DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Konferencija je prekinuta zbog odlaska na daljnje točke programa. U Muzeju grada Koprivnice otvorena je vrlo uspješna izložba podravskih slikara s motivima koji se odnose na rijeku Dravu u znak podrške zaštite rijeke Drave. Predgovor izložbi dala je književnica Božica Jelušić, a otvorenje je obavila gospoda Helena Hečimović. Tijekom dopodneva za vrijeme održavanja Konferencije o Dravi, na Zrinjskom trgu ispred zgrade Koprivničko- Križevačke županije, ostvaren je umjetničkoekološki projekt koprivničkih škola i vrtića. Djeca i uče nici crtali su kroz čitav trg rijeku Dravu i vrlo maštovito popunili dravski crtež s crtežima bilja i životinja. Poslijepodne je održana probna vožnja dijelom buduće podravske biciklističke staze od Molvi do Hlebina, gdje su ih dočekali predstavnici turističkih zajednica iz ta dva mjesta. B. Prpić i H. Jakovac STRUCNA EKSKURZIJA HRVATSKIH ŠUMARA U AUSTRIJU Od 3. do 7. listopada 2001. godine, 35 članova Hrvatskog šumarskog društva sa Šumarskog fakulteta, iz "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb i Šumarskog instituta Jastrebarsko, bilo je na stručnoj ekskurziji u Austriji u organizaciji nevladine udruge PRO SILVA AUSTRIA. To je bio uzvratni posjet šumara Hrvatske šumarima Austrije, koji su prošle godine boravili na stručnoj ekskurziji u Hrvatskoj. Program je dogovorio prof. dr. sc. Slavko Matić , predsjednik Hrvatskog šumarskog društva sa prof. dr. sc. Josef Spörkom, predsjednikom Pro Silva Austria. Dr. sc. Georg Trank, tajnik Pro Silva Austria i dipl. ing. šum. Vladimir Camba, član Pro Silva Austria, bili su suorganizatori i voditelji. Pro Silva Austria je udruga šumara utemeljena 1989. godine, koja okuplja šumo-posjednike i šumarske stručnjake svih profila. Cilj je udruge promicanje prirodne obnove šuma, potrajnosti u gospodarenju šumama te podržavanje biološke raznolikosti u šumskim ekosustavima. Sudionici ekskurzije upoznali su se s problemima gospodarenja šumama i divljači malih i velikih šumoposjednika. Glavne teme ekskurzije odnosile su se na prevođenje šumskih kultura u mješovite prirodne šume, korištenje turističkih i rekreacijskih funkcija šuma, gospodarenje zaštitnim šumama, gospodarenje šumama s naglašenom hidrološkom funkcijom, te gospodarenje rekreacijskim šumama grada Beča. Zadnjeg dana ekskurzije upriličena je posjeta Saveznom šumarskom institutu u Beču, odnosno ispostavi tog instituta u Mariabrunnu, gdje je započela visokoškolska šumarska nastava u ovom dijelu Europe. Austrija je zemlja s velikom šumskom površinom. Od oko 8,4 mil. ha površine, gotovo 4 mil. ha su šumske površine, što znači da šume zauzimaju 47 % teritorija Austrije. Glede vlasničke strukture, 80 % su privatne šume, 15 % su državne šume, dok je 5 % šuma u vlasništvu gradova. S obzirom na velik udio privatnih šuma, velik je i broj šumoposjednika (oko 200 000) čija je prosječna veličina šumskog posjeda manja od 15 ha. Upravo zbog veličine šumskog posjeda u Austriji je upitna profitabilnost u gospodarenju šumama. Izrazita razvedenost terena uvjetovala je daje oko 22 % šuma proglašeno zaštitinim šumama (oko 850 000 ha). Istraživanja nastanka i stanja šuma u Austriji (tzv. he |