DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 69 <-- 69 --> PDF |
MEĐUNARODNA SURADNJA 60. SKUPŠTINA NJEMAČKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA, Dresden 20 U Dresdenu (Saska - Njemačka) od 20. do 23. rujna 2001. godine, održana je 60. godišnja Skupština Njemačkoga šumarskog društva pod motom "Suma za sve slučajeve ... Potrajno šumarstvo: jamstvo budućnosti i ekološke svijesti", pod pokroviteljstvom Vlade Saske. Njemačko šumarsko društvo je 1999. godine obilježilo 100-godišnji jubilej. Na Skupštini se okupio velik broj domaćih šumara (iz svih 11 zemaljskih šumarskih ogranaka Njemačke), predstavnika politike i znanosti te gostiju iz Austrije, Češke, Engleske, Finske, Hrvatske, Litve, Mađarske, Poljske, Švedske i Švicarske, kao i predstavnika FAO iz Rima, Sekretarijata Europske ministarske konferencije iz Beča, Instituta za istraživanje divljači i ekologije iz Beča. Hrvatska delegacija u sastavu prof. dr. sc. Slavko Matić, predsjednik HŠD, Hranislav Jako vac, dipl. ing. tajnik HŠD i mr. se. Josip Dundović , savjetnik u Uredu direktora, došla je na poziv dr. Wolfganga D ert z, predsjednika Njemačkog šumarskog društva. "Unatoč problema, sa kojima se bori šumarstvo i drvna industrija, zbog pomanjkanja društvenih i političkih kompetencija, globalizacije tržišta i jačanja lobija zaštitara prirode, ne smijemo dopustiti da nas to obeshrabri. Šumarstvo će biti tržište budućnosti! Drvo je najkraći put od sunčeve energije, C02 i vode, proizvedeno vještim gospodarenjem šumom. Drvo je proizvod budućnosti ..." rekao je u uvodnoj riječi dr. W. Dertz. Prvi dan 20. 9. 2001. hrvatsku delegaciju s ostalim pozvanim gostima na prijemu u Vladi Saske pozdravio je u ime premijera i pokrovitelja, Mike Eller, voditelj Odjela za šumarsku politiku Saskog ministarstva za okoliš i poljoprivredu. U nadahnutom govoru naglasio je značaj šuma i šumarstva za Sasku. Površina šuma iznosi 512 600 ha, a pošumljenost je 27,8 %. Udio crnogorice je 80 % (smreka 44 %, bor 32 %, ariš 4 % i dr.). No prirodni potencijal današnjih šumskih staništa bio bi 70 % bjelogorice i 30 % crnogorice. Mješovite sastojine čine svega 13 % sa 20 % udjela bjelogorice. Nakon demokratskih promjena vraćeno je 100 000 ha šuma bivšim šumovlasnicima (oko 60 000 šumovlasnika), daljnjih 145 000 ha prodano je privatnicima putem Treuhardšume, a crkvi je vraćeno oko 11 000 ha šuma. * Nakon demokratskih promjena u DDR-u i ujedinjenja Njemačke, svaka "stara" zemlja (iz SRNJ) dobila je kao mentor po jednu "novu" radi bržeg restrukturiranja privrede bivšeg DDR-a! 23. 9. 2001. Uprava državnih šuma Saske ima trostupanjsku organizaciju sa Državnim uredom za šumarstvo (gornji stupanj), koji izvršava sljedeće zakonske zadatke: vrhovni nadzor nad šumarstvom i lovstvom, gospodarenje i upravljanje državnim šumama, davanje usluga šumovlasnicima, - odnosi s javnošću i šumarska pedagogija, provedba šumskih pokusa i istraživanja. Državni ured za šumarstvo nalazi se u Odjelu za šu marstvo Saskog ministarstva za okoliš i poljoprivredu. Srednji stupanj čine dvije Direkcije šuma Chemnitz i Bautzen. Donji stupanj su 48 šumarija sa 350 šumarskih revira, te 3 rasadnika, 2 pogona za mehanizaciju i 3 šumarske škole specijalističkog usmjerenja. Godišnje se sječe oko 1,3 mil. m3. Do 1992. godine oko 90 % bile su čiste sječe (*od 1992. do 1996. godine upravitelj Direkcije za šume bio je Hans - Martin Stübler, dipl. ing. šum iz Baden - Württemberg, čiji je zadatak bio uvođenje nove organizacije rada!), a u 1998. godini na čiste sječe, otpada manje od 10 % sa znatno većim udjelom konverzija i zaštitom crnogoričnih sastojina. Sljedeći važan zadatak saske šumarske politike je jačanje "novih" šumovlasnika, koji trebaju svojim šumama odgovorno i uspješno gospodariti. Privatni i korporacijski šumovlasnici dobivaju savjete i pomoć u šumskim revirima. SI. 1. Na prostoru oko zgrade gdje je održano savjetovanje postavljeno je više štandova s različitim drvnim proizvodima i promidžbenim materijalom, a u hodnicima zgrade štandovi s knjigama, časopisima, prospektima, lovačkim priborom i si. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Drugi dan 21.9. 2001. na savjetovanju, hrvatska delegacija sudjelovala je seminaru broj 4 "Šumarska organizacija - Fit za Europu?" (od deset ponuđenih seminara) u organizaciji Instituta za šumarsku politiku Sveučilišta u Göttingenu pod vodstvom prof. dr. Bernharda Möhring . Kao poticaj raspravi odabrano je šest referata, koji najbolje ilustriraju različitosti šumarskih strategija i restrukturiranja šumarskih državnih poduzeća. Šumarska državna poduzeća imaju tradicionalno vrlo široki spektar zadataka. Ona gospodare državnim šumama (proizvodnja drva kao gospodarska grana), izvršavaju zadatke i na području zaštite prirode, prostornog planiranja, rekreacije i dr., ali daju pomoć i savjete privatnim šumovlasnicima. U jedinstvenoj Europi, u kojoj zemlje sve više idu zajedno, nastupaju različita šumarska državna poduzeća na tržištu drva dijelom i kao konkurenti, no ipak ona moraju u okviru šumarske politike naći zajedničke ciljeve. Prije svega aktualno i važno je, sa susjedima o pitanjima šumarske organizacije i njihovog razvoja uspostaviti dijalog i izmijeniti iskustva (isto potvrđuje praksa sedam srednjeeuropskih zemalja na upravo održanoj 5. Konferenciji generalnih direktora državnih šuma ... Drvenik 18 - 21. 9. 2001.). Referenti iz različitih europskih zemalja predstavili su svoje šumarske organizacije i procese reformi iz ne tako davne prošlosti u okviru okruglog stola i rasprave. Predavanja su održali: dr. Bob Macintosh , direktor Forst Enterprise, Edinburgh, koji je predstavio šume i šumarstvo En gleske, Jan H e i n o, direktor Finskih državnih šuma, Markus Brunn er, područje korištenja šuma, Eid genössische direkcija šuma, Bern, Švicarska, dr. Nerijus K u p s t a i t i s, voditelj šumarstva i zašti te prirode u Ministarstvu za okoliš, Vilnius, Litva, dr. Alfred K ro 1, direktor Regionalne uprave šuma Krakow, Poljska i ing. Josef Vovseny, direktor Schwarzemberk´s Eingentums - Uprava šuma, Orilk, Češka. (Hrvatska je kao gost 1996. godine predstavila svoje šume i šumarstvo na 58. godišnjoj skupštini Njemačkog šumarskog društva u Berlinu referatom "Promjena staništa i potrajnost gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj"-J. Dundović iT. Starčević). Nakon završenog seminara isti dan poslijepodne, održanje okrugli stol (si. 2) na temu "Uspjeh kroz potrajno gospodarstvo - očekivanja iz prakse" na kojem su bili nazočni svi prisutni na prijepodnevnim seminarima. Moderator ovog foruma bio je Alexander Niemetz , novinar s Televizije Dresden. Raznolik je sastav ovog okruglog stola: - dr. Georg Winter, Savezni njemački ured za ekološko obrazovanje menadžmenta, Hamburg, Rudolf Stobbe, voditelj komunikacija u VW, Wolfsburg, član Uprave Shell Solar Njemačke Vertrieb d.o.o., Hamburg, - dr. W. Dertz, predsjednik Njemačkoga šumarskog društva, i - prof. dr. Michael Suda, profesor za šumarsku politiku i povijest šumarstva, München, bio je pravi poticaj raspravi cijelog gledateljstva. Tom prigodom, u ime hrvatske delegacije, prof. dr. sc. S.Mat i ć predao je predsjedniku dr. W. De rt zu i tajniku dr. K. Schulze monografiju "Obična jela", a mi. sc. J. Dundović uručio je predsjedniku skulpturu žira hrasta lužnjaka, rad Branka Bazi ne, UŠ Vinkovci, u znak dosadašnje plodne suradnje njemačkih i hrvatskih šumara (si. 3). U večernjim satima upriličena je za sve sudionike 4-satna vožnja rijekom Labom (Elbom) u dva broda. Hrvatska je delegacija u društvu s gostima iz Švicarske, Austrije i Finske te novoizabranim predsjednikom |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Njemačkog šumarskog društva g. H. Grofom von K a n i t z, tijekom ovog neformalnog druženja, između ostalog dogovorila buduću suradnju šumarskih društava (si. 4). Treći dan 22. 9. 2001. hrvatska delegacija je s ostalim gostima bila na jednodnevnoj stručnoj ekskurziji broj 18 "Gospodarenje borovim sastojinama na različitim staništima u području Laussnitzer Heide" Šumarije Laussnitz, Direkcija šuma Bautzen (ponuđeno je bilo 5 dvodnevnih i 23 jednodnevne ekskurzije). Voditelj ekskurzije bio je dr. J. K ö n i g, referent uzgajanja šuma u Saskom ministarstvu za okoliš i poljoprivredu, a na objektima šumarije J. Glock, upravitelj šumarije Laussnitz. Šumarija Laussnitz leži 20 km sjeverno od Dresdena. Veličina i šume prema vlasništvu Državne šume 5 602 ha Savezne šume 26 ha Korporacijske šume 34 ha Privatne šume 9 305 ha Crkvene šume 27 ha * Treuhand šume 740 ha Ukupno 15 734 ha Organizacija šumarije: Šumarija ima sedam revira, 3 za državne, 2 za mješovite i 2 za privatne šume. U šumariji su zaposlena 43 radnika: 2 radnika s visokom šumarskog spremom 8 radnika s višom šumarskom spremom 3 namještenika u uredu 19 čuvara šume 2 šumarska tehničara 9 naučnika. Šumarija Laussnitz je jedno uzgojno šumskotehničko obrazovno uporište, obrazuje naučnike, a od 1998. godine je i pokusni model za financiranje (budžetira : Treuhandšume se nude na prodaju nje). Ekskurzija se odvija u cjelovitom šumskom predjelu "Laussnitzer Heide" sa oko 5000 ha šume. Šume prema vrsti drveća Danas Nekad (159l.g.) Smreka 5,8% 38,0% Bor 82,4% - Ariš 1,3% - Hrast 1,9% 11,5% Bukva 2,2% 28,7% Breza 5,2% - Ostalo 1,2% 21,8% Ukupno 100,0% 100,0% Funkcije šume: Zaštita vode 34,8% Zaštita prirode 10,0% Zaštita krajolika 45,5% Kulturna funkcija 0,5% Rekreacijska funkcija 9,6% Drvna zaliha, prirast i bonitet - Drvna zaliha porasla je od 149 mVhau 1982. na 198 mVha u 1995. godini. - Godišnji tečajni prirast iznosi 8,6 mVha - Vrlo visoki bonitet (II i III). Godišnji etat je 4,7 mVha, odnosno ukupno godišnje 20 000 m3 od toga 98% prethodni prihod, a 2 % glavni prihod Prosječni godišnji šumskouzgojni radovi: njega pomlatka 93 ha (do 12 m visine stabla) čišćenje 280 ha (13 - 20 m visine stabla) - prorede 215 ha (> 20 m visine stabla) Ukupno 580 ha Lov površina lovnog revira je oko 4 600 ha - jelenska divljač, godišnji odstrel 1/100 ha, srneća divljač i divlje svinje Obnova šuma: Oko 200 ha u 10 godina, od toga pri glavnom prihodu (na pruge, pod zastorom krošanja i kombinacija pruge s čistom sječom i ekološka konverzija s bukvom). |