DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 75 <-- 75 --> PDF |
sa zamjenikom, pomoćnicima i upraviteljima uprava šuma, ili osobe s posebnim ovlaštenjima, provode poslovnu politiku i odgovorni su za uspješnost poslovanja. U Poduzeća je ustrojeno jedinstveno komercijalno poslovanje, koje se provodi na razini Poduzeća preko Komercijalne službe u Direkciji i komercijalnih odjela u upravama šuma, gdje se zasnivaju ugovorni odnosi. /. Postojeći načini prodaje drvnih sortimenata su : 1. Ugovor bez nadmetanja (5-godišnji*, odnosno godišnji ugovor) 1.1. Područja od posebne državne skrbi Drvnoj industriji na tom području prodaju se trupci s tog područja 1.2. Izvozni dio industrije finalnih proizvoda (namještaj, parket, građevna stolarija i si.) 1.3. Dio primarne prerade 1.3.1. Drvni sortimenti kod kojih je veća ponuda od potražnje (trupci za furnir i ljuštenje, tanka oblovina, celulozno drvo, drvo za drvne ploče, dio pilanskih trupaca i ogrjevno drvo) 1.3.2. Područja gdje je primarna prerada od posebne važnosti, zbog nemogućnosti razvoja drugih djelatnosti. 2. Javnim nadmetanjem 2.1. Domaće javno nadmetanje Za preostale drvne Sortimente kod kojih je potražnja veća od ponude 2.2. Međunarodno javno nadmetanje Samo za one drvne Sortimente za koje ne postoji interes na domaćem tržištu 3. Na blagajni Prodaja drvnih sortimenata za potrebe pučanstva Pristupanjem Republike Hrvatske članstvu WTO vjerojatno će se smanjiti utjecaj Vlade Republike Hrvatske na formiranje cijena i određivanje načina prodaje drva, pa se pretpostavlja da će se pozitivno odraziti na poslovanje Poduzeća, budući da su dosad u Republici Hrvatskoj ostvarivane cijene niže od tržišnih cijena drva u susjednim državama. //. Važeći rokovi plaćanja za prodane trupce: - po ugovoru 60 dana od isporuke - na nadmetanju prije isporuke za prodano celulozno i ostalo sitno industrijsko drvo: * Do 31.12. 2000. Poduzeće je zaključilo 41 petogodišnji ugovorite: a) Sa 38 kupaca ugovoreno je 852 600 m3 trupaca (što količinski iznosi 54% trupaca prodanih putem ugovora), b)Sa 3 kupca ugovoreno je 340 000 nr ccluloznog drva (što količinski iznosi 56 % celuloznog drva prodanog putem ugovora). - po ugovoru 90 dana od dana isporuke - na nadmetanju 30 dana od dana isporuke prodani drvni sortimenti na blagajni plaćaju se prije isporuke. ///. Ostvarena prodaja drvnih sortimenata u razdoblju od 1995 do 2000. godine Poslovnom politikom Poduzeća koja je ugrađena u Plan poslovanja za 2001. godinu, utvrđene su i mjere za planiranje prihoda izravnom primjenom kvalitativne strukture drvnih sortimenata prema sortimentnim tablicama glavnih vrsta jednodobnih i prebornih šumskih sastojina (prema HRN - 1995). Ostvarena prodaja drvnih soritmenata od 1 107 092 259 kn (1 EUR = 7,55 kn) ili 3 553 772 m3 prema mjestima prodaje u 2000. godini iznosi: franco cesta (82,5% vrijednosno i 69,3% količinski) izvoz franco granica (13,9% vrijednosno i 10,9% količinski) šuma neizrađeno (3,2% vrijednosno i 18,0% količinski) šuma izrađeno (0,4% vrijednosno i 1,8% količinski). Zbog održavanja tekuće likvidnosti zadužena je Komercijalna služba Poduzeća i Komercijalni odjeli uprava šuma na provedbu Mjera za racionalizaciju Plana za 2001. godinu i to: osigurati plasman roba u skladu s ugovorima uz praćenje dužnika s obvezatnim osiguranjem validnim instrumentima plaćanja za isporučene količine robe i datih usluga, dinamizirati i izvršiti postupak nadmetanja za robe u izvozu i za domaće tržište, povećati prodaju s vlastitim izvozom (bez posrednika), naplati potraživanja posvetiti osobitu pozornost (dospjeli dug ne smije biti veći 5% od ukupnog prometa prethodne godine), izvršiti pripremu izmjene cijena roba i usluga s aspekta kretanja cijena na svjetskom tržištu, poskupljenja inputa proizvodnje (gorivo) i valutni utjecaj (odnos kuna - DEM odnosno EUR-o). IV. Problematika prodaje drvnih sortimenata Iz tablica 1., 2. i 3. vidimo da izvršenje prodaje drvnih sortimenata količinski raste od ratne 1995. do 2000. godine, što je rezultat pokretanja proizvodnje na do tada radno nedostupnim površinama i zbog miniranosti terena. Međutim količinsko povećanje prodaje ne prati povećanje prihoda od prodaje drvnih sortimenata. Ovakav raskorak posljedica je nemogućnosti povećanja cijena i nedosljedne primjene HRN - 1995 za drvo pri utvrđivanju kakvoće drvnih sortimenata. U 1999. godini poduzete su mjere za dosljednu primjenu HRN - 1995 za drvo, stoje rezultiralo poveća |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 76 <-- 76 --> PDF |
njem prihoda od prodaje drvnih sortimenata u odnosu U izvozu trupaca došlo je do sniženja cijena trupana 1998. godinu za 12,5%, dok je količinski rast prodaca bukve i povećanja cijena trupaca hrasta i jasena. je povećan za 9,0 % (tablica 4). Drvni sortimenti izvoze se u Italiju, Austriju, Slove Potražnja na domaćem tržištu je za trupcima hraniju i nešto malo u Njemačku, Mađarsku i Grčku. sta, jele, smreke, bukve i jasena, a otežana je prodaja trupaca topole, graba, cera, bagrema i kestena. Tablica 1. Izvršenje prodaje oblog i prostornog drva Godina 1995. 000 m3 1 331 Oblovina 000 kn 695 945 kn/m3 523 Prostorno drvo 000 m3 1 299 000 kn 162 037 kn/m3 125 000 m3 2 630 Ukupno 000 kn 857 982 kn/m3 326 Index m3 100 kn 100,0 1996. 1997. 1998. 1 434 1 527 1 553 696 555 722 151 754 847 486 473 486 1 500 1 605 1 415 163 414 167 796 146 795 109 105 104 2 934 3 132 2 968 859 969 889 947 901 642 293 284 304 112 119 113 100,2 103,7 105,1 1999. 1 710 865 109 506 1 530 149 420 98 3 240 1 014 529 313 123 118,2 2000. 1 853 917 171 495 1 701 189 921 112 3 554 1 107 092 312 135 129,0 EUR = 7,55 kn Tablica 2. Izvršenje prodaje po grupama drvnih sortimenata od 1995 - 2000. Trupci Tanka oblovina Celulozno drvo Ogrjev Ukupno Godina 3 m 1995. 1 275 000 56 000 440 000 859 000 2 630 000 1996. 1 388 000 46 000 357 000 1 143 000 2 934 000 1997. 1 491 000 37 000 436 000 1 168 000 3 132 000 1998. 1 515 000 38 000 386 000 1 029 000 2 968 000 1999. 1 680 000 30 000 416 000 1 113 000 3 239 000 2000. 1 822 000 31 000 609 000 1 092 000 3 554 000 Tablica 3. Izvršenje prodaje trupaca po načinima proda eod 1995 - 2000. Ugovor Domaća licitacija Međunarodna icitacija Blagajna Ukupno Godina 3 3 3 3 3 m% m% m% m% m 1995. 732 000 59 359 000 28 103 000 8 81 000 7 1 275 000 1996. 952 000 69 234 000 17 73 000 5 129 000 9 I 388 000 1997. 1 131 000 96 105 000 7 74 000 5 181 000 12 1 491 000 1998. 1 101 000 93 295 000 19 76 000 5 43 000 3 1 515 000 1999. 1 375 000 81 146 000 9 112 000 7 47 000 3 1 680 000 2000. 1 588 000 87 90 000 5 84 000 5 60 000 3 1 822 000 Tablica 4. Izvršenje prodaje oblog i prostornog drva od 1998 - 2000. Oblovina Prostorno drvo Ukupn o Index Godina 3 3 3 3 000 m000 kn kn/m5 000 m000 kn kn/m3 000 m000 kn kn/m3 mkn 1998. 1 553 754 847 486 1 415 146 795 104 2 968 901 642 304 100 100,0 1999. 1 710 865 109 506 1 530 149 420 98 3 240 1 014529 313 109 112,5 2000. 1 853 917 171 495 1 701 189 921 112 3 554 1 107 092 312 120 122,8 1 EUR = 7,55 kn V. Restrukturiranje (preoblikovanje) "Hrvatskih šuma",p.o. Zagreb Posljednjih godina Poduzeće je svojim prihodima i pored sve težih općih (poratnih) gospodarskih prilika uspjevalo pokrivati svoje rashode i svoje poslovanje samostalno financirati. Daljnji razvoj događaja bitno će ovisiti o kretanju i gospodarskom stanju hrvat skih poduzeća iz djelatnosti prerade drva, koje zadnjih godina ozbiljno zabrinjavaju i imaju vrlo jak utjecaj na stanje i poslovanje Poduzeća. Hrvatska šumarska struka je 1999. godine prepoznala nužnost promjena i prihvatila obvezu izrade prijedloga odredaba i ciljeva svoje budućnosti. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Vlada Republike Hrvatske je 9. ožujka 2000. godine donijela Odluku o izradi Strategije razvoja Republike Hrvatske pod nazivom "Hrvatska u 21. stoljeću". Povodom Dana hrvatskog šumarstva 21. lipnja 2000. održana je tematska rasprava na kojoj je ocijenjeno današnje stanje Poduzeća, a određeni su i temeljni ciljevi i vizija razvoja šumarstva Hrvatske te potreba izrade Projekta restrukturiranja koje je vlada prihvatila, a koji će nakon studiozne razrade postati dio ukupne strategije razvoja Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske je 21. prosinca 2000. donijela Zaključak o restrukturiranju "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb prema sljedećim odrednicama: a) jedinstveno Poduzeće za šume s organizacijskom i financijskom odgovornošću proširenom i na najni že organizacijske jedinice (šumarije) i b) privatizacija djelatnosti koje izravan direktan utjecaj na gospodarenje šumama. Pri izradi Projekta restrukturiranja (Poslovnog koncepta) treba koristiti spoznaje razvijenih europskih zemalja i najznačajnije ciljeve poslovanja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb. Radovi na izradi Studije restrukturiranja "Hrvatskih šuma" početi će 1. listopada 2001. godine i trajati šest mjeseci. VI. Zaključak Ovim referatom prikazali smo prodaju drvnih sortimenata u "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb i iznijeli najznačajnije probleme vezane uz istu za razdoblje od 1995. do 2000. godine. U promatranom razdoblju prodajom drvnih sortimenata osigurani su prihodi za poslovanje Po- Tomislav Starčević, dipl. ing. šum. duzeća, jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma, međutim nisu osigurana dovoljna sredstva za investicije, što će rezultirati tehnološkim zaostajanjem u razvoju i povećanju troškova poslovanja Poduzeća u idućem razdoblju. Zato treba nastaviti daljnje osvajanje radno nedostupnih šuma, kako bi se povećala proizvodnja glavnih šumskih proizvoda i uskladile cijene drvnih sortimenata s cijenama istih na europskom tržištu. Može se očekivati da će Projektom restrukturiranja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb biti omogućeno povećanje prihoda od ostalih šumskih proizvoda i drugih djelatnosti. Vjerujemo da će nam rješavanje ovih problema olakšati pristup Republike Hrvatske WTO-u. Iznesene činjenice i problemi zahtijevaju i određene promjene u hrvatskom zakonodavstvu (Zakon o šumama, Zakon o lovu, Zakon o vodama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o cestama, Zakon o rudarstvu) koje se odnose na šumarstvo, lovstvo, zaštitu prirode itd. Napomena! Pet pitanja za sve sudionike 5. Konferencije 1. Imate li sustav kako vrednujete kupce (dobre i loše)? 2. Kako definirate marketing u šumarstvu i koliko trošite sredstava od prihoda na njegovo financiranje? 3. Likvidnost poduzeća državnih šuma? 4. Odnos šumarstva i prerade drva u Vašoj zemlji? 5. Primjena internetskog trgovanja? AKTUALNA POLITIKA I ZAŠTITA OKOLIŠA U HRVATSKOJ UVOD Prije bilo kakvih razmatranja o problematici odnosa aktualne politike i zaštite okoliša u Hrvatskoj, valja se jasno odmaknuti od prepoznatljivog pristupa bogatih, koji zaštitu okoliša prihvaćaju kao dopadljivu zabavu, ali i mnogih na svim prostorima koji vješto u političkom ili tržišnom smislu zlorabe prefiks "eko". Treba reći kako su izrazito rastuće spoznaje o ugroženosti okoliša, značenju i vrijednostima općih dobara koje daruje priroda, posebno šumski ekosustavi, uvjetovale i proizvelea stotinjak što zakonskih ili podzakonskih akata, usmjerenih na očuvanje šuma, prirode i okoliša u cjelini. Svakako, nije potrebno sada nabrajati niti sve zakonske akte ni odredbe koje iz njih slijede. Zadovoljit će nas definicija okoliša iz Zakona o zaštiti okoliša (NN, br. 82/94.) * Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek. - Okoliš je dobro od interesa za državu i ima njezinu osobitu zaštitu. - Zahvatima u okoliš ne smije se utjecati na kakvoću življenja, na zdravlje ljudi i održivi razvoj prirode. - Upravljanje okolišem provodi se pod uvjetima i na način propisan zakonima. Isto tako, za sve aktualne politike svijeta vrijede stare i dobro znane zakonitosti. * Politika je skup aktivnosti kojima su svi promišljeni poslovi usmjereni prema osvajanju i zadržavanju |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 78 <-- 78 --> PDF |
vlasti, znajući da politika prvo proriče i obećava budućnost, a onda isto tako znalački objašnjava zašto se ta obećanja i proročanstva nisu dogodila. - Izostanak memorije ili smanjena mogućnost pamćenja biračkoga tijela uvjetuje spore promjene u odnosu politike i stvarne zaštite okoliša. - Neovisna struka i neovisni intelektualci moraju nužno imati kritički odmak od svake aktualne politike i vlasti; za dobro svake politike. - Ishod borbe za zaštitu prirode i okoliša, između amatera ekologista s organiziranim i financijski jakim strukovnim lobbyima, nema izgleda za pobjedu. Zato je u borbi za zaštitu okoliša i prirode potrebno učiniti odmak od romantične idile, a u obračun treba ulaziti s vrlo jasnim, znanstvenim argumentima o opasnostima koje nas očekuju budemo li stalno prelazili liniju takozvanog održivog razvoja. * Šumarska struka Hrvatske, na osnovi dvjestopedesetgodišnje tradicije i uspješnog zalaganja u gospodarenju i zaštiti šumskih ekosustava i prirode, u cjelini upozorava kako zaštita okoliša i prirode nije samo stvar osjećaja, već prije svega znanja, materijalnih mogućnosti, dugoročno vrlo angažiranog stručnog rada i mnogih znanstvenih istraživanja. OCJENA STANJA * Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN br. 50/99.) planira se zaštita prirodne baštine na oko 15% površine državnoga teritorija. - Trenutno je pod zaštitom oko 12 % državnoga teritorija - Od šuma i šumskog zemljišta pod zaštitom je 26,6 % površina, ako tome pridodamo površine zaštitnih šuma (97.036 ha) onda je to 30,5 %. * Program prostornog uređenja Republike Hrvatske nalaže ispitivanje i korigiranje dosadašnje pretežito deklarativne zaštite okoliša, uz jasno određivanje kriterija prema održivom i ravnomjernom razvoju. * Na primjeru prioriteta u iskorištenju hidroenergetskih potencijala, Program jasno obvezuje da se svi višenamjenski objekti usklade s drugim korisnicima NACIONALNI PARK Plitvička jezera Paklenica Risnjak Mljet Kornati Brijuni Krka Sjeverni Velebit Ukupno PARK PRIRODE Kopački rit Medvednica Velebit Biokovo Telašeica Lonjsko Polje Papuk Zumberak-Samob.gorje Vransko jezero Učka Ukupno POVRŠINA ha 29.482 10.200 6.400 5.480 23.400 3.635 10.300 12.810 101.707 POVRŠINA ha 17.770 22.826 200.000 19.550 6.706 50.650 38.464 33.300 5.700 14.600 409.566 prostora te sa zahtjevima zaštite prostora, uključujući sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije koji omogućavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti takvih zahvata. Dakle, ne stoji često nuđen izbor; ili zaštita prirode ili hidroelektrana, već je jedini izbor, takav zahvat koji isključuje opasnost od bilo kakvih negativnih posljedica u prirodi, najčešće u šumskim ekosustavima. * Pretpostavka za provedbu stvarne zaštite okoliša i prirode je nužno usklađivanje čitavog niza zakona i odgovarajućih podzakonskih akata, multidisciplinarna suradnja s ciljem preciznijih određenja i ovlaštenja (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o šumama, Zakon o vodama, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, Zakon o lovu i drugi). * Treba reći kako je temeljna odrednica u Strategiji razvoja zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj "održivi razvoj". * Krupna zapreka jačanju zaštite prirode u Republici Hrvatskoj je nedovoljna spremnost i manjkava osposobljenost stručnih službi uprava nacionalnih parkova i parkova prirode. * U samo tri nacionalna parka (Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit), iz gospodarenja je izuzeta drvna zaliha od 10,1 mil. m3 s godišnjim prirastom od 200.000 m1. Tako bi trebalo biti po Zakonu o zaštiti prirode, pa ipak to nije tako jer i tu se drvna masa koristi. * U parkovima prirode, pod posebnim je režimom, (pravilnicima o unutarnjem redu), regulirano gospodarenje s oko 15 mil. m´ drvne zalihe. * Ostanemo li samo na proglašenju zaštitnih objekata (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture, pojedina biljna ili životinjska vrsta), ispada da smo zaštitu prirode shvatili kao pasivno održavanje romantične idile. * Zaustavljanje gospodarenja u šumskim ekosustavima prebornih šuma nedvojbeno rezultira procesima nazadovanja (regresije), kako sa šumom tako i s divljači (obični jelen, divlja svinja). |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 79 <-- 79 --> PDF |
* Za nacionalne parkove i parkove prirode nedostaju: -prirodnoznanstvene i prateće studije -prostorni planovi -procjene socijalne funkcije i procjene provodljivosti -osposobljene stručne službe i kontrolna funkcija -dugoročno stabilni izvori financiranja provedbe aktivne zaštite. PRIJEDLOZI: 1. Donošenje prostornih planova za nacionalne ee parkove i parkove prirode: usklađene s Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske - utemeljene na prirodnoznastvenim i ostalim pratećim studijama s jasno razgraničenom prostornom razdiobom svih hhfunkcija s naglašenom, jasnom i osiguranom mogućnošću uuprovedbe i kadrovima s osiguranim izvorima financijskih sredstava s mogućnošću zapošljavanja i razvoja pratećih djelatnosti 2. Integralno upravljanje i održivo (potrajno) gospodarenje onim zaštićenim objektima (nacionalni parkovi, parkovi prirode), gdje je temeljni fenomen nnšumski ekosustav potrebno je povjeriti "Hrvatskimnšumama", bez financijske podrške proračuna Republike Hrvatske ili županija. 3. Ozbiljan problem za racionalan pristup zaštiti predstavlja: nepostojanje stručno kompetentne državne institucije (arbitra) Ivan Hodić, dipl. ing. nerazlikovanje deklarativne od stvarne zaštite prirode neodređenost u izboru između pasivne zaštite i održivog gospodarenja - manjkava osposobljenost kadrova u stručnim službama i kontrolnoj funkciji - nedovoljno angažirano uključivanje strukovnih udruženja i medija - nedostatna građanska hrabrost i smjelost intelektualaca da budu konstruktivnim kritičarem i savješću svakoj vlasti. Putevi izlaska iz ovakvog stanja nisu tajnoviti, pa ipak čitav sustav ne kreće se potrebnom dinamikom koja bi jamčila skori iskorak prema željenom cilju. Ovo je vrijeme obilježeno jasnim spoznajama o nužnosti prihvaćanja novih stvari, pa ipak instiktivno nastavljamo raditi po starome. Nije tajna da nam je potrebna trajna edukacija, sustav monitoringa, informatika, razmjena iskustava sa svijetom, istraživanje tržišta i marketing, angažirani odnosi s javnošću i još mnogo toga. Sve ovo odnosi se i na državne institucije bez kojih nije moguće željene promjene ostvariti. To dakako nije jednostavno ni lako, no izvjesno je da tom putu nema alternative. U HRVATSKOJ FSC SUSTAV U Hrvatskoj su prve šumske površine certificirane eeprije dvije godine i to na zahtjev tržišta, odnosno kupaca naših proizvoda, istaknuo je zamjenik direktora Hrvatskih šuma Ivan Hodić. Za Hrvatske šume koje eegospodare s 80 % šuma i šumskog zemljišta u državii, ,, certifikacija kao dokaz da proizvod potječe iz šuma u uukojima se gospodari na načelima održivog razvoja, illi iikako kažu šumari na načelima potrajnosti, itekako je eezanimljiva. Na zahtjev kupaca i tržišta opredijelili smo sa za FSC sustav, koji je pogodan za velikog šumovlasnika. No zanimljiv je i PEFC sustav, čija se mogućnost primjene razmatra. Dosada je u poduzeću certifi— cirano 246 000 ha u tri šumske uprave, Delnicama, Vinkovcima i Zagrebu. Glede činjenice daje to jedinstveno poduzeće, dovoljno je certificirati trećinu površina, uz uvjet da budu obuhvaćene sve vrste šuma i načina gospodarenja, krš, prebor i kontinentalni dio, da bi Hrvatske šume dobile certifikat za cijele Hrvatske šume. U tom smislu pred nama je cetificiranje šuma u bjelovarskoj i senjskoj upravi, pojasnio je Hodić. Potom predstoji monitoring koji će se odvijati na različitim upravama. Problemi koji se javljaju odnose se na određena ograničenja u zaštićenim šumama. Sljedeći korak, kaže Hodić izrada je nacionalnog sustava certificiranja, koji će se moći koristiti i udovoljiti standardima oba sustava i PEFC i u FSC-u. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Izjava Slijedom Izjave donesene u Timisoaru (Temišvar) 9. rujna 2000. godine, sudionici Konferencije direktora iz poduzeća koja gospodare državnim šumama Austrije, Bavarske, Češke, Hrvatske, Poljske, Rumunjske i Slovačke te kao promatrači iz Bosne i Hercegovine, Jugoslavije i Slovenije, susreli su se u Drveniku od 18-21. rujna 2001. godine, kako bi razmijenili mišljenja o sljedećoj problematici: 1. Trgovina drvom i norme za drvo 2. Certifikacija gospodarenja šumama 3. Aktualna politika i zaštita okoliša. Nakon izlaganja svih sudionika po navedenim temama i šire rasprave zaključuje se sljedeće: adi) U svim zemljama sudionicima konferencije izuzev Hrvatske, trgovina drvnim sortimentima odvija se u tržišnim uvjetima, tj. cijene određuje tržište ponudom i potražnjom te je isključeno administrativno određivanje cijena. Odnosi između poduzeća koje gospodare šumama i kupaca - prerađivača su samo poslovni kroz kupoprodajne ugovore, a u slučaju ŠBF odnos je sa najboljim dugoročnim i pouzdanim kupcima i u vlasničkom udjelu (ŠBF kupile udio i dionice). Jamstvo plaćanja prodanih proizvoda gotovo je uvijek osigurano jamstvom banke. Većina sudionika izdvaja određena sredstva za marketing kojim se propagira uporaba proizvoda od drva, a ne reklama samih sortimenata. Također pojedine zemlje ulažu sredstva u razvoj potrošnje sitnog drva i otpada od drva kao energenta, s ciljem slabljenja monopola kupaca drveta za celulozu. Norme za sortiranje drvnih proizvoda moraju biti u funkciji zadovoljavanja traženja kupaca. U primjeni su kod svih sudionika domaći sustavi normi, koji bolje zadovoljavaju potrebe kupaca, pošto najveći dio prerade kupci iz vlastite zemlje. EN norme za drvo ne udovoljavaju potpuno potrebama unutarnjih tržišta zemalja te se primjenjuju samo kada ih kupci posebno traže i to uglavnom u međunarodnoj trgovini. Trajni cilj komercijalnog poslovanja prodajom drveta je osigurati sredstva koja šumama srednje Europe jamče njihov stalan i stabilan razvoj i osiguraSudionici konferencije složili su se da je daljnju ovakvu razmjenu mišljenja i stavova o aktualnoj problematici potrebno nastaviti i razmisliti o mogućoj institucionalizaciji, jer se pokazala vrlo korisnom, te se rado prihvaća poziv Slovačkih kolega da se sljedeća konferencija održi kod njih tijekom 2002. godine. Zemlje sudionice će do ožujka 2002. godine kolegama u Slovačkim državnim šumama poslati prijedlog vaju gospodarenje po načelu potrajnosti u okviru održi vog razvoja. Državne šume ispunjavaju važne zadaće brige za šume i njihove općekorisne funkcije, čije ispunjenje kod privatnih šumovlasnika možemo očekivati samo ako im je isto i posebno plaćeno. ad2) Iako se certificiranje gospodarenja šumama temelji na dragovoljnosti, tržište ga je nametnulo kao neizbježno. U Europi su u primjeni FSC i PEFC sustavi te nacionalni sustavi njima sukladni. Kod odabira sustava certiftciranja treba voditi brigu koji je najjeftiniji u konkretnim uvjetima i najbolje odgovara gospodarskim uvjetima vlastite zemlje. Dugoročno treba raditi na razvoju nacionalnog sustava sukladnog sustavima PEFC i FSC. ad3) Pasivna zaštita prirode i posebno šumskih ekosustava ne zadovoljava ni najniže ekološke standarde. Ona ne uvjerava javnost u našu stručnu i moralnu spremnost za stvarnu zaštitu prirode. Aktivna zaštita šumskih ekosustava zahtijeva integralan pristup u upravljanju i održivom gospodarenju. Ona nužno nameće potrebu usklađivanja ukupne zakonske regulative koja uređuje odnose u okolišu i prirodi (šuma, voda, fauna, divljač i dr.) realnu procjenu socijalne funkcije i ocjenu provodljivosti. Aktivna zaštita zahtijeva dugoročno stabilne financijske izvore, kvalitetno osposobljene kadrove kako u stručnim službama tako i u kontrolingu. Programiranje i planiranje dinamike u zaštiti šumskih ekosustava mora biti plod konstruktivne suradnje šumarske struke i zaštitara prirode iskazan u prostornim planovima zaštićenih objekata. Šumarstvo mora osigurati trajnu i dodatnu edukaciju svojih kadrova, izvršiti nužnu popunu s novim profilima stručnjaka; od biologa i pedagoga do komunikologa, radi zadovoljavanja zahtijeva za naturmanagmentom i o svojim aktivnostima argumentirano i uspješno uvjerilo javnost o ispravnosti pristupa. tema sljedeće konferencije. Sudionici konferencije koja će se održati u Slovačkoj dostavit će svoja izlaganja u pismenom obliku, kako bi se ostavilo više vremena za raspravu. Sudionici zahvaljuju "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb na dobroj organizaciji konferencije te čitavom programu koji im je prezentiran. Pripremio Miroslav Mrkobrad |