DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 92 <-- 92 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze) Iz broja 1, siječanj-veljača izdvajamo: Gianfranco Calamini, Enrico Gregori: Rasprava o bukovoj sastojini na Apeninima kod Pistoje - mjerni odnosi za procjenu nadzemne biomase. U ovom članku autori iznose rezultate istraživanja na procjeni biomase na Apeninima Toskane i Emilije. Sastojine s prevladavajućim učešćem bukve (Fagus silvatica L.) obilježavaju šumski krajolik Apenina, zauzimajući ukupno oko 44 000 ha (podaci Ministarstva poljoprivrede i šumarstva 1985. g.). Unatoč trajne ekonomske važnosti u sektoru proizvodnje drveta i rastuće uloge šume u rekreativnom korištenju, raspoloživa saznanja o produktivnosti i funkcioniranju ekosustava bukovih zajednica su ograničena. Tome doprinosi i značajna varijabilnost tipologije cenoza koje su u funkciji raznih ekološko-stanišnih čimbenika. U razdoblju od 1983. do 1991. g. vršena su istraživanja u rezervatu Pian di Novello (Bidini, Calamini, Gregori, Miclaus, Nannelli i dr.) koja su važan naknadni prilog za procjenu raznih komponenata nadzemne biomase i ostalih dendrometrijskih veličina. Korišteni podaci za ova istraživanja snimljeni su na tri različite čiste bukove sastojine, izabrane kao realni predstavnici bukovih sastojina toga područja u odnosu na postanak, dob i produktivnost. Područje istraživanja nalazi se na sjeveroistočnim padinama iznad potoka Lime, na nadmorskoj visini od 1 150 do 1 300 m. Geološka podloga odlikuje se pješčanim stjenama uz malu prisutnost glinastih metamorfnih formacija. Na morfologiju tla utjecala je fluvijalno-glacijalna aktivnost što se očituje vidljivim ostatcima terasastih tvorevina. Tlo je kisele reakcije zbog prisutnosti slojeva listinca u raznim stadijma dekompozicije. Prosječna godišnja temperatura je 7,1 "C sa oko 2 500 mm padalina godišnje, prosječna temperatura siječnja je -0,8 "C, a srpnja 16,3 °C. Istraživanja su provedena na tri parcele, od kojih je jedna zrela sastojina (sjemenjača) nazvana "odrasla", druga je mlađa sastojina također visokog uzgoja nazvana "srednja" i treća nazvana "mlada", u kojoj su izvršeni prvi radovi na prorjeđivanju. Sve tri parcele nalaze se na sličnom terenu. Izbor stabala za analizu temelji se na biranju prosje čnih predstavnika, izbjegavajući loše formirana stabla, čija visina ne odudara od visinske krivulje izjednačenja. Snimljeni su i tablični svi relevantni podaci kao što su: dob, gustoća, promjer, temeljnica, srednja i domi nantna visina, godina istraživanja, broj stabala, te broj grana pojedinačni i ukupni za sva tri ispitana uzorka. Nakon obaranja stabala izvršena su naknadna mjerenja: promjer, dužina trupca do prve grane, visina stabla, visina krošnje (od prve žive grane), karakteristike krošnje, broj grana, dužina grana, težina svake grane i težina svježe komponente lišća. Svo lišće svake grane uzorka sačuvano je u zatvorenim omotnicama na temperaturi od 4 "C za sljedeće laboratorijske analize, kako bi se kasnije došlo do relacije težine svježe-suho. Nakon analize podataka došlo se do važnih rezultata u sljedećim pokazateljima: odnosi suha težina/svježa težina svih komponenta (deblo, grane i lišće), debljina kore debla i grana u odnosu na dob i pro mjer, karakteristike i broj lišća u odnosu na promjer stabla, odnos težine lišća i dužine grana, te odnosi visine stabala i dužine krošnje Srednje vrijednosti biomase prikazane su u tablici za sve tri populacije, s učešćem drvne tvari u kilogramima i postotku. Biomasa trupca je u tijesnoj korelaciji s promjerom i visinom stabla. Biomasa krošnje je u izravnoj, ali ne i linearnoj korelaciji s biomasom trupca. Za procjenu težine suhe tvari lišća, pored promjera, potrebno je uzeti i varijabilu koja se odnosi na visinu krošnje (od prve žive grane do vrha). Predložene su najbolje jednadžbe za procjenu komponenti biomase na bazi lakomjcrljivih veličina. Bilogaritmički model daje najbolju prilagodbu procjeni uzoraka uz potrebu procedure tipa "stepwise" s promjenjivim brojem veličina u ulazu, ovisno od slučaja do slučaja. Standarne pogreške u procjeni nadzemne biomase još su uvijek dosta visoke, ali ova istraživanja predstavljaju polaznu bazu za daljnja istraživanja koja su već programirana. |