DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 69     <-- 69 -->        PDF

MEĐUNARODNA SURADNJA


60. SKUPŠTINA NJEMAČKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA,
Dresden 20


U Dresdenu (Saska - Njemačka) od 20. do 23. rujna
2001. godine, održana je 60. godišnja Skupština Njemačkoga
šumarskog društva pod motom "Suma za
sve slučajeve ... Potrajno šumarstvo: jamstvo budućnosti
i ekološke svijesti", pod pokroviteljstvom Vlade
Saske. Njemačko šumarsko društvo je 1999. godine
obilježilo 100-godišnji jubilej. Na Skupštini se okupio
velik broj domaćih šumara (iz svih 11 zemaljskih šumarskih
ogranaka Njemačke), predstavnika politike i
znanosti te gostiju iz Austrije, Češke, Engleske, Finske,
Hrvatske, Litve, Mađarske, Poljske, Švedske i
Švicarske, kao i predstavnika FAO iz Rima, Sekretarijata
Europske ministarske konferencije iz Beča, Instituta
za istraživanje divljači i ekologije iz Beča.


Hrvatska delegacija u sastavu prof. dr. sc. Slavko
Matić, predsjednik HŠD, Hranislav Jako vac, dipl.
ing. tajnik HŠD i mr. se. Josip Dundović , savjetnik
u Uredu direktora, došla je na poziv dr. Wolfganga
D ert z, predsjednika Njemačkog šumarskog društva.


"Unatoč problema, sa kojima se bori šumarstvo i
drvna industrija, zbog pomanjkanja društvenih i političkih
kompetencija, globalizacije tržišta i jačanja lobija
zaštitara prirode, ne smijemo dopustiti da nas to obeshrabri.
Šumarstvo će biti tržište budućnosti! Drvo je
najkraći put od sunčeve energije, C02 i vode, proizvedeno
vještim gospodarenjem šumom. Drvo je proizvod
budućnosti ..." rekao je u uvodnoj riječi dr. W.
Dertz.


Prvi dan 20. 9. 2001. hrvatsku delegaciju s ostalim
pozvanim gostima na prijemu u Vladi Saske pozdravio
je u ime premijera i pokrovitelja, Mike Eller, voditelj
Odjela za šumarsku politiku Saskog ministarstva za
okoliš i poljoprivredu. U nadahnutom govoru naglasio
je značaj šuma i šumarstva za Sasku. Površina šuma iznosi
512 600 ha, a pošumljenost je 27,8 %. Udio crnogorice
je 80 % (smreka 44 %, bor 32 %, ariš 4 % i dr.).
No prirodni potencijal današnjih šumskih staništa bio
bi 70 % bjelogorice i 30 % crnogorice. Mješovite sastojine
čine svega 13 % sa 20 % udjela bjelogorice. Nakon
demokratskih promjena vraćeno je 100 000 ha šuma
bivšim šumovlasnicima (oko 60 000 šumovlasnika),
daljnjih 145 000 ha prodano je privatnicima putem
Treuhardšume, a crkvi je vraćeno oko 11 000 ha šuma.


* Nakon demokratskih promjena u DDR-u i ujedinjenja
Njemačke,
svaka "stara" zemlja (iz SRNJ) dobila je kao mentor po jednu
"novu" radi bržeg restrukturiranja privrede bivšeg DDR-a!
23.
9. 2001.
Uprava državnih šuma Saske ima trostupanjsku
organizaciju sa Državnim uredom za šumarstvo (gornji
stupanj), koji izvršava sljedeće zakonske zadatke:
vrhovni nadzor nad šumarstvom i lovstvom,
gospodarenje i upravljanje državnim šumama,
davanje usluga šumovlasnicima,
-
odnosi s javnošću i šumarska pedagogija,


provedba šumskih pokusa i istraživanja.


Državni ured za šumarstvo nalazi se u Odjelu za šu


marstvo Saskog ministarstva za okoliš i poljoprivredu.
Srednji stupanj čine dvije Direkcije šuma Chemnitz
i Bautzen.
Donji stupanj su 48 šumarija sa 350 šumarskih revira,
te 3 rasadnika, 2 pogona za mehanizaciju i 3 šumarske
škole specijalističkog usmjerenja.
Godišnje se sječe oko 1,3 mil. m3. Do 1992. godine
oko 90 % bile su čiste sječe (*od 1992. do 1996. godine
upravitelj Direkcije za šume bio je Hans - Martin
Stübler, dipl. ing. šum iz Baden - Württemberg, čiji
je zadatak bio uvođenje nove organizacije rada!), a u
1998. godini na čiste sječe, otpada manje od 10 % sa
znatno većim udjelom konverzija i zaštitom crnogoričnih
sastojina.
Sljedeći važan zadatak saske šumarske politike je
jačanje "novih" šumovlasnika, koji trebaju svojim šumama
odgovorno i uspješno gospodariti. Privatni i
korporacijski šumovlasnici dobivaju savjete i pomoć u
šumskim revirima.


SI. 1. Na prostoru oko zgrade gdje je održano savjetovanje postavljeno
je više štandova s različitim drvnim proizvodima i promidžbenim
materijalom, a u hodnicima zgrade štandovi s
knjigama, časopisima, prospektima, lovačkim priborom i si.