DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 95 <-- 95 --> PDF |
privatna lovišta veličine 500-1 000 ha su rezervati vlasnika zemljišta (ima ih 30 066) lokalni teritoriji osnovani radi unapređenja lovstva na komunalnoj razini (ima ih 110). Iz ovih podatada vidljivo je da su razni rezervati za sprovodenje lovne aktivnosti brojni i zauzimaju površinu od oko 35 mil. ha. Za obavljanje lova u Španjolskoj potrebno je imati lovačku dozvolu, oružni list koji može imati osoba s navršenih 18 g., a za karabine 21 g. Od 1989. g. za obavljanje lovačke aktivnosti potrebno je imati lovački ispit. Vlasnici zemljišta imaju ekskluzivna prava na divljač koja obitava na njihovom zemljištu, uvažujući sljedeće zakonske norme: - ispravno obilježavanje lovišta, postavljanje ograda oko minimalno tražene površine, zahtjev kompetentnoj administraciji za osnivanje rezervata, uredno podmirenje poreznih obaveza, predočenje programa za korištenje pasa. Važno je znati da u Španjolskoj postoji 17 lokalnih uprava koje su kompetentne za regulaciju lova na svom teritoriju. Kod odstrela divljači visokog lova (papkara) primjenjuje se načelo "prve krvi" tj. divljač pripada lovcu koji je prvi ranio divljač (makar površinski). Divljač u ograđenim prostorima nije podvrgnuta normama divljači iz ostalih lovišta. Točan broj španjolskih lovaca se ne zna, jer svaka lokalna administracija izdaje dozvole za svoje područje. U Španjolskoj se osim uobičajenog načina lova često primijenjuju i sljedeće vrste lova: - sokolarenje, lov s vretnom (vrsta iz porodice kuna za lov divljih kunića), - lov s mrežom (zebe i druge ptice), - lov papkara u doba parenja i - lov jarebica vabljenjem. Ove vrste lova uzrok su mnogih polemika, tako da neke od njih u pojedinim lokalnim uporabama nisu dopuštene ili su pod strogom kontrolom. Odstrel lisica dozvoljen je izvan sezone lova u mnogim autonomnim zajednicama. Periodično je dozvoljeno odstreljivati jazavce, lisice, tvorove i američkog nerca. Takoder je dozvoljen odstrel vrana izvan glavne lovne sezone. O odstrelu divljači vodi se statistika na razini administrativnih jedinica, stoje mnogo lakše na manjim površinama. Velike autonomne jedinice teško mogu imati točne podatke, pa se tu uglavnom radi o procjenama. Znanstvene studije o problemu lovstva obično obavljaju kompetentni stručnjaci Sveučilišta na bazi ugovora. Osobita pozornost posvećuje se proučavanju kunića i kontroli brojnog stanja predatora. Većina autonomnih jedinica na svom području pomažu financijski ili stručne vlasnike rezervata za unapređenje lovstva. Ta pomoć kreće se u granicama od 35-60 % potrebnih sredstava. Na kraju članka autor daje podatke za Italiju, bez posebnog komentara, radi usporedbe veličina. Ukupan broj lovacaPovršina u km kvadratnimBroj stanovnikaBroj lovaca na 1000 st. Broj lovaca na km2 Španjolska Italija 1 050 000 901 006 504 750 301262 38 000 000 5 6250 000 27,7 25,4 2,1 4,8 Unatoč nekim nelogičnostima u različitom tretiranju lovstva u pojedinim autonomnim jedinicama, autori daju opravdanje ovakvoj organizaciji lovstva u Španjolskoj, jer su lovci u najmanju ruku vezani na područje i zaustavljen je "lovački nomadizam". MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz dvobroja 3-4, svibanj-kolovoz 2001. g. dajemo osvrt na sljedeće priloge: Alberto Eccher Dali Eco: Novi izazov za šumarstvo Svjetska javnost vrlo je dobro informirana o stanju svjetske ekonomije, ali vrlo malo zna o zdravstvenom stanju globalnog ekosustava, zahvaljujući kojemu može postojati ekonomsko-produktivni podsustav. Tri važne institucije: Svjetski institut resursa, Svjetska banka i ONU u svojim programima "Ambijent" i "Razvoj" od 1986. na dalje, donose studije razvoja pod nazivom "Pilot analize globalnog ekosustava", a za 2002. g. predviđen je program istraživanja pod radnim naslovom "Milenium Ecosystems Assessment", s ambicioznim programom o mogućnosti Zemlje da održi odnose prirodnih i antropoloških sustava. Na bazi novih spoznaja o funkcioniranju prirodnih sustava i djelovanju čovjeka, ostaje za zaključiti da je dramatičan utjecaj našeg ekonomsko-produktivnog podsustava na globalni ekosustav. To proizlazi iz činjenice što je energetski input uporabom fosilnih goriva (nafta, plin i ugljen) u stalnom porastu, dokje globalna energetska konverzija pomoću fotosinteze manje-više na istoj |