DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Konferencija je prekinuta zbog odlaska na daljnje točke programa. U Muzeju grada Koprivnice otvorena je vrlo uspješna izložba podravskih slikara s motivima koji se odnose na rijeku Dravu u znak podrške zaštite rijeke Drave. Predgovor izložbi dala je književnica Božica Jelušić, a otvorenje je obavila gospoda Helena Hečimović. Tijekom dopodneva za vrijeme održavanja Konferencije o Dravi, na Zrinjskom trgu ispred zgrade Koprivničko- Križevačke županije, ostvaren je umjetničkoekološki projekt koprivničkih škola i vrtića. Djeca i uče nici crtali su kroz čitav trg rijeku Dravu i vrlo maštovito popunili dravski crtež s crtežima bilja i životinja. Poslijepodne je održana probna vožnja dijelom buduće podravske biciklističke staze od Molvi do Hlebina, gdje su ih dočekali predstavnici turističkih zajednica iz ta dva mjesta. B. Prpić i H. Jakovac STRUCNA EKSKURZIJA HRVATSKIH ŠUMARA U AUSTRIJU Od 3. do 7. listopada 2001. godine, 35 članova Hrvatskog šumarskog društva sa Šumarskog fakulteta, iz "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb i Šumarskog instituta Jastrebarsko, bilo je na stručnoj ekskurziji u Austriji u organizaciji nevladine udruge PRO SILVA AUSTRIA. To je bio uzvratni posjet šumara Hrvatske šumarima Austrije, koji su prošle godine boravili na stručnoj ekskurziji u Hrvatskoj. Program je dogovorio prof. dr. sc. Slavko Matić , predsjednik Hrvatskog šumarskog društva sa prof. dr. sc. Josef Spörkom, predsjednikom Pro Silva Austria. Dr. sc. Georg Trank, tajnik Pro Silva Austria i dipl. ing. šum. Vladimir Camba, član Pro Silva Austria, bili su suorganizatori i voditelji. Pro Silva Austria je udruga šumara utemeljena 1989. godine, koja okuplja šumo-posjednike i šumarske stručnjake svih profila. Cilj je udruge promicanje prirodne obnove šuma, potrajnosti u gospodarenju šumama te podržavanje biološke raznolikosti u šumskim ekosustavima. Sudionici ekskurzije upoznali su se s problemima gospodarenja šumama i divljači malih i velikih šumoposjednika. Glavne teme ekskurzije odnosile su se na prevođenje šumskih kultura u mješovite prirodne šume, korištenje turističkih i rekreacijskih funkcija šuma, gospodarenje zaštitnim šumama, gospodarenje šumama s naglašenom hidrološkom funkcijom, te gospodarenje rekreacijskim šumama grada Beča. Zadnjeg dana ekskurzije upriličena je posjeta Saveznom šumarskom institutu u Beču, odnosno ispostavi tog instituta u Mariabrunnu, gdje je započela visokoškolska šumarska nastava u ovom dijelu Europe. Austrija je zemlja s velikom šumskom površinom. Od oko 8,4 mil. ha površine, gotovo 4 mil. ha su šumske površine, što znači da šume zauzimaju 47 % teritorija Austrije. Glede vlasničke strukture, 80 % su privatne šume, 15 % su državne šume, dok je 5 % šuma u vlasništvu gradova. S obzirom na velik udio privatnih šuma, velik je i broj šumoposjednika (oko 200 000) čija je prosječna veličina šumskog posjeda manja od 15 ha. Upravo zbog veličine šumskog posjeda u Austriji je upitna profitabilnost u gospodarenju šumama. Izrazita razvedenost terena uvjetovala je daje oko 22 % šuma proglašeno zaštitinim šumama (oko 850 000 ha). Istraživanja nastanka i stanja šuma u Austriji (tzv. he |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 84 <-- 84 --> PDF |
merobi studija) su pokazala daje oko 66 % austrijskih šuma u prirodnom stanju, dok je oko 34 % umjetno podignutih šuma (kultura), odnosno šuma koje su vrlo različite od prirodnih. Što se tiče potrošnje drva iskazane po stanovniku, Austrija je na drugom mjestu u svijetu, odmah iza Finske po potrošnji četinjača (a prije 10 godina bila je u sredini), zatim slijedi Kanada i druge zemlje. Velika potrošnja drva četinjača rezultat je zajedničkog marketinškog nastupa šumarstva i drvne industrije u posljednjih nekoliko godina. U novije vrijeme naglasak je na marketingu kako bi uporaba različitih vrsta drveća također porasla. Prvi dan, nakon pozdravne riječi prof. dr. sc. Josefa Spörka, posjetili smo šumske sastojine bukve, jele i smreke u srednje planinskom području istočnih Alpa, pedesetak kilometara od Graza, a koje su u vlasništvu Malteškog viteškog reda. Osim glavnih vrsta javljaju se još gorski javor, ariš i obični bor. Prof. dr. sc. Josef Spörk i dipl. ing. Clemens Spörk predstavili su način Slika 1. Upravitelj šumarije Malteškog viteškog reda Clemens Spörk, dipl. ing. šum., prevoditeljica Ana Juričić, prof, i Vladimir Čamba, dipl. ing. šum., jedan od suorganizatora i voditelja ekskurzije gospodarenja tim šumama. Kao ključno pitanje u gospodarenju tim šumama po prirodnim načelima je pitanje gospodarenja s divljači. Smatraju daje ključan stručni nadzor nad šumama, te otvorenost šuma. Otvorenost šuma je velika, imaju 50 m cesta po ha. Gospodare po načelu dva stupa: 1. šumsko-gospodarskom, 2. turističkom. Načelo gospodarenja temelji se ne samo na stabiliziranju troškova, nego i povećanju prihoda i primanja iz šume. Osnovni moto je da "šuma poslije sječe ne smije izgledati puno drukčije od one prije sječe", ili kao stoje rekao nazočni 95-godišnji ing. Josef Spörk "sa šumom treba biti strpljiv". Na površini od oko 900 ha godišnje sijeku od 4 000 do 8 000 m3. Intenzitet sječe ovisi ponajprije o cijeni drva na tržištu. Sadašnje prosječne cijene drva iz tih sastojina iznose 940 ATS/ m3. Od 1997. godine smanjili su troškove obnove sastojina, odstrelom divljači (2-5 kom/100 ha). Time su smanjili Slika 2. Tri generacije šumarskih inženjera obitelji Spörk štete na prirodnom pomlatku i troškove pošumljavanja. Cilj prirodne obnove za koju se sada zalažu je osiguranje stabilnosti sastojina, održavanje plodnosti tla i postizanje veće količine i što kvalitetnije drvne tvari. Strategija gospodarenja šumama ima tri razine. Prva razina strategije je što vlasnik šume želi sa šumom postići. Druga razina strategije je kako to postići. I treća razina je planiranje operativnih mjera za provođenje strategije. Najednom primjeru kolege su nam pokazale važnost gospodarenja šumama, gdje su procjenjivali vrijednost drvnih sortimenata u gospodarenoj šumi i šumi s kojom se već 28 godina ne gospodari. Utvrdili su prosječnu cijenu drva od oko 999 ATS/ m! u gospodarenoj šumi, u odnosu na 712 ATS/m3 u šumi kojom se Slika 3. Turistički objekt u vlasništvu Malteškog viteškog reda |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 85 <-- 85 --> PDF |
nije gospodarilo. Zanimljivo je bilo uočiti daje stabilnost sastojina vrlo dobra, iako se suše stabla obične jele. Međutim, mješovita struktura sastojina utjecala je povoljno na vitalnost stabala. Ovim šumama gospodarile su tri generacije šumara u obitelji Spörk, i to već spomenuti sin Josef od 1976 - 1998. i unuk Clemens od 1998. do danas, a djeda Josef (koji je u svojoj 95. godini bio ovdje nazočan) od 1946 - 1976. godine. Zatim smo posjetili predjel Hebalm, koji je poznata turistička destinacija. Turističke objekte i sadržaje vode šumarski stručnjaci. Odnos prometa od turizma i od šumarstva u 2000. godini bio je 57:43 % u korist turizma. Od turističkog dijela prometa 86 % odnosi se na prihod ostvaren od žičara za skijaše (i noćno skijanje), 5 % na kamping, 5 % na smještaj u pansionima, a ostalo su prihodi od zakup- Slika 4. Ispred projekta šumske katedrale nina. Zanimljivo je bilo vidjeti projekt šumska katedrala (Der Dom des Waldes), koji je zapravo promidžbeni projekt savezne pokrajine Steiermark, u kojoj se od lipnja do rujna održavaju različiti sadržaji (edukacijska šetnica, koncerti, predavanja i si.). Drugi dan, posjetili smo šume malih šumoposjednika (iz šumarske udruge Lavanttal, u Koruškoj. U Koruškoj je oko 60 % površina pod šumama. Od toga su 70 % šumski posjedi manji od 200 ha, 26 % veći od 200 ha, dok je ostalih 4 % šuma državni posjed. Veličina posjeda kreće se od 0,5 do 1000 ha. U Koruškoj godišnje priraste oko 3 000 000 m3 drvne zalihe, a posječe se oko 2 000 000 m3. Razvijena je drvnoprerađivačka industrija s pilanskim kapacitetom od 1,5 mil. m3, od kojih Koruška osigurava 1,2 mil. m3, te papirna i industrija ploča sa 700 000 m3 (Koruška osigurava 300 000 m3). Postoje brojna udruženja šumoposjednika. Sumoposjednici se dragovoljno udružuju zbog zajedničkog nastupa na tržištu. Svako udruženje vodi diplomirani inženjer šumarstva, koji daje savjete u svezi s gospodarenjem i prodajom robe na tržištu. On je subvencioniran od strane države u iznosu do 80 %, jer ga ova udruženja ne bi mogla sama plaćati. Prva udruženja šumoposjednika nastala su početkom 60-ih godina, i ona su također bila subvencionirana ili poticana od države (40-60 %). Sufinancirani su programi gospodarenja šumama. Nakon prestanka poticaja od strane države opao je trend udruživanja. U novije vrijeme zbog monopola drvne industrije sumoposjednici ponovno uviđaju potrebu udruživanja. Izgradnju šumskih cesta subvencionira također država (subvencija iznosi 270 ATS/m odnosno 55% od investicije), a njihovu gradnju moraju obavljati šumarski stručnjaci za ceste. Ovdje je otvorenost 45 m cesta po ha. U šumama privatnih vlasnika dozvoljeno je sakupljanje šumskih plodova i gljiva u određenoj količini i u određeno vrijeme (2 kg/dan u razdoblju 15. 7. do 30. 9.). Ako vlasnik šume ne želi da drugi ulaze u njegovu šumu i sakupljaju šumske plodove, to mora vidno naznačiti uz rub parcele. Gospodarenje ovim šumama predstavio nam je ing. Roman S c h n i e d 1 e r sa suradnicima i dva mala šumoposjednika. Poslijepodne obišli smo zaštitne šume u blizini Techendorfa. Gosp. dipl. ing. Baumgartner, šef regionalne inspekcije u Koruškoj, iznio nam je osnovne podatke o šumama Koruške. Šume u Koruškoj prostiru se na oko 570 000 ha, 88 % su gospodarske šume, a od toga 70 % su smrekove šume. Udio obične smreke u ukupnoj drvnoj zalihi u Koruškoj još je i veći (oko 75 %). Prosječna drvna zaliha po hektaru iznosi 300 m3, dok je prosječni prirast oko 8,5 mVha. Gopodarskim zahvatima iskoristi se do 70 % prirasta. U Koruškoj ima oko 30 % zaštitinih šuma, međutim oni s njima također normalno gospodare, što smo mogli vidjeti na konkretnom primjeru koji su nam austrijske kolege pokazali. Šume su većinom privatne (96 %), s oko 23 000 šumoposjednika. Od tog broja oko 10 000 posjeduje šume s površinom do 5 ha, drugih 10 000 imaju od 5 do 50 ha šuma, dok je vrlo mali broj posjednika s većim površinama šuma. Posjednici s površinom šuma većom od 500 ha moraju zaposliti šumarskoga stručnjaka (šumarski tehničar), dok posjednici s više od 1800 ha moraju zaposliti dipl. ing. šumarstva. Regionalna inspekcija ima sjedište u Klagenfurtu, a u njoj je zaposlen 21 dipl. ing. šumarstva i 42 šumarska tehničara. Inspekcija se sastoji od 10 pokrajinskih inspektorata i 34 inspekcijska revira. Kolege su napomenule da i ovdje država subvencionira gospodarenje šumama. Oko polovica sredstava subvencije koristi se za otvarenje šuma. Na pitanje koji je smisao tih subvencija, dobili smo odgovor da država želi poticati vlasnike da koriste svoje šume kako bi osigurali njihovu stabilnost. Zaštitnim šumama gospodari se prema planovima u kojima se prioriteti daju zaštitnim šumama koje su u zonama opasnosti za naselja ili objekte. Jedan od prioriteta u gospodarenju je i starost sastojina, tako da je dana prednost istim. Površine na kojima provode zahvate sječa nastoje prirodno obnoviti, bez unošenja sjemena, dok planiraju unositi sadnice u slučaju izo |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 86 <-- 86 --> PDF |
stanka obnove. Istaknut je problem gospodarenja s divljači i štete koje divljač čini na pomlatku. Projekt sanacije zaštitnih šuma u Gornjoj Koruškoj izrađen je uz pomoć GIS-tehnologije. Trećeg dana, vožnjom prema Beču prolazimo Štajerskom uz pilanu "Mayerholz", kapaciteta 1,0 mil. m3 četinjača, gdje su Austrijske savezne šume d.d. dioničar, s udjelom od 33 %. Na tom putu preko Sjevernih Alpi dr. Georg Frank upoznaje nas s programom kartiranja i izdvajanja privatnih šuma kao zaštićenih objekata, koje on kao voditelj projekta provodi zajedno sa svojim kolegama iz šumarskog instituta u Mariabrunnu, gdje je i zaposlen. Taj posao ogranizirano se radi od 1996. godine, i stoje važno istaknuti rade ga šumari, a "novi zaštitari". Za izdvajanje tih šuma u zaštićene objekte važno je dobiti suglasnost šumovlasnika, koje Slika 5. Pomoćnik ministra za šumarstvo Dipl. ing. Gerhard Mannesberger prilikom pozdravne riječi Slika 7. Ispred ulaza u Kaiserbrunn (Carski zdenac) je potrebno uvjeriti u važnost ovog programa. Na temelju ocjene važnosti šuma za zaštitu okoliša i procijenjene izgubljene dobiti, predlaže se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva sklapanje ugovora sa šumovlasnikom, koji za nekorištenje svoje šume dobiva naknadu. Dosada je izdvojeno 8 175 ha što znači daje mreža šumskih zajednica pokrila gotovo sve važne šumske zajednice i preostalo je samo dopuniti je. Dolazimo u Kaiserbrunn u Höllentalu (Paklena dolina), Carski zdenac u području Šumarije Nasswald, koja pripada šumama grada Beča (4 šumarije s 370 zaposlenih, od toga 18 dipl. ing. šum. i 41 šum. teh.). Upoznali smo povijest nastanka vodovoda grada Beča, koji datira od 1873. godine, a koji dobiva vodu iz ovog izvora i još nekoliko izvora iz tog područja. Danas Beč troši 100-150 litara vode po stanovniku, a u početku je trošio 5-8 litara. To se područje nalazi oko 90 km od Beča. Posjetili smo i muzej vodovoda i vodoopskrbe koji se nalazi uz Kaiserbrunn. Dipl. ing. Andreas Schwab , glasnogovornik šumarija grada Beča bio nam je neposredni domaćin, a nakratko nas je posjetio i pozdravio pomoćnik ministra za šumarstvo, Gerhard Mannesberger, dipl. ing. šum., koji je između ostalog najavio donošenje novog Zakona o šumama Slika 6. Iz povijesti - prije gradnje vodovoda, voda za potrebe Slika 8. Šume vodozaštitnog područja Sumarieje Nasswald u vlasgrada Beča prenosila se na ovaj način ništvu grada Beča |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 87 <-- 87 --> PDF |
(početkom siječnja 2002.). Dalje smo u pratnji dipl. ing. Andreas Schwaba i dipl. ing. Irmfried Hanreicha , upravitelja šumarije, posjetili područje šumarije Naswald, sa 2 000 ha zaštitnih šuma, ukupne površine oko 8 000 ha, a kojoj je osnovna funkcija osiguranje pitke vode za bečki vodovod. Kolege su nas upoznale s osnovnim ciljevima gospodarenja šumama u tom području. To su osiguranje zastrtosti tla šumom, kojom se održava vlažnost tla, kao i osiguranje prirodne obnove šuma uz primjenu žičarskih tehnologija (uz otvorenost 22,4 m/ha). I na ovom području naglašen je problem zaštite pomlatka, posebice obične jele koja strada od divljači. To je krško područje, jako vodopropusno - prema pokusu obojena voda pojavila se na izvorima već za 16 sati. Snijeg (4-5 m visine) ima veliku ulogu u konzerviranju vode, kada se topi u proljeće (tada je voda je hladnija za nekoliko stupnjeva nego zimi). Četvrti dan, posjetili smo šume na zapadnom rubu grada Beča. To je zapravo šuma Lainzer (šumarija Slika 9. Pred ulazom u Zoološki rezervat Slika 10. Hrast kitnjak u sekundarnoj prašumi |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Leinz), koja je tzv. prirodni zoološki vrt površine 2 500 ha, okružen sa 22 km zida starog 200 godina, koji se upravo sanira. Taje šuma do kraja 18. stoljeća bila lovište carske obitelji, a od 1947. u vlasništvu je grada Beča. Ovo zaštićeno rekreacijsko područje grada Beča ima 0,5 mil. posjetitelja godišnje. U njemu je zabranjena vožnja čak i biciklom, te ulazak s kućnim ljubimcima (pas, mačka i si.). Noću se zatvara, a zimi je otvoren samo najuži dio zoorezervata, jer u preostalom, Slika 15. Sudionici ekskurzije u rasadniku iza Šumarskog instituta u Maribrunnu (kažu daje to najhladnije mjesto na području grada Beča, na udaljenosti 11 km od centra Stcphanplatz, razlika u temperaturi je 10 °C) najvećem dijelu započinje lovna sezona. Na toj površini šumarija gospodari s oko 1000 divljih svinja, 600 muflona, 250 jelena lopatara i 120 grla običnog jelena. Posebno se gospodari s livadama koje su još od 1905. godine zaštićene. Unutar te šume nalazi se prirodni rezervat šumske vegetacije Jochans Kugi, u kojemu se od 1970. godine ne provode nikakvi zahvati (radi se o jednoj sekundarnoj prašumi) i koristi se za znanstvena istraživanja. Pitanje gospodarenja u šumi Lainzer je pod značajnim pritiskom javnosti i posjetitelja, čemu šumari pridaju posebnu pozornost. Posjetili smo i šumsku školu (Wiener Waldschule), gdje smo upoznati s aktivnostima koje se u njoj događaju. Zanimljivo je bilo čuti od dipl. ing. Josef Ebenbergera, upravitelja šumarije, da tu školu i programe za djecu vode pedagoški obučeni šumari šumarije te da gotovo svi razredi osnovnih škola iz Beča provedu jedan dan u toj školi, gdje se mogu upoznati sa šumama na način koji im je prilagođen. Ne opterećuje ih se silom novim znanjima, nego kroz igru prepoznaju važnost i ulogu šume. Posebice je naglašeno da djeca ponajprije moraju naučiti da šuma neodumire, da je drvo obnovljiv materijal i da postoje ljudi - šumarski stručnjaci, koji znaju kako raditi i brinuti o šumi. Za razliku od muzeja, ovdje djeca smiju sve dirati, od izložaka ptica, životinja do alata u radionicama, uče loženje vatre i kretanje po šumi. U tri godine postojanja škole, kroz nju je Slika 16. Dio ksiloteke u muzeju Instituta Slika 17. U središtu Beča večer prije povratka prošlo oko 15 000 učenika (5 000 godišnje), bez povreda! U okviru šumarija Beča je i dio NP Dunav, gdje se također predviđa otvoriti šumsku školu za djecu. Pored toga, šumarija je vlasnik preko 2 000 ha poljoprivrednog zemljišta, od kojega namjerava 600-700 ha namijeniti biološkoj poljoprivredi. Posjeduje i 32 ha vinograda! Na kraju smo posjetili ispostavu Saveznog šumarskoga istraživačkog instituta u Mariabrunnu, gdje je još davne 1813. godine utemeljeno šumarsko učilište. U tom je učilištu djelovao i Josef Ressel, izumitelj brodskog vijka i pionir pošumljavanja krša. Pokraj zgrade Instituta nalazi se i botanički vrt s preko 340 vrsta drveća. Austrijske kolege pokazale su nam i postav stare nastavne opreme, knjiga i uređaja koji su se koristili u prošlosti, te na kraju sa sadašnjom organizacijom i istraživačkim radom Saveznog šumarskog istraživačkog instituta. dr. se. Ivica Tikvić Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. mr. se. Josip Dundović |