DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 8 <-- 8 --> PDF |
D. Kleiner: FhNOl.OSKA ZAPAŽANJA CVATNJE NEKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRIT,´ ... Šumarski liši br. 9-10. CXXV (2001). 475-4X6 svijetlo zelenkastožute boje, donje duže i uže od gornjih. Prašnici su kraći od latica i ima ih 7. Kriissman n (1976) navodi da ova vrsta cvate od svibnja do lipnja. Mi smo pratili vrijeme cvatnje dvaju stabala između kojih nismo uočili značajnije razlike u vremenu cvatnje, ali je razlika od oko tjedan dana postojala u vremenu cvatnje između 1998. i 1999. godine. Prve razvijene cvjetove opazili smo 28. IV (1998) i 20. IV (1999). Vrhunac cvatnje je bio 5. V. (1998) i 27. IV. (1999), a kraj 26. V. (1998) i 18. V (1999). Aesculus parviflora Walt. (= A. macrostachya Michx.) - grmasti divlji kesten je 4 - 5 m visoki i široki grm jugoistočnog dijela Sjeverne Amerike. Cvjetovi su oko 1 cm dugi, u izrazito dekorativnim, 20 - 30 cm dugim i uskim metlicama. Latice su bijele boje, a prašnice crvene. Prašnici su 3-4 cm dugi i dvostruko dulji od latica. Prema Krüssmannu (1976) cvate od srpnja do kolovoza, a prema Jurkoviću (1990) od 27. VI. do 16. VII. Prema našim opažanjima početak cvatnje bio je 23. VI. (1998) i 15. VI. (1999), vrhunac 30. VI. (1998) i 29. VI. (1999), a završetak 14. VII. (1998) i 13. VII. (1999). Aesculus pavia L. (= Pavia rubra Lam.) - crveni divlji kesten je grm ili manje stablo istočnog dijela Sjeverne Amerike. Svijetlocrveni cvjetovi okupljeni su u 10-25 cm duge, uspravne metlice, časka je cjevasta. Latice su žljezdasta ruba, donje duže od gornjih i ima ih 4. Prašnici su dugi kao latice i većinom ih je 7. Prema literaturnim podacima ova vrsta cvate u lipnju (Krüssman n 1976). Prema našim opažanjima prvi su cvjetovi bili razvijeni 28. IV. (1998) ili 20. IV (1999). Vrhunac cvatnje nastupa 5. V. (1998) ili 4. V (1999), a kraj 19. V. (1998) ili 18. V. (1999). Medu taksonima roda Aesculus nisu uočene značajnije razlike u vremenu cvatnje između 1998. i 1999. godine. Manja razlika je uočena kod A. xcarnea koji je 1998. godine počeo cvjetati tjedan dana prije nego 1999. godine. Od ostalih vrsta koje cvatu u isto vrijeme´ kad i A. xcarnea dvije od njih (A. flava i A. pavia) su 1998. godine počele s cvatnjom tjedan dana kasnije nego 1999. godine, dok kod treće (A. hippocastanum) nije uočena razlika u vremenu cvatnje između 1998. i 1999. godine. Srednje mjesečne tempertaure zraka u travnju 1998. i 1999. godine bile su podjednake i iznosile su (prema podacima za meteorlošku postaju Zagreb - Grič) 13,6 °C za 1998., odnosno 13,5 °C za 1999. godinu. Promatrajući kretanje temperature tijekom travnja 1998. i 1999. godine uočili smo da su vri jednosti srednje dnevne temperature zraka prvih petnaestak dana travnja 1999. godine bile nešto ujcdnačenije nego 1998. Vrijednosti su se tijekom prvih petnaest dana travnja 1998. godine kretale od 7,7 do 18,2 °C s tim da su najviše vrijednosti zabilježene početkom travnja. U travnju 1998. godine bilo je 14 dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka od 10,1 do 15,0 "C i 11 dana s temperaturom od 15,1 do 20,0 "C. Druge, 1999. godine vrijednosti srednje dnevne temperature zraka iznosile su od 10,4 do 16,7 °C. U travnju 1999. bilo je 16 dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka od 10,1 do 15,0 °C i 11 dana s temperaturom od 15,1 do 20,0 "C. 18. i 19. travnja 1999. godine, zabilježene su najniže vrijednosti srednje dnevne temperature zraka, a 19. IV. 1999. i najniža apsolutna minimalna temperatura od 3,9 "C. Iako su najniže mjesečne temperature zabilježene neposredno prije početka cvatnje one nisu omele cvatnju vrste A. flava i A. pavia, dok je cvatnja A. xcarnea pomaknuta za tjedan dana. Zato se može zaključiti daje za cvatnju promatranih vrsta važnija duljina razdoblja tijekom kojega vladaju više temperature zraka nego njihove ekstremne vrijednosti. A. parviflora, koji cvate dva mjeseca nakon ostalih promatranih vrsta roda A., je 1998. godine počeo s cvatnjom tjedan dana poslije nego 1999. godine. Zanimljivo je daje, bez obzira na vrijeme početka cvatnje, vrhunac cvatnje kod većine vrsta nastupio u isto vrijeme i 1998. i 1999. godine. Tijekom razdoblja cvatnje srednje dnevne vrijednosti temperature zraka varirale su za pojedine vrste između sljedećih vrijednosti: kod A. xcarnea od 11,5 do 23,1 "C, kod A. hippocastanum od 10.0 do 23,1 °C, kod A. flava od 10,0 do 23,1 °C, kod/L parviflora od 15,0 do 27,8 "C i kod A. pavia od 10,0 do 23.1 "C. Na osnovi raspona temperaturnih vrijednosti, vidimo daje, s obzirom na vrijeme cvatnje, A. parviflora najtermofilnija od promatranih vrsta. Rod Magnolia L. - magnolija spada u porodicu Magnoliaceae, a obuhvaća oko 80 vrsta. Cvjetovi su vršno smješteni, pravilni, dvospolni, veliki i raznobojni. Listići ocvijeća najčešće nisu razlučeni u časku i vjenčić. Plodnice su nadrasle. Prašnika i tučkova ima mnogo. Plodovi čine do 15 cm dugi, skupni plod, a pojedinačni plod je tobolac. Magnolia kobus DC. var. borealis Sarg. - varijetet borealis kobuši-magnolije je varijetet krupniji od tipične vrste i naraste do 25 m visoko. To je Iistopadno stablo koje od prirode pridolazi u Japanu na otocima Honshu i Hokkaido. Potpuno otvoreni cvjetovi su oko 10 cm široki, s tri mala listića časke i šest obrnutojajolikih, bijelih latica. Literaturni podatak o vremenu cvatnje ovog taksona nismo pronašli, a tipična vrsta cvate prije listanja, u travnju (Bean 1973). Prema našim opažanjima početak cvatnje je 17. III. (1998) i 23. III. (1999), vrhunac 24. III. (1998) i 30. III. (1999), a završetak 7. IV (1998) i 6. IV. (1999). Magnolia liliiflora Desr. (= M. purpurea Curtis) purpurna magnolija je listopadni, do 3 m visoki grm Kine. Cvjetovi su veliki, zvončasti, izvana purpurni, iznutra bijeli, na kratkoj i debeloj cvjetnoj stapci, sa 6 uspravnih, obrnutojajolikih, duguljastih, 6-7 cm dugih latica. Prema Krüssmann u (1977) cvate za listanja, od svibnja do lipnja. Prema našim opažanjima |