DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Konferenciju je otvorila gospođa Helena Hečimović,
a u ime Dravske lige govorila je predsjednica
gospođa Dora Radosavljević.


Gospođa Hečimović u svom je referatu ukazala na
prirodne ljepote i izuzetne vrijednosti vodenih i kopnenih
ekosustava Podravine i mogućnosti razvoja različitih
oblika turizma, koji bi se mogli slobodno odvijati u četiri
države kojima su Mura i Drava zajednička sudbina.


Dr. K r a n j č e v podrobno je opisao vodene i kopnene
ekosustave Drave, njena zaobalja te naveo rijetke i
zaštićene biljne i životinjske vrste područja ukazavši na
njihovu vrijednost i potrebu glede što većeg očuvanja.


Gospodin Zlatko Fi lipo vi ć izložio je prostorni
plan Koprivničko-križevačke županije s težnjom da
zaštiti rijeku Dravu, ali i da zadovolji Program prostornog
uređenja Republike Hrvatske koji je predvidio
energetsko korištenje Drave te istovremeno i zaštitu
prirode u tom prostoru.


Prof. Prpić ukazuje na značenje nizinskih šuma
Podravine od slovenske granice do ušća Drave u Dunav,
površine od oko 64 000 ha, koje bi trebale ući u
tampon zonu Rezervata biosfere Dunav-Drava-Mura.
Napomenuo je kako su to prirodne šume koje štiti Zakon
o šumama Republike Hrvatske. Nizinske šume Podravine
danas su znatno ugrožene različitim vodotehni


čkim zahvatima, što predstavlja ozbiljnu prijetnju njihovu
opstanku. Najveću opasnost u smislu promjene
vodnih odnosa predstavljaju tzv. višenamjenske hidroelektrane,
koje izazivaju zamočvarenje u zoni akumulacija
i osušenje šumskih staništa u zoni odvodnih kanala.
Upozoreno je na veliku heterogenost šumskih staništa
i na nemogućnost vodotehničkih rješenja kojima
bi se ublažio učinak promjene vodnih odnosa. Svaki
vodotehnički zahvat te vađenje šljunka ugrožava šume.


Ing. Branko Belčić dao je precizan pregled dravskih
nizinskih šuma Uprave šuma Koprivnica po gospodarskim
jedinicama "Varažninske podravske šume",
"Donje Međimurje", "Ludbreške podravske šume",
"Koprivničke nizinske šume", "Repaš-Gabajeva greda",
Đurđevačke nizinske šume", "Svibovica" i "Banov
brod".


Obrasla površina tih šuma iznosi 17 332 ha., a udio
hrasta lužnjaka je preko 50 %. Ing. Belčić ukazao je na
posljedice promjena vodnih odnosa izgradnjom HE
Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava, stoje prouzročilo
drastičan pad režima podzemnih voda posebno u
zonama dovodnih i odvodnih kanala, dok je u prirodnim
vodotocima količina vode pala ispod biološkog
minimuma. Promjene vodnog režima izazvale su sušenje
i propadanje cijelih šumskih kompleksa.


Dr. E. Kušen izložio je različite mogućnosti razvoja
turizma uz rijeku Dravu naglasivši pri tom važnost
kontinentalnoga turizma u Hrvatskoj. Posebno je pozdravio
program razvoja turizma u Podravini, koji bi
zasigurno daleko više koristio napretku regije od energetskoga
korištenja Drave.


Gospodin Mladen Matica iznosi realnu mogućnost
razvoja turizma projektiranjem biciklističkih staza
kroz Podravinu i organizacijom prihvaćanja turista biciklista.


Mr. Zalar iznosi program "Podravke" koji se odnosi
na zaštitu okoliša i održivi razvoj na koji može utjecati
ta velika prehrambena industrija.


Vrlo zanimljivo je bilo izlaganje poznatog europskog
ekologa dr. Martina Schneidera-Jacobya iz Euro-
natura, Njemačka, koji je ukazao na velike mogućnosti
sveopćeg razvoja regije u međusobnoj suradnji susjednih
zemalja, čija je granica Drava i Mura. Prema
Schneideru-Jacobyu potrebno je što prije pristupiti izradi
programa održivoga razvoja podravskoga prostora,
što je, međutim, otežano zbog projekta HE Novo
Virje, čije bi ostvarenje uništilo njegov najvredniji dio
od HE Dubrava do Novoga Virja.


Gospodin Charli Awis iz WWF-a za Središnju Europu
govorio je o rijeci Dravi kao osobito očuvanoj europskoj
rijeci koju je potrebno zaštititi, a gospodin Boris
Kočevar iz udruge za zaštitu ptica Slovenije govorio
je o mogućnosti suradnje u zaštiti biološke raznolikosti
u Hrvatskoj i Sloveniji.


U raspravi su sudjelovali i predstavnici HEP-a (Ivica
i Franković) čija su izlaganja odudarala od ostalih, a