DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2001 str. 17 <-- 17 --> PDF |
S. Malic. Đ. Raušt, Z. Sdctković. Ž. Spanjol. I. Anić, M. Oršanić. 1. Tikvić, D. Barićević: PRILOÜ POZNAVANJU ... Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001), 583-598 Prema njihovim stavovima, žele da Kornati opet gospodarski zazive (maslinarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo i specifični oblici turizma vezani uz tradicionalni način života ), da im u tome pomogne društvo (povoljni krediti), žele da budu i oni na jedan određeni način, kao vlasnici, zaštićeni. Žele zaštitu otočja, mora i podmorja. Kao vlasnici Kornata žele sudjelovati u procesu odlučivanja o budućnosti Kornata i njih samih. Oni sebe vide kao najbolje jamstvo zaštite i razvoja Kornata, kako je to bilo i u prošlosti. Kako kaže Trinajstić (1996): "Taj je biljni pokrov isto tako značajan jer predstavlja kulturno-uljudbeno nasljeđe ovog prostora". Što se tiče gospodarske, a time i šumarske aktivnosti izvan granica Nacionalnog parka Kornati i u Parku prirode Telaščice, tu je problem manje složen. Izvan granica nacionalnog parka aktivnosti na pošumljavanju i "ubrzanom" ozelenjavanju nemaju zakonske prepreke. Park prirode kao slobodnija kategorija zaštite prirodnog predjela predstavlja "prostorno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko- rekreativnim vrijednostima". U parku prirode dopuštene su djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge. "Smatra se da za ovu kategotiju zaštite važi pravilo da ekologija kroz ekonomiju nije utopija, a kada bi i bila, trebalo bi pokušati utopiju ostvariti" (dr. Offner iz: Sobat, 1979). Dva su osnovna nedjeljiva čimbenika koje u planiranju prostora moramo uzeti u obzir. Jedan je kako osposobiti prostor za prihvat posjetitelja, a drugi je kako u isto vrijeme sačuvati kvalitetu prostora koji je najčešće jedan od osnovnih razloga dolaska turista. "Turizam je privredna grana koja se oslanja, razvija, opredjeljuje i ostvaruje na primarnim vrijednostima prirodne sredine. On je izvanredna mogućnost da se zaštićeni oblici prirode ekonomski valoriziraju, posebno s usklađivanjem ciljeva zaštite sa stanjem i oblikom turističkog razvoja. Zaštićeni prirodni prostori pružaju šansu aktivne zaštite, korištenja i napređivanja prirodnog okoliša u tom prostoru. Zbog masovnosti turizam je izvanredna prilika da se preko turista, kao medija, ZAKLJUCAKDa li ima smisla potpuna zaštita prirode u N. P. Kornati? Ako su oni zaštićeni, a jesu, onda je i svaka aktivnost ograničena i sputana. Kako riješiti ovaj problem? Nije jednostavno podvući i odlučiti. Posebice zbog toga stoje gotovo sav prostor N. P. Kornati privatan posjed. Jedino rješenje leži u zajedničkoj odluci znanstvenika, onih koji upravljaju Kornatima, te vlasnika posjeda, a sve to prema nacionalnim interesima. Sve to uključiti u prostorni plan nacionalnog parka. Jedino širi propaganda o potrebi zaštite prirode" (Spanjol, 1993). Obično se tvrdi da turizam pretvara prirodni okoliš u "turistički raj". Time ga čuva i poboljšava. Zato se često turizam koristi kao politički argument zaštite prostora. Turizam za svoj razvoj i korištenje treba prostor i to najčešće onaj najprivlačniji i najljepši. Penetrirajući se tako u najosjetljivije prirodne zone predstavlja veliku opasnost u neracionalnom i nekontroliranom korištenju prostora. Moramo biti svjesni da turizam nosi u sebi opasnost od razaranja svoje vlastite baze, a to je prirodna sredina. Na taj način on može postati sam sebi negacijom, razara li do te mjere okoliš da on postane bespredmetnim kao povodom turističkog posjeta ili boravka. Generirajući tako određene ekološke krize i probleme, učinilo je razlogom stvaranje novih rješenja u alternativnim oblicima turizma. S obzirom na ograničene mogućnosti korištenja zaštićenih djelova prirode, kao i na opću, odnosno, specifičnu zaštitu tih dijelova prirode, proizlazi da se i zaštićeni dijelovi prirode mogu koristiti na strogo kontrolirani i usmjereni način. U tom smislu sve se više preferiraju i razvijaju novi (alternativni) oblici turizma. Karakteristika posebno zaštićenih objekata prirode znači organiziranje oblika korištenja, odnosno, svođenje svih oblika korištenja na ekološke dopuštene, a ograničeni su ekonomski oblici korištenja (S p anj o 1, 1993). Većina suvremenih programa zaštite prirode daje prednost prirodnoznanstvenoj (ekološkoj) valorizaciji prirode. Potencijalno ekološki najvrednija područja potrebno je nakon temeljitih istraživanja i utvrđivanja bitnih kriterija ekološki valorizirati i nakon toga ovisno o rezultatima valorizacije napraviti program zaštite i upravljanja tim područjem (Ružanović , 1996). Valorizaciju stoga mogu jedino sprovoditi znanstvenici i stručnjaci zaštite prirode, a nikako nestručnjaci koji vodeni moguće nekim drugim motivima (turistički ili neki drugi gospodarski razvoj i stjecanje profita) mogu dovesti do ekoloških i prostornih onečišćenja, oštećenja i devastacije. - Conclusion jedna složena i integralna valorizacija može pomiriti sve zainteresirane strane, a sve u cilju sačuvanja prirodnih specifičnosti i jedinstvenosti ovog arhipelaga, te održivog razvoja gospodarskih djelatnosti na korist autohtonog stanovništva i mnogobrojnih posjetitelja. Šumarstvo će svoje mjesto pronaći svakako na onim predjelima gdje će se neminovno morati uređivati prostor radi turističkog valoriziranja, kako u nacionalnom parku, a još više u parku prirode. To će se oči |