DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Konferenciju je otvorila gospođa Helena Hečimović, a u ime Dravske lige govorila je predsjednica gospođa Dora Radosavljević. Gospođa Hečimović u svom je referatu ukazala na prirodne ljepote i izuzetne vrijednosti vodenih i kopnenih ekosustava Podravine i mogućnosti razvoja različitih oblika turizma, koji bi se mogli slobodno odvijati u četiri države kojima su Mura i Drava zajednička sudbina. Dr. K r a n j č e v podrobno je opisao vodene i kopnene ekosustave Drave, njena zaobalja te naveo rijetke i zaštićene biljne i životinjske vrste područja ukazavši na njihovu vrijednost i potrebu glede što većeg očuvanja. Gospodin Zlatko Fi lipo vi ć izložio je prostorni plan Koprivničko-križevačke županije s težnjom da zaštiti rijeku Dravu, ali i da zadovolji Program prostornog uređenja Republike Hrvatske koji je predvidio energetsko korištenje Drave te istovremeno i zaštitu prirode u tom prostoru. Prof. Prpić ukazuje na značenje nizinskih šuma Podravine od slovenske granice do ušća Drave u Dunav, površine od oko 64 000 ha, koje bi trebale ući u tampon zonu Rezervata biosfere Dunav-Drava-Mura. Napomenuo je kako su to prirodne šume koje štiti Zakon o šumama Republike Hrvatske. Nizinske šume Podravine danas su znatno ugrožene različitim vodotehni čkim zahvatima, što predstavlja ozbiljnu prijetnju njihovu opstanku. Najveću opasnost u smislu promjene vodnih odnosa predstavljaju tzv. višenamjenske hidroelektrane, koje izazivaju zamočvarenje u zoni akumulacija i osušenje šumskih staništa u zoni odvodnih kanala. Upozoreno je na veliku heterogenost šumskih staništa i na nemogućnost vodotehničkih rješenja kojima bi se ublažio učinak promjene vodnih odnosa. Svaki vodotehnički zahvat te vađenje šljunka ugrožava šume. Ing. Branko Belčić dao je precizan pregled dravskih nizinskih šuma Uprave šuma Koprivnica po gospodarskim jedinicama "Varažninske podravske šume", "Donje Međimurje", "Ludbreške podravske šume", "Koprivničke nizinske šume", "Repaš-Gabajeva greda", Đurđevačke nizinske šume", "Svibovica" i "Banov brod". Obrasla površina tih šuma iznosi 17 332 ha., a udio hrasta lužnjaka je preko 50 %. Ing. Belčić ukazao je na posljedice promjena vodnih odnosa izgradnjom HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava, stoje prouzročilo drastičan pad režima podzemnih voda posebno u zonama dovodnih i odvodnih kanala, dok je u prirodnim vodotocima količina vode pala ispod biološkog minimuma. Promjene vodnog režima izazvale su sušenje i propadanje cijelih šumskih kompleksa. Dr. E. Kušen izložio je različite mogućnosti razvoja turizma uz rijeku Dravu naglasivši pri tom važnost kontinentalnoga turizma u Hrvatskoj. Posebno je pozdravio program razvoja turizma u Podravini, koji bi zasigurno daleko više koristio napretku regije od energetskoga korištenja Drave. Gospodin Mladen Matica iznosi realnu mogućnost razvoja turizma projektiranjem biciklističkih staza kroz Podravinu i organizacijom prihvaćanja turista biciklista. Mr. Zalar iznosi program "Podravke" koji se odnosi na zaštitu okoliša i održivi razvoj na koji može utjecati ta velika prehrambena industrija. Vrlo zanimljivo je bilo izlaganje poznatog europskog ekologa dr. Martina Schneidera-Jacobya iz Euro- natura, Njemačka, koji je ukazao na velike mogućnosti sveopćeg razvoja regije u međusobnoj suradnji susjednih zemalja, čija je granica Drava i Mura. Prema Schneideru-Jacobyu potrebno je što prije pristupiti izradi programa održivoga razvoja podravskoga prostora, što je, međutim, otežano zbog projekta HE Novo Virje, čije bi ostvarenje uništilo njegov najvredniji dio od HE Dubrava do Novoga Virja. Gospodin Charli Awis iz WWF-a za Središnju Europu govorio je o rijeci Dravi kao osobito očuvanoj europskoj rijeci koju je potrebno zaštititi, a gospodin Boris Kočevar iz udruge za zaštitu ptica Slovenije govorio je o mogućnosti suradnje u zaštiti biološke raznolikosti u Hrvatskoj i Sloveniji. U raspravi su sudjelovali i predstavnici HEP-a (Ivica i Franković) čija su izlaganja odudarala od ostalih, a |