DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 81 <-- 81 --> PDF |
MEĐUNARODNI DAN DRAVE Savez udruga "DRAVSKA LIGA" kao organizator i Gradsko poglavarstvo Grada Koprivnice kao suorganizator pripremili su u Koprivnici skup MEĐUNARODNI DAN DRAVE. To je prvi vrlo uspješan skup organiziran po novosnovanoj "Dravskoj ligi", a jedan od njenih osnivača je i Hrvatsko šumarsko društvo. Neposredni organizator bila je Helena H e č i m o v i ć, predsjednica koprivničke ekološke udruge i članica Gradskoga poglavarstva Koprivnice. Skup se odvijao pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice, kojega je zastupao gradonačelnik Zvonimir M r š i ć . Cilj manifestacije bilo je promicanje vrijednosti održivoga razvoja Podravine te stvaranje osnove za demokratsko odlučivanje o budućnosti regije uz maksimalnu zaštitu rijeke Drave. Skup je započeo 27. rujna 2001. godine otvaranjem izložbe fotografija na temu DRAVA I PODRAVINA. Predgovor i predstavljanje izložbe izrekla je poznata književnica Božica Jelušić, a izložbu je otvorio gradonačelnik Koprivnice. Dana 28. rujna obilježavanje Međunarodnog dana Drave trajalo je čitav dan. Od šumara bili su nazočni Željko Ledi n ski, dipl. ing., direktor i Tomislav Starčević , dipl. ing., pomoćnik direktora "Hrvatskih šuma", dr. se. Ivo Martinić , pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, Đurđa List, dipl. ing. i Hranislav Jako vac , dipl. ing., članovi Skupštine "Dravske lige", Branko B e 1 č i ć, dipl. ing. predsjednik Ogranka Hrvatskoga šumarskog društva Koprivnica i Vladimir Malez , dipl. ing. savjetnik "Hrvatskih šuma", Šumarije Varaždin i prof. dr. sc. Branimir P rp i ć, član Predsjedništva Dravske lige. Tijekom dopodneva održana je konferencija na temu: "Drava i Podravina i mogućnosti održavanja razvoja regije". Sadržaj Konferencije sastojao se od 12 izlaganja. Teme i predavači bili su: "Drava i Podravina - vizija razvoja regije na lokalnoj i međunarodnoj razini", Helena H e č i m o v i ć, Dravska liga "Prilog bioekološkom vrednovanju Drave i njezinog zaobalja u Koprivničko-đurđevačkoj Podravini", dr. se. Radovan Kranj čev "Zaštita rijeke Drave u prostornom planu Koprivničko- križevačke županije", Zlatko Filipović Zavod za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke županije "Uloga šuma Podravine, Pomurja i Podunavlja u Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav", dr. se. Branimir P r p i ć, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, i član predsjedništva Dravske lige "Suma varaždinske, koprivničke i đurđevačke Podravine", Branko B e 1 č i ć, dipl. ing. "Hrvatske šume" Uprava šuma Koprivnica "Mogućnosti razvoja turizma uz Dravu", dr. se. Eduard K u š e n, Zavod za Turizam "Projekt biciklističkih staza kroz Podravinu ´, Mladen Matica , Zavod za prostorno planiranje Koprivničko- križevačke županije "Održivi razvoj i uloga >Podravke< u održivom razvoju Podravine", Mr. sc. Đuro Z a 1 a r, "Podravka" "Mura-Drava: Europska linija života (osnova za transgraničnu suradnju)", dr. se. Martin Schneide r-J a c o b y, EURONATUR "Drava kao međunarodna rijeka u svjetlu europske politike zaštite voda i europskih integracija", Charlie Av i s, WWF za Središnju Europu "Mogućnost suradnje u zaštiti bioraznolikosti između Hrvatske i Slovenije", Boris Kočevar, DOOPS, Ormož, Slovenija "Iskustva u proizvodnji zdrave hrane u Međimurskoj županiji" Bernarda Orehovec, DUGA, Međimurje. Konferenciju su na početku pozdravili gradonačelnik Zvonimir Mršić , direktor "Hrvatskih šuma", Željko L e d i n s k i i pomoćnik ministra Ivo Martinić. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Konferenciju je otvorila gospođa Helena Hečimović, a u ime Dravske lige govorila je predsjednica gospođa Dora Radosavljević. Gospođa Hečimović u svom je referatu ukazala na prirodne ljepote i izuzetne vrijednosti vodenih i kopnenih ekosustava Podravine i mogućnosti razvoja različitih oblika turizma, koji bi se mogli slobodno odvijati u četiri države kojima su Mura i Drava zajednička sudbina. Dr. K r a n j č e v podrobno je opisao vodene i kopnene ekosustave Drave, njena zaobalja te naveo rijetke i zaštićene biljne i životinjske vrste područja ukazavši na njihovu vrijednost i potrebu glede što većeg očuvanja. Gospodin Zlatko Fi lipo vi ć izložio je prostorni plan Koprivničko-križevačke županije s težnjom da zaštiti rijeku Dravu, ali i da zadovolji Program prostornog uređenja Republike Hrvatske koji je predvidio energetsko korištenje Drave te istovremeno i zaštitu prirode u tom prostoru. Prof. Prpić ukazuje na značenje nizinskih šuma Podravine od slovenske granice do ušća Drave u Dunav, površine od oko 64 000 ha, koje bi trebale ući u tampon zonu Rezervata biosfere Dunav-Drava-Mura. Napomenuo je kako su to prirodne šume koje štiti Zakon o šumama Republike Hrvatske. Nizinske šume Podravine danas su znatno ugrožene različitim vodotehni čkim zahvatima, što predstavlja ozbiljnu prijetnju njihovu opstanku. Najveću opasnost u smislu promjene vodnih odnosa predstavljaju tzv. višenamjenske hidroelektrane, koje izazivaju zamočvarenje u zoni akumulacija i osušenje šumskih staništa u zoni odvodnih kanala. Upozoreno je na veliku heterogenost šumskih staništa i na nemogućnost vodotehničkih rješenja kojima bi se ublažio učinak promjene vodnih odnosa. Svaki vodotehnički zahvat te vađenje šljunka ugrožava šume. Ing. Branko Belčić dao je precizan pregled dravskih nizinskih šuma Uprave šuma Koprivnica po gospodarskim jedinicama "Varažninske podravske šume", "Donje Međimurje", "Ludbreške podravske šume", "Koprivničke nizinske šume", "Repaš-Gabajeva greda", Đurđevačke nizinske šume", "Svibovica" i "Banov brod". Obrasla površina tih šuma iznosi 17 332 ha., a udio hrasta lužnjaka je preko 50 %. Ing. Belčić ukazao je na posljedice promjena vodnih odnosa izgradnjom HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava, stoje prouzročilo drastičan pad režima podzemnih voda posebno u zonama dovodnih i odvodnih kanala, dok je u prirodnim vodotocima količina vode pala ispod biološkog minimuma. Promjene vodnog režima izazvale su sušenje i propadanje cijelih šumskih kompleksa. Dr. E. Kušen izložio je različite mogućnosti razvoja turizma uz rijeku Dravu naglasivši pri tom važnost kontinentalnoga turizma u Hrvatskoj. Posebno je pozdravio program razvoja turizma u Podravini, koji bi zasigurno daleko više koristio napretku regije od energetskoga korištenja Drave. Gospodin Mladen Matica iznosi realnu mogućnost razvoja turizma projektiranjem biciklističkih staza kroz Podravinu i organizacijom prihvaćanja turista biciklista. Mr. Zalar iznosi program "Podravke" koji se odnosi na zaštitu okoliša i održivi razvoj na koji može utjecati ta velika prehrambena industrija. Vrlo zanimljivo je bilo izlaganje poznatog europskog ekologa dr. Martina Schneidera-Jacobya iz Euro- natura, Njemačka, koji je ukazao na velike mogućnosti sveopćeg razvoja regije u međusobnoj suradnji susjednih zemalja, čija je granica Drava i Mura. Prema Schneideru-Jacobyu potrebno je što prije pristupiti izradi programa održivoga razvoja podravskoga prostora, što je, međutim, otežano zbog projekta HE Novo Virje, čije bi ostvarenje uništilo njegov najvredniji dio od HE Dubrava do Novoga Virja. Gospodin Charli Awis iz WWF-a za Središnju Europu govorio je o rijeci Dravi kao osobito očuvanoj europskoj rijeci koju je potrebno zaštititi, a gospodin Boris Kočevar iz udruge za zaštitu ptica Slovenije govorio je o mogućnosti suradnje u zaštiti biološke raznolikosti u Hrvatskoj i Sloveniji. U raspravi su sudjelovali i predstavnici HEP-a (Ivica i Franković) čija su izlaganja odudarala od ostalih, a |