DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 85 <-- 85 --> PDF |
nije gospodarilo. Zanimljivo je bilo uočiti daje stabilnost sastojina vrlo dobra, iako se suše stabla obične jele. Međutim, mješovita struktura sastojina utjecala je povoljno na vitalnost stabala. Ovim šumama gospodarile su tri generacije šumara u obitelji Spörk, i to već spomenuti sin Josef od 1976 - 1998. i unuk Clemens od 1998. do danas, a djeda Josef (koji je u svojoj 95. godini bio ovdje nazočan) od 1946 - 1976. godine. Zatim smo posjetili predjel Hebalm, koji je poznata turistička destinacija. Turističke objekte i sadržaje vode šumarski stručnjaci. Odnos prometa od turizma i od šumarstva u 2000. godini bio je 57:43 % u korist turizma. Od turističkog dijela prometa 86 % odnosi se na prihod ostvaren od žičara za skijaše (i noćno skijanje), 5 % na kamping, 5 % na smještaj u pansionima, a ostalo su prihodi od zakup- Slika 4. Ispred projekta šumske katedrale nina. Zanimljivo je bilo vidjeti projekt šumska katedrala (Der Dom des Waldes), koji je zapravo promidžbeni projekt savezne pokrajine Steiermark, u kojoj se od lipnja do rujna održavaju različiti sadržaji (edukacijska šetnica, koncerti, predavanja i si.). Drugi dan, posjetili smo šume malih šumoposjednika (iz šumarske udruge Lavanttal, u Koruškoj. U Koruškoj je oko 60 % površina pod šumama. Od toga su 70 % šumski posjedi manji od 200 ha, 26 % veći od 200 ha, dok je ostalih 4 % šuma državni posjed. Veličina posjeda kreće se od 0,5 do 1000 ha. U Koruškoj godišnje priraste oko 3 000 000 m3 drvne zalihe, a posječe se oko 2 000 000 m3. Razvijena je drvnoprerađivačka industrija s pilanskim kapacitetom od 1,5 mil. m3, od kojih Koruška osigurava 1,2 mil. m3, te papirna i industrija ploča sa 700 000 m3 (Koruška osigurava 300 000 m3). Postoje brojna udruženja šumoposjednika. Sumoposjednici se dragovoljno udružuju zbog zajedničkog nastupa na tržištu. Svako udruženje vodi diplomirani inženjer šumarstva, koji daje savjete u svezi s gospodarenjem i prodajom robe na tržištu. On je subvencioniran od strane države u iznosu do 80 %, jer ga ova udruženja ne bi mogla sama plaćati. Prva udruženja šumoposjednika nastala su početkom 60-ih godina, i ona su također bila subvencionirana ili poticana od države (40-60 %). Sufinancirani su programi gospodarenja šumama. Nakon prestanka poticaja od strane države opao je trend udruživanja. U novije vrijeme zbog monopola drvne industrije sumoposjednici ponovno uviđaju potrebu udruživanja. Izgradnju šumskih cesta subvencionira također država (subvencija iznosi 270 ATS/m odnosno 55% od investicije), a njihovu gradnju moraju obavljati šumarski stručnjaci za ceste. Ovdje je otvorenost 45 m cesta po ha. U šumama privatnih vlasnika dozvoljeno je sakupljanje šumskih plodova i gljiva u određenoj količini i u određeno vrijeme (2 kg/dan u razdoblju 15. 7. do 30. 9.). Ako vlasnik šume ne želi da drugi ulaze u njegovu šumu i sakupljaju šumske plodove, to mora vidno naznačiti uz rub parcele. Gospodarenje ovim šumama predstavio nam je ing. Roman S c h n i e d 1 e r sa suradnicima i dva mala šumoposjednika. Poslijepodne obišli smo zaštitne šume u blizini Techendorfa. Gosp. dipl. ing. Baumgartner, šef regionalne inspekcije u Koruškoj, iznio nam je osnovne podatke o šumama Koruške. Šume u Koruškoj prostiru se na oko 570 000 ha, 88 % su gospodarske šume, a od toga 70 % su smrekove šume. Udio obične smreke u ukupnoj drvnoj zalihi u Koruškoj još je i veći (oko 75 %). Prosječna drvna zaliha po hektaru iznosi 300 m3, dok je prosječni prirast oko 8,5 mVha. Gopodarskim zahvatima iskoristi se do 70 % prirasta. U Koruškoj ima oko 30 % zaštitinih šuma, međutim oni s njima također normalno gospodare, što smo mogli vidjeti na konkretnom primjeru koji su nam austrijske kolege pokazali. Šume su većinom privatne (96 %), s oko 23 000 šumoposjednika. Od tog broja oko 10 000 posjeduje šume s površinom do 5 ha, drugih 10 000 imaju od 5 do 50 ha šuma, dok je vrlo mali broj posjednika s većim površinama šuma. Posjednici s površinom šuma većom od 500 ha moraju zaposliti šumarskoga stručnjaka (šumarski tehničar), dok posjednici s više od 1800 ha moraju zaposliti dipl. ing. šumarstva. Regionalna inspekcija ima sjedište u Klagenfurtu, a u njoj je zaposlen 21 dipl. ing. šumarstva i 42 šumarska tehničara. Inspekcija se sastoji od 10 pokrajinskih inspektorata i 34 inspekcijska revira. Kolege su napomenule da i ovdje država subvencionira gospodarenje šumama. Oko polovica sredstava subvencije koristi se za otvarenje šuma. Na pitanje koji je smisao tih subvencija, dobili smo odgovor da država želi poticati vlasnike da koriste svoje šume kako bi osigurali njihovu stabilnost. Zaštitnim šumama gospodari se prema planovima u kojima se prioriteti daju zaštitnim šumama koje su u zonama opasnosti za naselja ili objekte. Jedan od prioriteta u gospodarenju je i starost sastojina, tako da je dana prednost istim. Površine na kojima provode zahvate sječa nastoje prirodno obnoviti, bez unošenja sjemena, dok planiraju unositi sadnice u slučaju izo |