DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 90     <-- 90 -->        PDF

AKTUALNO


POSTUPAK VJEŠTAČENJA I DEFINIRANJE MJERA ZAŠTITE OD VUKA


Donesenim na osnovi Zakona o zaštiti prirode
Pravilnikom o zaštiti pojednih vrsta sisavaca,
Mammalia (Narodne novine broj 31/1995) u Hrvatskoj
je stavljena pod zaštitu 61 vrsta zavičajnih sisavaca.
Zbog svoje ugroženosti i malobrojnosti od krupne
zvjeradi (predatora) vodeće mjesto na tom popisu
zauzimaju izvorni vuk (Canis lupus) i uspješno reintroducirani
euroazijski ris (Lynx lynx), koji su uvršteni u
Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske.


Stavljanjem vuka i risa na popis posebno zaštićenih
životinjskih vrsta, odredbom članka 45. spomenutog
Zakona o zaštiti prirode propisano je da štete koje te životinjske
vrste nanesu domaćim životinjama dužna je
naknaditi država. Uputama o postupku utvrđivanja šteta
pobliže su pojašnjena prava i dužnosti oštećenika, a
posebno stručne osobe, vještaka, koji obavlja očevid.


Rad vještaka: zadovoljavajući, racionalan i opravdan


Štete na domaćoj stoci (ona na divljači se ne smatra
štetom!) koje nanosi zaštićeni predator utvrđuje stručni
vještak, koji za taj postupak ima ovlaštenje Ministarstva
zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPU). U
Hrvatskoj danas djeluje dvadesetak ovlaštenih vještaka,
raspoređenih po svim županijama u kojima obitavaju
vuk i/ili ris. Među vještacima je ne mali broj regrutiran
iz redova dipl. ing. šumarstva, mahom zaposlenika
područnih šumarija JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb.


Nakon do sada više održanih terenskih stručnih
seminara i instruktaža, Uprava za zaštitu prirode
MZOPU-a i ove je godine organizirala sastanak s vještacima
za utvrđivanje štete nanesene od vuka. S ciljem
poboljšanja mjera zaštite stoke i smanjenja šteta od
vuka te unapređenja mehanizama naknada za učinjene
štete koje uzrokuje zaštićena životinja (predator) sastanak
je održan 13. rujna 2001. u Zagrebu. Uz izvješće o
obujmu i trendu nastalih šteta (izvjestitelj Darka Spud
i ć, dipl. vet.) te sažetog prikaza najzanimljivijih detalja
iz opširne studije dr. se. Alistera Bath a i Aleksandre
M aj i ć, dipl. vet. "Ljudska dimenzija u gospodarenju
vukom u Hrvatskoj" (izvjestitelj prof. dr. se. Đuro
Hub er) na sastanku se raspravila korektnost važećih
Uputa o postupku utvrđivanja štete koju nanese zaštićena
životinja, a s tim u vezi i cijene za obračun naknada
iz Odštetnog cjenika za štete koje nanesu zaštićene životinje,
donesenih u travnju 2000. godine. U tom smislu
postavljen je cilj kako na kvalitetniji način urediti pitanje
postupaka vještaka i utvrđivanja iznosa naknade šteta
nanesenih od vuka.


Na sastanku kojem je predsjedavao pomoćnik ministra
MZOPU-a dr. se. Ivan M art i ni ć, dipl. ing.
šum., rad vještaka ocijenjen je "zadovoljavajućim, racionalnim
i opravdanim", a tehnička izvedba (izlazak
na teren, foto-dokumentacija, pomni zapisnici i skice)
postupka vještačenja kao racionalna i korektna. Ne


dvojbeno je utvrđeno da vještaci u postupku utvrđivanja
štete (terenski očevidi-uviđaji) neosporno doprinose
u smanjenju visine odštetnih zahtjeva, a koji bi, sudeći
po zahtjevima oštećenika, bili neusporedivo veći.
S ciljem smanjivanja šteta nastalih od vuka, zaključeno
je na sastanku, posebno na području Dalmatinske
zagore, nužno je unaprijediti uobičajene mjere zaštite i
čuvanja stoke te ustrajati na njihovoj provedbi. U vezi
s tim zatraženo je veće angažiranje Povjerenstva za
praćenje populacije velikih zvijeri MZOPU-a i Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva (sastanku su nazočili
predstavnici Državnog inspektorata) od kojih bi prvo
(povjerenstvo) trebalo točno definirati mjere zaštite
čuvanja stoke, posebno izgled i dimenzije tora, visine i


Slika 1. Pomoćnik ministra dr. se. Ivan Martinić i načelnica
Odjela za zaštićene biljne i životinjske vrste Jasminka
Radović, dipl. ing. biol. na sastanku s vještacima.
Foto: A. Frković