači
odstrjel lovačkim puškama i lovačkim streljivom kojiSlika
8. Smrtnost riseva po masi u Hrvatskoj u razdoblju


ma je odstrijeljeno 157 (74,4 % ) riseva, dok na druge 1974-2000.
načine otpada 54 (25,6 % ) riseva (Slika 9). Fig. 8 Lynx mortality by mass in Croatia in the period 1974-2000.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 53     <-- 53 -->        PDF

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ NASKL.IAVAN.IE, ODLOV I BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 625-634
željezna motka - iron pole (1)
vlak - train (4)
utapljanje - drowning (1)
uhvaćen živ - caught alive (1)
ugušen - sufooated (3)
štap - wooden pole (3) i i
sjekira - axe (1) \\_\


puška-gun (157)


N-211


auto-car(13)
gvožđa-steel trap (10)
kamenom -rock(1)
mina - land mine(1)
nepoznato - unknown (10)
otrov - poison (2)
pištolj - pistol (3)


Slika 9. Smrtnost riseva u Hrvatskoj prema sredstvima lova u raz


doblju 1974-2000.
Fig. 9 Lynx mortality by the causes of death in Croatia in the


period 1974-2000.


Kao jedan od najuspješnijih načina lova pokazao se
slučajni susret lovca s risom pri lovu na druge vrste
divljači kojim je načinom odstrijeljeno 78 (49,7 %) riseva.
Na drugo mjesto po uspješnosti dolaze skupni lovovi
prigonom, obično vodeni na divlje svinje i/ili nezaštićene
grabežljivce (lisica), u kojima je odstrijeljen
31 (19,7 % ) ris. Dočekom na visokoj čeki noću za
mjesečine uz postavljeni mamac odstrijeljeno je 19
(12,1 % ) riseva, u lovu vrebanjem 12 (7,6 % ) a u lovu
s psima goničima (brakadama) 10 (6,3% ) (Slika 10).


Kao drugi načini stradanja riseva vode se promet,
gvozda, otrov i ostalo. Od prometala ukupno je usmrćeno
17 (8,0 %) riseva, od čega u sudaru s automobilom
13 i od vlaka na pruzi 4. U gvožđa (stupice) se
uhvatilo 10 riseva, a na zatrovanim mekama otrovana


2. U 17 (8,0%) slučajeva radilo se o ilegalnom odstrijelu
za koje ulove nije bilo ni prijava ni presuda, pa
tako ni sankcioniranja prekršitelja.
Od 25 (12 %) usmrćenih riseva koji se vode pod
"ostalo", za 10 (6,3 %) riseva nije utvrđen uzrok smrti.


Pri bliskom susretu, obično s jedinkama ispod godine
dana starosti, štapom su usmrćena 3 risa, a željeznom
motkom, sjekirom i kamenom po jedan ris.Tri su risa
udavljena, a jedan uhvaćen živ (i naknadno ubijen). Jedan
se ris utopio u moru (Ulika, Červar kod Poreča, 5.
lipnja 1989) a jedan stradao od minsko-eksplozivne naprave
(Bjela kosa kod Vrbovskog, 10. prosinca 1991).


Kako je većina lešina riseva slana na preglede nadležnim
veterinarskim ustanovama, u dva risa, odrasla
mužjaka, ubijena u samom naselju (Kuželj, Gorski kotar,
6. 7. 1984; Podkilavac, Grobnik, 29. 1. 1994), nalazi
na bjesnoću bili su pozitivni (Frković 1994). Za
risa iz Kuželja to je naknadno opovrgnuto (K a r 1 o v i ć
i sur. 1988). Za potrebe istraživanja proširenosti leptospiroze
u divljači u razdoblju od 1985. do 1998. iz
Gorskog kotara je poslano 46 uzoraka krvi od odlovljenih
riseva (K o v a č i ć i sur. 2001). Rezultati istraživanja
bit će objavljeni naknadno u posebnom radu.


Krajem 2000. godine risevi su zastupljeni na svom
području Gorske Hrvatske, poglavito u kontinentalnom
dijelu Primorsko-goranske, Ličko-senjske i jugozapadnom
dijelu Karlovačke županije, kao središnjem
dijelu njihove stalne naseljenosti, na površini od oko


750.000 ha. Preko Učke i Ćićarije risevi se povremeno
pojavljuju u Istri, a preko Gorjanci zalaze u Žumberačko
gorje. Registrirani su u Dalmatinskoj zagori i nekim
južnodalmatinskim planinama (Moseč, Biokovo). Pojedini
skitajući primjerci osmotreni su u Spačvi (Vukovarsko-
srijemska županija), na zapadnoj obali Istre i u
Splitsko-dalmatinskoj županiji (Slika 3).
Brojnost riseva u Hrvatskoj procjenjuje se na 70-90
jedinki. Neke novije analize raspoloživog plijena pokazuju
da populacija risa u Hrvatskoj ne prelazi 50 jedinki,
jer zbog niske gustoće parnoprstaša njihov priplod
ne omogućuje prehranu većeg broja risova. Godine
1995. u Gorskom kotaru kao središnjem prostoru ri


N=211 vrebanjem - by prowling (12)


vabljeniem - by alluring (1) _L.~ i doček uz mamac - at bait (19)


ilegalni lov - illegal hunt (17)


i lov sa psima - hunt with dogs (10)


slučajni susret - random encounter (78)


nepoznato - unknown (20)


nesretni slučaj - accident (18)


ostalo - other (2)


slijeđenjem po tragu - by following tracks (1)


pri hvataniu plijena - while capturing prey (1)
ratno stradanje - war casualty (1)
skupni lov prigonom - group chase hunt (31)


Slika 10. Smrtnost riseva u Hrvatskoj prema načinima lova u razdoblju 1974-2000.
Fig. 10 Lynx mortality by the way of hunting in Croatia in the period 1974-2000.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 54     <-- 54 -->        PDF

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, ODLOV 1 BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 625-634
seva naseljavanja, visina populacije bila je procijenjena
na 35-40 jedinki (Frković 1998) s tendencijom
laganog pada gustoće naseljenosti. Ukupna brojnost riseva
na tom je području usko povezana s njihovim prelaženjima
granice prema Sloveniji, stoje potvrđeno telemetrijskim
praćenjima obilježenih riseva na Kočevskom(
Čop 1995).


Na cijelom području Gorske Hrvatske reintroducirani
ris, zajedno sa druga dva krupna predatora, smeđeg
medvjeda i vuka, obavlja određenu do sada nedovoljno


RASPRAVA I ZAKLJUČCI -


Od kada je na području Nacionalnog parka Risnjak
lipnja 1974. osmotren prvi primjerak navonaseljenog
risa iz Kočevske (Slovenija) kroz idućih desetak godina,
ovaj je krupni predator naselio svo područje Gorske
Hrvatske. Nakon prvog dokaznog primjerka ulovljenog
risa na krajnjem sjeverozapadnom području Gorskog
kotara ujesen 1978. već sljedeće godine (1979) prvi
odlovi riseva registrirani su u Hrvatskom primorju i
Žumberačkom gorju, a početkom osamdesetih godina
u Velikoj i Maloj kapeli, Velebitu, Plješivici te Grmeču
u Bosni i Hercegovini (Soldo 2001). Iz tog proizlazi
daje to do sada, uz Sloveniju, najuspješnije provedena
reintrodukcija euroazijskog risa od svih istovrsnih zahvata
u Europi. Dok su u Sloveniji (do 1994.) bila izručena
123 risa (Čop 1995) te u razdoblju 1995-2000.
još je 14 riseva (usmeni podatak C. Staniše), a u
Bosni i Hercegovini (do 2000) 25 riseva (Soldo
2000), u Hrvatskoj je tijekom proteklog razdoblja od
23 godine (1978-2000) odlovljeno ili na druge načine
stečeno 211 riseva ili 9,2 riseva godišnje. Imajući na
umu sadašnju procijenjenu brojnost (nešto manje od
100 jedinki) to jasno daje do znanja da je populacija
risa u Hrvatskoj stabilna i da je dosadašnje "gubitke"
uspješno podnosila.


Kako se ris u Hrvatskoj tretira kao zaštićena životinjska
vrsta (Štahan 1994) donošenjem Strategije i
akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti
Republike Hrvatske (1999) definirana je potreba
izrade akcijskog plana zaštite i plana upravljanja risom.
Iako je Dodatkom III Bernske konvencije (koju je
Hrvatska potvrdila u 2000. godini) populacijama zašti


utvrđenu ulogu regulatora i selektora parnoprstaša, poglavito
u srneće divljači. Prvih godina po naseljavanju
risa bilo je uočljivo da su ti utjecaji neusporedivo veći
nego danas kada su zasigurno manji od gubitaka koje
populacijama Cervida pričinjaju vuk, promet i krivolov
zajedno. Najnovija istraživanja pokazala su da lovni
parnoprstaši (srna, jelen) predstavljaju glavni plijen risa
(80 %), osobito u odraslih mužjaka i ljeti (100 %), dok
su ujesen i zimi važan plijen odraslih ženki i mladih riseva
činili puhovi (R aj k o v i ć i sur. 2000).


Discussion and Conclusions
ćene vrste dopušteno upravljati i razborito iskorišćivati
s ciljem njena održanja izvan opasnosti ugroženosti,
pred sastavljačima Plana upravljanja risom u Hrvatskoj
stoje brojna neriješena pitanja. Jedno od njih je određivanje
minimalne brojnosti populacije risa sposobne
za opstanak, a s tim u vezi i prava saznanja koliko plijena
godišnje eliminira ris, odnosno drugi predatori
(vuk), a koliko čovjek. Stoga prevladava mišljenje da
za sada ne bi trebalo zadirati u populaciju risa, već da
ona i dalje ima status strogo zaštićene vrste.
Zaštita velikih zvijeri, stoji u nacrtu Plana upravljanja
risom u Hrvatskoj, jedno je od delikatnih problema
zaštite prirode. Iako one predstavljaju ne malu vrijednost
biološke raznolikosti neke zemlje, pokazatelj njena
bogatstva i očuvanosti, ostaje činjenica da one često
dolaze u sukob s interesima ljudi. Posebno se to odnosi
na sukobe sa stočarima i lovcima, zbog napada na stoku
i utjecaja na lovnu divljač. Cilj je stoga izrade akcijskog
plana zaštite i upravljanja rišem planiranje aktivnosti
koje će dugoročno osigurati opstanak populacije
risa sposobnih za održanje uz što harmoničniji suživot
s ljudima.
Činjenica da novo naseljenu populaciju risa "dijelimo"
sa susjednim državama, za sada Slovenijom i Bosnom
i Hercegovinom, obvezuje nas da plan upravljanja
rišem u Hrvatskoj bude donesen u skladu s istovrsnim
planovima tih država i postojećim zakonodavstvom,
posebice u skladu s međunarodnim obvezama Hrvatske
kao potpisnice ili stranke većine međunarodnih
ugovora s područja zaštite prirode.


ZAHVALA - Acknowledgements


Zahvaljujem JP "Hrvatske šume" Zagreb koje su mi bljane voditelju "Programa ris" na uspješnoj suradnji.


pomogle pri ovim istraživanjima. Hvalu dugujem brojPosebno
zahvaljujem prof. dr. sc. Đuri Huberu na
nim lovcima i šumarnicima Gorske Hrvatske na prikorisnim
sugestijama i poticajnim savjetima te mr. se.
kupljanju podataka, a dipl.biologu Janezu Čopu iz LjuJosipu
Kusaku na izrađenim slikovnim prilozima.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 55     <-- 55 -->        PDF

A. Krković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, ODLOV I BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 625-634
LITERATURA - References


Caput , P., 1997: Ovčarstvo. Hrvatski leksikon, II sv.
L-Ž. Leksikon d.o.o. Zagreb:218.


Čop , J., 1988: Ris (Lynx lynx Linnaeus, 1758.). In:
Varićak, V. (ed.), Zveri - medved, psi, mačke:
233-292.


Cop , J., 1988: Spas od istrebljenja (Naseljavanje risa
u Europu). Lovački vjesnik 97:56-57; 97:
104-106; 97;152-153.


Čop , J., 1995: Po dveh desetletjih od naselitve risov u
Sloveniji. Lovec 88:231-238.


Čop , J., A., Frković , 1998: The re-introduction od
the lynx in Slovenia and its presents status in
Slovenia and Croatia. Hystrix 10:65-76.


Frković,A., 1973: Ali je ris dobrodošel v Gorskem
kotarju? Lovec 66:238-240.
Frković , A., 1974: Potkarpatski ris uspješno naseljen
u Sloveniju. Lovački vjesnik 98:137-138.
Frković , A., 1978: Unatoč zaštićenosti odstreljen
prvi ris. Drvosječa 82:23.
Frković , A., 1994: Rekordan ulov i prve žrtve bijesnog
risa. Lovački vjesnik 103(6):24-25.


Frković , A., 1998: Ponovno naseljavanje i ulov risa
(Lynx lynx L.) u županiji Primorsko-goranskoj u
razdoblju od 1974.-1996.godine. Prirodoslovna
istraživanja riječkog područja. Prirodoslovni
muzej Rijeka 493-499.


F rk o v i ć, A., 2000: O zaštiti balkanskog risa. Šumarski
list 124:234-236.


Grubač, B. R., 2000: The Lynx, Lynx lynx (Linnaeus,
1758) in Serbia. Protection of Nature 52/1:
151-173.


Huber, Đ., A. Frković, Ž. Stahan, J. Kusak, A.
M aj i ć, 2000: Stanje in nacrti v gospodarjenju z
velikim zvermi na Hrvaškem. Zbornik referatov


s strokovnega posveta Človek in velike zveri v
Kočevju 123-149.
Karlović, M., M. Lojkić,1988: Ris iz Kuželja nije
bio bijesan. Lovački vjesnik 95:413.
Koritnik, M., 1974: Še nekaj o risu. Lovec 67:
198-199.


Kovačić, H., M. Karlović, A. Frković, 2001:
Istraživanje proširenosti protutijela za Leptospira
interrogans u divljači na području Gorskog
kotara. Veterinarska stanica 32(2):69-77.


Kusak, J., D. Huber, A. Frković, 2000: The effects
of traffic on large carnivore populations in
Croatia. Biosphere Conservation 3:35-39.


Mikulić , Z., 1982: Ris zaštićen u Hrvatskoj. Lovački
vjesnik 91:219.
Mikulić, Z., N. Tvrtković, 1982: Život s prirodom.
Ris. Priroda 2:60-61.


Mirić, Đ., 1987: Ris (Lynx lynx). In: Simić, Ž. (ed.),
Velika ilustrovana enciklopedija lovstva. 1 nd
ed.:126-129.


Potočić , Z., 1983: Hrvatska, opći prikaz. Šumarska
enciklopedija, knj.2:81.


Rajković, J., J. Čop, Z. Kozarić, Đ. Huber,
2000: Analiza prehrane risa u Hrvatskoj i Sloveniji.
Sedmi kongres biologa Hrvatske. Hvar.


Soldo, V, 2001: The lynx in Bosnia and Herzegovina.
Kora Bericht 7:6-7.


Štahan,Ž., 1994: Ris (Lynx lynx Linnaeus 1758). In:
Draganović, E. (ed.), Crvena knjiga životinjskih
svojti Republike Hrvatske - Sisavci: 57-58.


Štrumbelj , C , 1973: Risom smo odprli karanteno.
Lovec 66:43.
Štrumbelj, C, 1974: Ris zopet na Slovenskem -prve
ugotovitve. Lovec 67:200-201.


SUMMARY: Eurasian lynx (T.ynx lynx L.) was reintroduced into Croatia
by releasing three pairs of animals ofSlovakian urigin from the quarantine in
Kočevsko (Slovenia) on 2 March 1973. (The last autochthonous lynx in
Croatia was killed in 1903.). The first adult specimen was seen in Risnjak
National Park on 16 June 1974. Since then the data on the course of reintroduction,
abundance, damages and mortality have been continually collected.
From the Čabar section of Gorski kotar the lynx gradually spread in direction
southeast. By the end of 1970s they inhabited the whole Gorski kotar and
greater part of Hrvatsko primorje, beginning to exhibit the first bigger reduction
effects on the populations of hoofed game (roe deer, chamois, moufflon).
Since the first individual was killed in the hunting area "Snježnik " on 27 September
1978 the illegal hunting has been on rise. To prevent in the lynx was
protected in 1982 by the Law of nature protection. However, the yearly hunting
quotas have been regularly assigned to local authorities. In total the mor




ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 56     <-- 56 -->        PDF

A. Fi-ković: RIS (Lynx Aviv I..) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE. ODLOV I BROJNOST (1974-201)0) Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 625-634
tality of 211 lynxes over 23 years (1978 to 2000) has been recorded. Most
lynxes died in Primorsko-goranska county; 135 (64 %), followed by Ličkosenjska
county with 56 (26 %) and Karlovac county with 11 (5 %) lynxes.
Lynx is today present in almost all mountainous forest and other adequate
habitats above 600 meters above sea level. The population size is estimated
between 70 and 90 individuals. However, some recent analyses based on prey
availability indicate the lynx population below 50 specimens. Although the
system of quota hunting has been questionable for the legally protected animal
species, this survey shows that the recorded mortality did not prevent the
spreading of lynx to adequate habitats in Croatia and its dispersal to Bosnia
and Herzegovina. However, the future of lynx might not be safe without a
sound management.


Key words: Croatia, Eurasion lynx, Lynx lynx, reintroduction, mortality,
population size, hunting, management plan.


Tko ljubi samoću, tko voli mir: neka ga potraži u šumi
crnogorice, koju je naš narod sgodno ozvao čamovinom.
U istinu je u crnogorici nešto čudna, jer uz javor ili bukvić,
kao starac uz mladića, izgleda drevna, pak i jest uz papradi,
najstarije bilje svieta.


I životinje su u takovoj šumi riedke, i njima kao da ona
samoća ne prija. Kadkad zabludi u njezinu dubljinu medjed,
lisica, divlja mačka, vuk ili srna, daju za kratko vrieme ostavi.
Nekoć bijaše u tim šumama i risova, od kojih i Risnjaku
ime.*


Da bijaše na Risnjaku risova, potvrdio je i lugar Filip
Osbolt iz Vršca kod Crnoga luga, koji je godine 1854. na
iztočnom podnožju Risnjaka ulovio risa na željeza i krzno mu
odnio šumarskom uredu u Čabru. Prije 20 i više godina, ubio je
risa na Risnjaku Mate Wolf iz Okruga. U Lazcu i Segini,
pripovjedahu mi godine 1885., da ga u zabitnim šumama čuju
i sada, kako se dere. Godine 1865. zaglavilo je za mjesec dana
pod ovim vrhom 17 mula i više konja i svakom bijaše razkrenut
vrat i krv izsisana.


* Sto nije točno
Dragutin Hirtz, iz knjige Gorski kotar, 1891.