DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 18 <-- 18 --> PDF |
S. Matić. O. Raušt. Z. Seletković, Ž. Spanjol. I. Anić, M. Oršanić. 1. Tikvić. D. Baricević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. II 12. CXXV (2001). 583-598 tovati u smislu manjih pošumljavanja, pejzažnog parkiranja i oblikovanja prostora, biološko-tehničkog saniranja određenih predjela i površina i si. To će proizaći iz valorizacije prostora prema Prostornom planu zoniranjem područja nacionalnog parka, na prirodne zone, zone mješovite namjene i kulturne zone. Isto vrijedi i za Park prirode Telašćicu. Sto se tiče većih pošumljavanja unutar nacionalnog parka to se ne može dozvoliti. Šumarska će struka svakako naći svoje mjesto na Kornatima. Nemoguće je očekivati da će se svi otoci u sklopu nacionalnog parka LITERATURA Bogdanić , M., 1989: Problematika zaštite prirode N. P. Kornati (diplomski rad). Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. F i 1 i p i, A. R., 1972: Kornati. Zadar, 80 str. Friganović , M. A., 1996: Kornati - gospodarsko promišljanje. Priopćenja sa simpozija "Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje", 15-21, Zagreb. Gaži-Boskova, V. & M. Bedalov, 1983: Biljni pokrov Kornatskog otočja. Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina, 455-462, Šibenik. Kulušić, S., 1996: Prostorni pojam i kolonizacija Kornata. Priopćenja sa simpozija "Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje", 511-535, Zagreb. Kulušić , S., 1965: Kornatska otočna skupina. Geogr. Gl. 27: 215-239, Zagreb. Matić , S., 1990: Šume i šumarstvo Hrvatske-jučer, danas, sutra. Glas. šum. pokuse 26: 33-56, Zagreb. Matić, S., M. Oršanić & I. Anić, 1995: Strukturne osobine šuma otoka Mljeta. Priopćenje sa simpozija "Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta", 297-303, Zagreb. Pevalek, I., 1930: Vaskularna flora. U: Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja Dugi i Kornati. Prir. Istraž. Jugoslav. Akad. 16, 119-158, Zagreb. Popis posebno zaštićenih objekata prirode. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti, Zagreb, 1991. Projekt: "Obnova i zaštita obalnih šuma", Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Zagreb, 1995. Prostorni plan N. P. Kornati - prijedlog. Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb, 1988. Riđanović,J.&V. Šimunović, 1996: Hidrografske specifičnosti Kornata. Priopćenja sa simpozija "Prirodna podloga, zaštita, društveno i gos gospodarski valorizirati u poljodjeljstvu i stočarskom smislu. Sukcesija vegetacije teći će i dalje (što se već uočava na puno otoka) bilo preko pionirskih vrsta četinjača (borovi), bilo putem autohtonih elemenata unutar degradacijskih stadija crnikovih šuma: garig, makija. A tu će se morati uključiti šumarski stručnjaci i znanstvenici da ostatak šuma prvo sačuvaju, a kasnije da ih čuvaju, njeguju i privode kvalitetnijem i trajnom stadiju (sjemenjači). Bez obzira na zaštitarsku ulogu nacionalnog parka, prisutnost šumarskog znanstvenika i stručnjaka kao biologa-ekologa mora biti stalna. - References podarsko valoriziranje", 24-38, Zagreb. Ružanović,Z., 1996: Potreba valorizacije prirode u njenoj praktičnoj zaštiti. Priopćenja sa simpozija "Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje", 441 -444, Zagreb. Š i k i ć, M., 1996: Kornati - sociološki osvrt. Priopćenje sa simpozija "Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje", 537-544, Zagreb. Šobot, A., 1979: Istorijat i smisao definicija nacionalnih parkova i parkova prirode. Nacionalni regionalni parkovi Jugoslavije - Informativni pregled 6: 14-17, Beograd. Španjol,Ž., 1996: Prilog poznavanju šumskih požara u sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis Mili.). Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, 391-412,zagreb. Spanjol, :Ž., 1993: Uloga posebno zaštićenih objekata prirode u turizmu. Glas. šum. pokuse, pos. izd., 4: 231-242, Zagreb. Trinajstić, I., 1996: Pregled flore Kornatskog otočja. Priopćenja sa simpozija "Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje", 161-179, Zagreb. Trinajstić , I., 1993: Problem sukcesije vegetacije na požarištima alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) u Hrvatskom primorju. Šumarski list CXVII(3-5): 131-137, Zagreb. Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine br. 30/1994 i br. 72/1994, Zagreb. |