DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 6 <-- 6 --> PDF |
D. Krcmer: FKN0L0SKA ZAPAŽANJA CVATNJE NhKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-4X6 Podatke o tome na koji način temperatura utiče na fenologiju biljaka, nalazimo uglavnom u radovima stranih autora. Maksimo v (1961) objašnjavajući termonastije (gibanje biljaka pod utjecajem temperature) navodi način na koji temperatura djeluje na otvaranje cvjetova šafrana ili tulipana kada se prenesu iz hladne u toplu sobu. On objašnjava, da pri povišenju temperature rast unutrašnje (morfološki gornje) površine cvjetnih listića nadmašuje rast donje površine, pa se cvjetni listići savijaju prema van i cvjetovi se otvaraju. Ako cvjetovi dalje ostanu u toplom, nakon nekog vremena donja strana također ubrzava svoj rast i cvjetovi se ponovo zatvaraju. Krame r (1957) navodi kompleksnost važnosti temperature u odnosu na rast i distribuciju biljnih vrsta. Smatra osobito važnima raspored dnevnih i noćnih temperatura, te citira VVenta (1948, 1953, 1956), koji takav raspored dnevnih i noćnih temperatura naziva termoperiodizmom. Starshov a (1972) je ustanovila da promjene klimatskih uvjeta (uglavnom temperature i vlage) određuju doba dana kada se kod vrste Phellodendron amurense Rupr. otvaraju (i muški i ženski) cvjetovi, te kada počinje oprašivanje. Kukava (1988) je proučavajući biologiju cvatnje u nekih kultivara obične lijeske (Corylus avellana L.) ustanovila da velika kolebanja temperature nepovoljno djeluju na cvatnju te je produljuju. S druge strane, u povoljnim uvjetima cvatnja se odvija u kratkom razdoblju. Blas se i Hofmann (1993) su od 1970. do 1991. godine pratili fenofaze pet kultivara vrste Prunus avium (L.) L., te ustanovili jasnu vezu između temperature zraka krajem ožujka i početka cvatnje, kao i to da početak cvatnje ovisi o temperaturama iznad 6 °C. Fitte r et al. (1995) su najednom lokalitetu u južnom dijelu središnje Engleske bilježili, od 1954. do 1989. godine, vrijeme početka cvatnje za 243 vrste kritosjemenjača i golosjemenjača. Varijabilnost u vremenu početka cvatnje bila je najveća kod biljaka koje rano cvatu. Za 219 od 243 vrste regresijskom analizom je ustanovljena veza između vremena početka cvatnje i srednje mjesečne temperature zraka prethodnog mjeseca, a povezanost je bila najuočljivija u drvenastih biljaka i geofita. Cvatnja 60 % biljaka koje cvatu između siječnja i travnja bila je pod utjecajem vrijednosti temperature jednog ili dva mjeseca koji prethode cvatnji, dok je za vrste koje cvatu u svibnju i kasnije važna temperatura prethodna četiri mjeseca. Visoke proljetne temperature djeluju na vrijeme cvatnje tako da porast temperature od jednog stupnja ubrzava cvatnju u prosjeku za 4 dana. Visoke temperature prethodne jeseni usporavaju cvatnju biljaka koje cvatu u proljeće, ali i onih koje cvatu ljeti. Can dau et al. (1994) su prateći fenologiju triju vrsta jasena (Fraxinus angustifolia Vahl, F. excelsior L. i F. ornus L.) u urbanim područjima jugozapadne Španjolske ustanovili da postoji veza između početka trušenja polena i najniže godišnje temperature (obično u siječnju), te da ove vrste cvatu ranije ako su u studenom zabilježene iznimno niske temperature. Yoshin o et al. (1996) ustanovili su da Prunusyedoensis Matsum. u Japanu i Koreji cvate 3 - 4 dana ranije ukoliko srednja mjesečna temperatura u ožujku poraste za 1 °C. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Fenologija cvatnje nekih vrsta rodova Aesculus L., Magnolia L., Malus Mill., Paulownia Siebold et Zucc. i Viburnum L. praćena je u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu. Botanički vrt PMF-a u Zagrebu osnovali su, sada već daleke, 1889. godine dr. Antun Heinz , profesor botanike zagrebačkog Sveučilišta i nadvrtlar Viteslav Durchänek. Vrt je smješten praktično u samom središtu Zagreba, s najvišom točkom od 115 m nadmorske visine. Geološku podlogu čine šljunčani i piješčani nanosi Save, na kojima se razvilo antropogeno aluvijalno tlo, rendzina na šljunku i deposoli. Prema Köppenovoj klasifikaciji Zagreb pripada klimatskom području Cfwbx". Klima je umjereno topla, kišna, bez suhog razdoblja, s oborinama jednoliko razdijeljenim na cijelu godinu. Najsuši je hladni dio godine. Sporedni oborinski maksimum toplog dijela godine javlja se u proljeće (svibanj) i u kasno ljeto (srpanj ili kolovoz), a između njih je suše razdoblje. Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se iznad - 3 °C, ljeta su svježa sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 °C. Na slici 1 prikazan je klimatski dija Slika l. Klimatski dijagram za Meteorološku postaju Zagreb gram prema VValteru za meteorološku postaju Zagreb Grič od 1987. do 1996. (prema Tikvicu 1997) Grič za razdoblje od 1987. do 1996. godine (prema Figure 1 Climate diagram for Meteorological Station Zagreb Tikvic u 1997). Grič from 1987. to 1996. (according to Tikvič 1997) |