DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 66 <-- 66 --> PDF |
I. Trinajstić: TURKESTANSKl BRIJEST - Ulmus piimalo-nmwsti Dieck ex KocI.nc U DENDROFLORI HRVATSKE Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 533-537 stić 1974: 433-434). Navedenom opisu treba dodati nim podacima, jedino obično spominju da su pupovi da su na dugim izbojcima kratki, postrani izbojci rasjajasti. Međutim, na našem se materijalu može dobro poređeni perasto, stoje dobro vidljivo jedino u bezlis-razabrati da su skoro kuglasti, što posebice dolazi do nom stanju i prikazano na već spomenutim si. 1 i 2. Naizražaja pred cvatnju, odnosno listanje. vedeni opis razmjerno se dobro slaže s dosad objavlje RASPRAVA - Discussion Po nasadima i perivojima u gradu Splitu mogu se naći mnogobrojna stabla turkestanskog brijesta, od kojih su poneka i 50-60 cm u prsnom promjeru. Međutim, još je više mladih stabala koja susrećemo na najrazličitijim mjestima, najčešće takvima, na kojima ih nitko ni ne bi sadio (si. 6). To nam dokazuje da se navedeni brijest sam proširio neovisno od utjeacja čovjeka (sadnje), ali nam isto tako dokazuje da ima velik biološki potencijal. Lagano "sjeme" (u stvari plod - perutka) dobro se širi vjetrom, pa tako može dospjeti u vrlo različite ekološke uvjete. Ako su oni takvi da pogoduju nicanju sjemena, brijest će se vrlo brzo razviti. U tom smislu navedeni brijest je vrlo sličan pajasenu (Ailanthus glandulosa) kojega, također, često susrećemo i tamo gdje ga nebismo očekivali. I dok su splitska, gradska staništa turkestanskog brijesta uglavnom sušna, bar tijekom toploga dijela vegetacijske periode, ona njegova staništa u Jadrtovcu kraj Šibenika su izrazito vlažna, često i podvodna, a djelomično i zaslanjena. O tome kako se turkestanski brijest našao u nasadima Splita Jedlovvski (1955) piše da je uzgojen iz stabalaca koja su 1933. godine nabavljena u Italiji. Jedlovvski je proučavao klijavost sjemena, pa o tome piše: "Za sjemenjake je odabrana manja grupa stabala azijskog brijesta iz jednog splitskog drvoreda na sjevernim padinama Marjana, koji je podignut 1933. godine stabalcima iz Italije." (Jedlovvski 1955: 288). Prema tome, danas najstarija takva stabla mogu imati Slikao. Dva mlada stabla turkestanskog brojcsta, razvijena spon tano ispred Osnovne škole "Spinut" (Teslina 12) u Splitu oko 70 godina. Zanimljivo je naglasiti da Pignatti (1982) u svojoj "Flora d´Italia", iako navodi veliki broj uzgajanih vrsta, pripadnika mnogobrojnih rodova, u U Hrvatskoj je U. pinnato-ramosa ograničen na sklopu roda Ulmus ne navodi "Ulmus pumila" pod konjen primorski dio i dosad je otkriven od Zadra na sjejim se imenom širio po Europi, a niti U. pinnato-ramoveru do Stona na jugu. Vrlo lijepa stonska stabla posjesa, kako ga treba zvati. Niti "Flora Europaea" u svoja čena su nakon zadnjega potresa. dva izdanja (usp. Tu tin 1964, 1993) ne bilježi navedeni brijest za područje Europe, iako skoro u pravilu navodi i takve vrste koje se uzgajaju, a nikada se iz uzgoja ne šire subspontano. ZAKLJUČAK - Conclusion Na mnogo mjesta duž Hrvatskog primorja rasprosmila koji raste u obliku grma, dok turkestanski brijest tranjen je u uzgoju i subspontano turkestanski brojest-razvija visoka stabla, danas u promjeru i do 60 cm, te Ulmus pinnato-ramosa. Taj je brijest u starijoj šumarvisoka preko 20 m. skoj literaturi bio označavan pogrešnim imenom U. pu |