DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Konferencija je prekinuta zbog odlaska na daljnje točke
programa.


U Muzeju grada Koprivnice otvorena je vrlo uspješna
izložba podravskih slikara s motivima koji se
odnose na rijeku Dravu u znak podrške zaštite rijeke
Drave. Predgovor izložbi dala je književnica Božica
Jelušić, a otvorenje je obavila gospoda Helena Hečimović.


Tijekom dopodneva za vrijeme održavanja Konferencije
o Dravi, na Zrinjskom trgu ispred zgrade Koprivničko-
Križevačke županije, ostvaren je umjetničkoekološki
projekt koprivničkih škola i vrtića. Djeca i uče


nici crtali su kroz čitav trg rijeku Dravu i vrlo maštovito
popunili dravski crtež s crtežima bilja i životinja.


Poslijepodne je održana probna vožnja dijelom buduće
podravske biciklističke staze od Molvi do Hlebina,
gdje su ih dočekali predstavnici turističkih zajednica
iz ta dva mjesta.


B. Prpić i H. Jakovac
STRUCNA EKSKURZIJA HRVATSKIH ŠUMARA
U AUSTRIJU


Od 3. do 7. listopada 2001. godine, 35 članova Hrvatskog
šumarskog društva sa Šumarskog fakulteta, iz
"Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb i Šumarskog instituta
Jastrebarsko, bilo je na stručnoj ekskurziji u Austriji u
organizaciji nevladine udruge PRO SILVA AUSTRIA.
To je bio uzvratni posjet šumara Hrvatske šumarima
Austrije, koji su prošle godine boravili na stručnoj ekskurziji
u Hrvatskoj. Program je dogovorio prof. dr. sc.
Slavko Matić , predsjednik Hrvatskog šumarskog
društva sa prof. dr. sc. Josef Spörkom, predsjednikom
Pro Silva Austria. Dr. sc. Georg Trank, tajnik
Pro Silva Austria i dipl. ing. šum. Vladimir Camba,
član Pro Silva Austria, bili su suorganizatori i voditelji.


Pro Silva Austria je udruga šumara utemeljena
1989. godine, koja okuplja šumo-posjednike i šumarske
stručnjake svih profila. Cilj je udruge promicanje
prirodne obnove šuma, potrajnosti u gospodarenju šumama
te podržavanje biološke raznolikosti u šumskim
ekosustavima.


Sudionici ekskurzije upoznali su se s problemima
gospodarenja šumama i divljači malih i velikih šumoposjednika.


Glavne teme ekskurzije odnosile su se na prevođenje
šumskih kultura u mješovite prirodne šume, korištenje
turističkih i rekreacijskih funkcija šuma, gospodarenje
zaštitnim šumama, gospodarenje šumama s naglašenom
hidrološkom funkcijom, te gospodarenje rekreacijskim
šumama grada Beča. Zadnjeg dana ekskurzije
upriličena je posjeta Saveznom šumarskom institutu
u Beču, odnosno ispostavi tog instituta u Mariabrunnu,
gdje je započela visokoškolska šumarska nastava
u ovom dijelu Europe.


Austrija je zemlja s velikom šumskom površinom.
Od oko 8,4 mil. ha površine, gotovo 4 mil. ha su šumske
površine, što znači da šume zauzimaju 47 % teritorija
Austrije. Glede vlasničke strukture, 80 % su privatne
šume, 15 % su državne šume, dok je 5 % šuma u
vlasništvu gradova. S obzirom na velik udio privatnih
šuma, velik je i broj šumoposjednika (oko 200 000)
čija je prosječna veličina šumskog posjeda manja od
15 ha. Upravo zbog veličine šumskog posjeda u Austriji
je upitna profitabilnost u gospodarenju šumama. Izrazita
razvedenost terena uvjetovala je daje oko 22 %
šuma proglašeno zaštitinim šumama (oko 850 000 ha).
Istraživanja nastanka i stanja šuma u Austriji (tzv. he




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 84     <-- 84 -->        PDF

merobi studija) su pokazala daje oko 66 % austrijskih
šuma u prirodnom stanju, dok je oko 34 % umjetno podignutih
šuma (kultura), odnosno šuma koje su vrlo
različite od prirodnih. Što se tiče potrošnje drva iskazane
po stanovniku, Austrija je na drugom mjestu u
svijetu, odmah iza Finske po potrošnji četinjača (a prije
10 godina bila je u sredini), zatim slijedi Kanada i
druge zemlje. Velika potrošnja drva četinjača rezultat
je zajedničkog marketinškog nastupa šumarstva i drvne
industrije u posljednjih nekoliko godina. U novije
vrijeme naglasak je na marketingu kako bi uporaba
različitih vrsta drveća također porasla.


Prvi dan, nakon pozdravne riječi prof. dr. sc. Josefa
Spörka, posjetili smo šumske sastojine bukve, jele i
smreke u srednje planinskom području istočnih Alpa,
pedesetak kilometara od Graza, a koje su u vlasništvu
Malteškog viteškog reda. Osim glavnih vrsta javljaju se
još gorski javor, ariš i obični bor. Prof. dr. sc. Josef
Spörk i dipl. ing. Clemens Spörk predstavili su način


Slika 1. Upravitelj šumarije Malteškog viteškog reda Clemens
Spörk, dipl. ing. šum., prevoditeljica Ana Juričić, prof, i
Vladimir Čamba, dipl. ing. šum., jedan od suorganizatora
i voditelja ekskurzije


gospodarenja tim šumama. Kao ključno pitanje u gospodarenju
tim šumama po prirodnim načelima je pitanje
gospodarenja s divljači. Smatraju daje ključan stručni
nadzor nad šumama, te otvorenost šuma. Otvorenost šuma
je velika, imaju 50 m cesta po ha. Gospodare po načelu
dva stupa: 1. šumsko-gospodarskom, 2. turističkom.
Načelo gospodarenja temelji se ne samo na stabiliziranju
troškova, nego i povećanju prihoda i primanja
iz šume. Osnovni moto je da "šuma poslije sječe ne
smije izgledati puno drukčije od one prije sječe", ili kao
stoje rekao nazočni 95-godišnji ing. Josef Spörk "sa šumom
treba biti strpljiv". Na površini od oko 900 ha godišnje
sijeku od 4 000 do 8 000 m3. Intenzitet sječe ovisi
ponajprije o cijeni drva na tržištu. Sadašnje prosječne
cijene drva iz tih sastojina iznose 940 ATS/ m3. Od
1997. godine smanjili su troškove obnove sastojina, odstrelom
divljači (2-5 kom/100 ha). Time su smanjili


Slika 2. Tri generacije šumarskih inženjera obitelji Spörk


štete na prirodnom pomlatku i troškove pošumljavanja.
Cilj prirodne obnove za koju se sada zalažu je osiguranje
stabilnosti sastojina, održavanje plodnosti tla i
postizanje veće količine i što kvalitetnije drvne tvari.
Strategija gospodarenja šumama ima tri razine. Prva
razina strategije je što vlasnik šume želi sa šumom postići.
Druga razina strategije je kako to postići. I treća
razina je planiranje operativnih mjera za provođenje
strategije. Najednom primjeru kolege su nam pokazale
važnost gospodarenja šumama, gdje su procjenjivali
vrijednost drvnih sortimenata u gospodarenoj šumi i
šumi s kojom se već 28 godina ne gospodari. Utvrdili su
prosječnu cijenu drva od oko 999 ATS/ m! u gospodarenoj
šumi, u odnosu na 712 ATS/m3 u šumi kojom se


Slika 3. Turistički objekt u vlasništvu Malteškog viteškog reda




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 85     <-- 85 -->        PDF

nije gospodarilo. Zanimljivo je bilo uočiti daje stabilnost
sastojina vrlo dobra, iako se suše stabla obične jele.
Međutim, mješovita struktura sastojina utjecala je povoljno
na vitalnost stabala. Ovim šumama gospodarile
su tri generacije šumara u obitelji Spörk, i to već spomenuti
sin Josef od 1976 - 1998. i unuk Clemens od 1998.
do danas, a djeda Josef (koji je u svojoj 95. godini bio
ovdje nazočan) od 1946 - 1976. godine. Zatim smo posjetili
predjel Hebalm, koji je poznata turistička destinacija.
Turističke objekte i sadržaje vode šumarski stručnjaci.
Odnos prometa od turizma i od šumarstva u 2000.
godini bio je 57:43 % u korist turizma. Od turističkog
dijela prometa 86 % odnosi se na prihod ostvaren od žičara
za skijaše (i noćno skijanje), 5 % na kamping, 5 %
na smještaj u pansionima, a ostalo su prihodi od zakup-


Slika 4. Ispred projekta šumske katedrale


nina. Zanimljivo je bilo vidjeti projekt šumska katedrala
(Der Dom des Waldes), koji je zapravo promidžbeni
projekt savezne pokrajine Steiermark, u kojoj se od lipnja
do rujna održavaju različiti sadržaji (edukacijska
šetnica, koncerti, predavanja i si.).


Drugi dan, posjetili smo šume malih šumoposjednika
(iz šumarske udruge Lavanttal, u Koruškoj. U Koruškoj
je oko 60 % površina pod šumama. Od toga su 70 %
šumski posjedi manji od 200 ha, 26 % veći od 200 ha,
dok je ostalih 4 % šuma državni posjed. Veličina posjeda
kreće se od 0,5 do 1000 ha. U Koruškoj godišnje
priraste oko 3 000 000 m3 drvne zalihe, a posječe se oko
2 000 000 m3. Razvijena je drvnoprerađivačka industrija
s pilanskim kapacitetom od 1,5 mil. m3, od kojih Koruška
osigurava 1,2 mil. m3, te papirna i industrija ploča
sa 700 000 m3 (Koruška osigurava 300 000 m3). Postoje
brojna udruženja šumoposjednika. Sumoposjednici se
dragovoljno udružuju zbog zajedničkog nastupa na tržištu.
Svako udruženje vodi diplomirani inženjer šumarstva,
koji daje savjete u svezi s gospodarenjem i prodajom
robe na tržištu. On je subvencioniran od strane države
u iznosu do 80 %, jer ga ova udruženja ne bi mogla
sama plaćati. Prva udruženja šumoposjednika nastala


su početkom 60-ih godina, i ona su također bila subvencionirana
ili poticana od države (40-60 %). Sufinancirani
su programi gospodarenja šumama. Nakon
prestanka poticaja od strane države opao je trend udruživanja.
U novije vrijeme zbog monopola drvne industrije
sumoposjednici ponovno uviđaju potrebu udruživanja.
Izgradnju šumskih cesta subvencionira također
država (subvencija iznosi 270 ATS/m odnosno 55% od
investicije), a njihovu gradnju moraju obavljati šumarski
stručnjaci za ceste. Ovdje je otvorenost 45 m cesta
po ha. U šumama privatnih vlasnika dozvoljeno je sakupljanje
šumskih plodova i gljiva u određenoj količini
i u određeno vrijeme (2 kg/dan u razdoblju 15. 7. do


30. 9.). Ako vlasnik šume ne želi da drugi ulaze u njegovu
šumu i sakupljaju šumske plodove, to mora vidno
naznačiti uz rub parcele. Gospodarenje ovim šumama
predstavio nam je ing. Roman S c h n i e d 1 e r sa suradnicima
i dva mala šumoposjednika.
Poslijepodne obišli smo zaštitne šume u blizini
Techendorfa. Gosp. dipl. ing. Baumgartner, šef
regionalne inspekcije u Koruškoj, iznio nam je osnovne
podatke o šumama Koruške. Šume u Koruškoj
prostiru se na oko 570 000 ha, 88 % su gospodarske
šume, a od toga 70 % su smrekove šume. Udio obične
smreke u ukupnoj drvnoj zalihi u Koruškoj još je i veći
(oko 75 %). Prosječna drvna zaliha po hektaru iznosi
300 m3, dok je prosječni prirast oko 8,5 mVha. Gopodarskim
zahvatima iskoristi se do 70 % prirasta. U Koruškoj
ima oko 30 % zaštitinih šuma, međutim oni
s njima također normalno gospodare, što smo mogli
vidjeti na konkretnom primjeru koji su nam austrijske
kolege pokazali. Šume su većinom privatne (96 %), s
oko 23 000 šumoposjednika. Od tog broja oko 10 000
posjeduje šume s površinom do 5 ha, drugih 10 000
imaju od 5 do 50 ha šuma, dok je vrlo mali broj posjednika
s većim površinama šuma. Posjednici s površinom
šuma većom od 500 ha moraju zaposliti šumarskoga
stručnjaka (šumarski tehničar), dok posjednici s
više od 1800 ha moraju zaposliti dipl. ing. šumarstva.
Regionalna inspekcija ima sjedište u Klagenfurtu, a u
njoj je zaposlen 21 dipl. ing. šumarstva i 42 šumarska
tehničara. Inspekcija se sastoji od 10 pokrajinskih inspektorata
i 34 inspekcijska revira. Kolege su napomenule
da i ovdje država subvencionira gospodarenje šumama.
Oko polovica sredstava subvencije koristi se za
otvarenje šuma. Na pitanje koji je smisao tih subvencija,
dobili smo odgovor da država želi poticati vlasnike
da koriste svoje šume kako bi osigurali njihovu stabilnost.
Zaštitnim šumama gospodari se prema planovima
u kojima se prioriteti daju zaštitnim šumama koje
su u zonama opasnosti za naselja ili objekte. Jedan od
prioriteta u gospodarenju je i starost sastojina, tako da
je dana prednost istim. Površine na kojima provode
zahvate sječa nastoje prirodno obnoviti, bez unošenja
sjemena, dok planiraju unositi sadnice u slučaju izo




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 86     <-- 86 -->        PDF

stanka obnove. Istaknut je problem gospodarenja s
divljači i štete koje divljač čini na pomlatku. Projekt
sanacije zaštitnih šuma u Gornjoj Koruškoj izrađen je
uz pomoć GIS-tehnologije.


Trećeg dana, vožnjom prema Beču prolazimo Štajerskom
uz pilanu "Mayerholz", kapaciteta 1,0 mil. m3
četinjača, gdje su Austrijske savezne šume d.d. dioničar,
s udjelom od 33 %. Na tom putu preko Sjevernih
Alpi dr. Georg Frank upoznaje nas s programom kartiranja
i izdvajanja privatnih šuma kao zaštićenih objekata,
koje on kao voditelj projekta provodi zajedno sa
svojim kolegama iz šumarskog instituta u Mariabrunnu,
gdje je i zaposlen. Taj posao ogranizirano se radi
od 1996. godine, i stoje važno istaknuti rade ga šumari,
a "novi zaštitari". Za izdvajanje tih šuma u zaštićene
objekte važno je dobiti suglasnost šumovlasnika, koje


Slika 5. Pomoćnik ministra za šumarstvo Dipl. ing. Gerhard Mannesberger
prilikom pozdravne riječi


Slika 7. Ispred ulaza u Kaiserbrunn (Carski zdenac)


je potrebno uvjeriti u važnost ovog programa. Na temelju
ocjene važnosti šuma za zaštitu okoliša i procijenjene
izgubljene dobiti, predlaže se Ministarstvu poljoprivrede
i šumarstva sklapanje ugovora sa šumovlasnikom,
koji za nekorištenje svoje šume dobiva naknadu.
Dosada je izdvojeno 8 175 ha što znači daje mreža
šumskih zajednica pokrila gotovo sve važne šumske
zajednice i preostalo je samo dopuniti je.


Dolazimo u Kaiserbrunn u Höllentalu (Paklena dolina),
Carski zdenac u području Šumarije Nasswald,
koja pripada šumama grada Beča (4 šumarije s 370 zaposlenih,
od toga 18 dipl. ing. šum. i 41 šum. teh.).
Upoznali smo povijest nastanka vodovoda grada Beča,
koji datira od 1873. godine, a koji dobiva vodu iz ovog
izvora i još nekoliko izvora iz tog područja. Danas Beč
troši 100-150 litara vode po stanovniku, a u početku je
trošio 5-8 litara. To se područje nalazi oko 90 km od
Beča. Posjetili smo i muzej vodovoda i vodoopskrbe
koji se nalazi uz Kaiserbrunn. Dipl. ing. Andreas
Schwab , glasnogovornik šumarija grada Beča bio
nam je neposredni domaćin, a nakratko nas je posjetio
i pozdravio pomoćnik ministra za šumarstvo, Gerhard
Mannesberger, dipl. ing. šum., koji je između
ostalog najavio donošenje novog Zakona o šumama


Slika 6. Iz povijesti - prije gradnje vodovoda, voda za potrebe Slika 8. Šume vodozaštitnog područja Sumarieje Nasswald u vlasgrada
Beča prenosila se na ovaj način ništvu grada Beča




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 87     <-- 87 -->        PDF

(početkom siječnja 2002.). Dalje smo u pratnji dipl.
ing. Andreas Schwaba i dipl. ing. Irmfried Hanreicha
, upravitelja šumarije, posjetili područje šumarije
Naswald, sa 2 000 ha zaštitnih šuma, ukupne
površine oko 8 000 ha, a kojoj je osnovna funkcija osiguranje
pitke vode za bečki vodovod. Kolege su nas
upoznale s osnovnim ciljevima gospodarenja šumama
u tom području. To su osiguranje zastrtosti tla šumom,
kojom se održava vlažnost tla, kao i osiguranje prirodne
obnove šuma uz primjenu žičarskih tehnologija
(uz otvorenost 22,4 m/ha). I na ovom području naglašen
je problem zaštite pomlatka, posebice obične jele
koja strada od divljači. To je krško područje, jako vodopropusno
- prema pokusu obojena voda pojavila se
na izvorima već za 16 sati. Snijeg (4-5 m visine) ima
veliku ulogu u konzerviranju vode, kada se topi u proljeće
(tada je voda je hladnija za nekoliko stupnjeva
nego zimi).


Četvrti dan, posjetili smo šume na zapadnom rubu
grada Beča. To je zapravo šuma Lainzer (šumarija


Slika 9. Pred ulazom u Zoološki rezervat


Slika 10. Hrast kitnjak
u sekundarnoj
prašumi




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Leinz), koja je tzv. prirodni zoološki vrt površine 2 500
ha, okružen sa 22 km zida starog 200 godina, koji se
upravo sanira. Taje šuma do kraja 18. stoljeća bila lovište
carske obitelji, a od 1947. u vlasništvu je grada
Beča. Ovo zaštićeno rekreacijsko područje grada Beča
ima 0,5 mil. posjetitelja godišnje. U njemu je zabranjena
vožnja čak i biciklom, te ulazak s kućnim ljubimcima
(pas, mačka i si.). Noću se zatvara, a zimi je otvoren
samo najuži dio zoorezervata, jer u preostalom,


Slika 15. Sudionici ekskurzije u rasadniku iza Šumarskog instituta
u Maribrunnu (kažu daje to najhladnije mjesto na području
grada Beča, na udaljenosti 11 km od centra Stcphanplatz,
razlika u temperaturi je 10 °C)


najvećem dijelu započinje lovna sezona. Na toj površini
šumarija gospodari s oko 1000 divljih svinja, 600
muflona, 250 jelena lopatara i 120 grla običnog jelena.
Posebno se gospodari s livadama koje su još od 1905.
godine zaštićene. Unutar te šume nalazi se prirodni rezervat
šumske vegetacije Jochans Kugi, u kojemu se
od 1970. godine ne provode nikakvi zahvati (radi se o
jednoj sekundarnoj prašumi) i koristi se za znanstvena
istraživanja. Pitanje gospodarenja u šumi Lainzer je
pod značajnim pritiskom javnosti i posjetitelja, čemu
šumari pridaju posebnu pozornost. Posjetili smo i šumsku
školu (Wiener Waldschule), gdje smo upoznati s
aktivnostima koje se u njoj događaju. Zanimljivo je bilo
čuti od dipl. ing. Josef Ebenbergera, upravitelja šumarije,
da tu školu i programe za djecu vode pedagoški
obučeni šumari šumarije te da gotovo svi razredi osnovnih
škola iz Beča provedu jedan dan u toj školi,
gdje se mogu upoznati sa šumama na način koji im je
prilagođen. Ne opterećuje ih se silom novim znanjima,
nego kroz igru prepoznaju važnost i ulogu šume. Posebice
je naglašeno da djeca ponajprije moraju naučiti
da šuma neodumire, da je drvo obnovljiv materijal
i da postoje ljudi - šumarski stručnjaci, koji
znaju kako raditi i brinuti o šumi. Za razliku od muzeja,
ovdje djeca smiju sve dirati, od izložaka ptica, životinja
do alata u radionicama, uče loženje vatre i kretanje
po šumi. U tri godine postojanja škole, kroz nju je


Slika 16. Dio ksiloteke u muzeju Instituta


Slika 17. U središtu Beča večer prije povratka


prošlo oko 15 000 učenika (5 000 godišnje), bez povreda!
U okviru šumarija Beča je i dio NP Dunav, gdje se
također predviđa otvoriti šumsku školu za djecu. Pored
toga, šumarija je vlasnik preko 2 000 ha poljoprivrednog
zemljišta, od kojega namjerava 600-700 ha namijeniti
biološkoj poljoprivredi. Posjeduje i 32 ha vinograda!
Na kraju smo posjetili ispostavu Saveznog šumarskoga
istraživačkog instituta u Mariabrunnu, gdje
je još davne 1813. godine utemeljeno šumarsko učilište.
U tom je učilištu djelovao i Josef Ressel, izumitelj
brodskog vijka i pionir pošumljavanja krša. Pokraj
zgrade Instituta nalazi se i botanički vrt s preko 340 vrsta
drveća. Austrijske kolege pokazale su nam i postav
stare nastavne opreme, knjiga i uređaja koji su se koristili
u prošlosti, te na kraju sa sadašnjom organizacijom
i istraživačkim radom Saveznog šumarskog istraživačkog
instituta.


dr. se. Ivica Tikvić
Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.
mr. se. Josip Dundović