DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 78     <-- 78 -->        PDF

vlasti, znajući da politika prvo proriče i obećava budućnost,
a onda isto tako znalački objašnjava zašto se
ta obećanja i proročanstva nisu dogodila.


- Izostanak memorije ili smanjena mogućnost pamćenja
biračkoga tijela uvjetuje spore promjene u odnosu
politike i stvarne zaštite okoliša.
- Neovisna struka i neovisni intelektualci moraju
nužno imati kritički odmak od svake aktualne politike i
vlasti; za dobro svake politike.
- Ishod borbe za zaštitu prirode i okoliša, između
amatera ekologista s organiziranim i financijski jakim
strukovnim lobbyima, nema izgleda za pobjedu. Zato
je u borbi za zaštitu okoliša i prirode potrebno učiniti
odmak od romantične idile, a u obračun treba ulaziti s
vrlo jasnim, znanstvenim argumentima o opasnostima
koje nas očekuju budemo li stalno prelazili liniju takozvanog
održivog razvoja.


* Šumarska struka Hrvatske, na osnovi dvjestopedesetgodišnje
tradicije i uspješnog zalaganja u gospodarenju
i zaštiti šumskih ekosustava i prirode, u cjelini
upozorava kako zaštita okoliša i prirode nije samo
stvar osjećaja, već prije svega znanja, materijalnih mogućnosti,
dugoročno vrlo angažiranog stručnog rada i
mnogih znanstvenih istraživanja.
OCJENA STANJA


* Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske
(NN br. 50/99.) planira se zaštita prirodne baštine
na oko 15% površine državnoga teritorija.
- Trenutno je pod zaštitom oko 12 % državnoga teritorija
- Od šuma i šumskog zemljišta pod zaštitom je
26,6 % površina, ako tome pridodamo površine zaštitnih
šuma (97.036 ha) onda je to 30,5 %.
* Program prostornog uređenja Republike
Hrvatske nalaže ispitivanje i korigiranje dosadašnje
pretežito deklarativne zaštite okoliša, uz jasno
određivanje kriterija prema održivom i ravnomjernom
razvoju.
* Na primjeru prioriteta u iskorištenju hidroenergetskih
potencijala, Program jasno obvezuje da se svi
višenamjenski objekti usklade s drugim korisnicima
NACIONALNI PARK
Plitvička jezera
Paklenica
Risnjak
Mljet
Kornati
Brijuni
Krka
Sjeverni Velebit


Ukupno


PARK PRIRODE
Kopački rit
Medvednica
Velebit
Biokovo
Telašeica
Lonjsko Polje
Papuk
Zumberak-Samob.gorje
Vransko jezero
Učka


Ukupno


POVRŠINA ha


29.482


10.200


6.400


5.480


23.400


3.635


10.300


12.810


101.707


POVRŠINA ha


17.770


22.826


200.000


19.550


6.706


50.650


38.464


33.300


5.700


14.600


409.566


prostora te sa zahtjevima zaštite prostora, uključujući
sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije
koji omogućavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti
takvih zahvata. Dakle, ne stoji često nuđen
izbor; ili zaštita prirode ili hidroelektrana, već je jedini
izbor, takav zahvat koji isključuje opasnost od bilo
kakvih negativnih posljedica u prirodi, najčešće u
šumskim ekosustavima.


* Pretpostavka za provedbu stvarne zaštite okoliša i
prirode je nužno usklađivanje čitavog niza zakona i
odgovarajućih podzakonskih akata, multidisciplinarna
suradnja s ciljem preciznijih određenja i ovlaštenja
(Zakon o zaštiti prirode, Zakon o šumama, Zakon o
vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva,
Zakon o lovu i drugi).
* Treba reći kako je temeljna odrednica u Strategiji
razvoja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj "održivi
razvoj".
* Krupna zapreka jačanju zaštite prirode u Republici
Hrvatskoj je nedovoljna spremnost i manjkava osposobljenost
stručnih službi uprava nacionalnih parkova
i parkova prirode.
* U samo tri nacionalna parka (Plitvička jezera, Risnjak
i Sjeverni Velebit), iz gospodarenja je izuzeta drvna
zaliha od 10,1 mil. m3 s godišnjim prirastom od
200.000 m1. Tako bi trebalo biti po Zakonu o zaštiti prirode,
pa ipak to nije tako jer i tu se drvna masa koristi.
* U parkovima prirode, pod posebnim je režimom,
(pravilnicima o unutarnjem redu), regulirano gospodarenje
s oko 15 mil. m´ drvne zalihe.
* Ostanemo li samo na proglašenju zaštitnih objekata
(nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni
rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik
prirode, spomenik parkovne arhitekture, pojedina biljna
ili životinjska vrsta), ispada da smo zaštitu prirode
shvatili kao pasivno održavanje romantične idile.
* Zaustavljanje gospodarenja u šumskim ekosustavima
prebornih šuma nedvojbeno rezultira procesima
nazadovanja (regresije), kako sa šumom tako i s divljači
(obični jelen, divlja svinja).