DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 6     <-- 6 -->        PDF

D. Krcmer: FKN0L0SKA ZAPAŽANJA CVATNJE NhKIH DRVENASTIH VRSTA U BOTANIČKOM VRTU Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 475-4X6
Podatke o tome na koji način temperatura utiče na
fenologiju biljaka, nalazimo uglavnom u radovima stranih
autora. Maksimo v (1961) objašnjavajući termonastije
(gibanje biljaka pod utjecajem temperature) navodi
način na koji temperatura djeluje na otvaranje
cvjetova šafrana ili tulipana kada se prenesu iz hladne u
toplu sobu. On objašnjava, da pri povišenju temperature
rast unutrašnje (morfološki gornje) površine cvjetnih
listića nadmašuje rast donje površine, pa se cvjetni listići
savijaju prema van i cvjetovi se otvaraju. Ako
cvjetovi dalje ostanu u toplom, nakon nekog vremena
donja strana također ubrzava svoj rast i cvjetovi se ponovo
zatvaraju. Krame r (1957) navodi kompleksnost
važnosti temperature u odnosu na rast i distribuciju biljnih
vrsta. Smatra osobito važnima raspored dnevnih i
noćnih temperatura, te citira VVenta (1948, 1953,
1956), koji takav raspored dnevnih i noćnih temperatura
naziva termoperiodizmom. Starshov a (1972) je
ustanovila da promjene klimatskih uvjeta (uglavnom
temperature i vlage) određuju doba dana kada se kod
vrste Phellodendron amurense Rupr. otvaraju (i muški i
ženski) cvjetovi, te kada počinje oprašivanje. Kukava
(1988) je proučavajući biologiju cvatnje u nekih kultivara
obične lijeske (Corylus avellana L.) ustanovila da
velika kolebanja temperature nepovoljno djeluju na
cvatnju te je produljuju. S druge strane, u povoljnim
uvjetima cvatnja se odvija u kratkom razdoblju. Blas se
i Hofmann (1993) su od 1970. do 1991. godine
pratili fenofaze pet kultivara vrste Prunus avium (L.)
L., te ustanovili jasnu vezu između temperature zraka


krajem ožujka i početka cvatnje, kao i to da početak
cvatnje ovisi o temperaturama iznad 6 °C. Fitte r et al.
(1995) su najednom lokalitetu u južnom dijelu središnje
Engleske bilježili, od 1954. do 1989. godine, vrijeme
početka cvatnje za 243 vrste kritosjemenjača i golosjemenjača.
Varijabilnost u vremenu početka cvatnje
bila je najveća kod biljaka koje rano cvatu. Za 219 od
243 vrste regresijskom analizom je ustanovljena veza
između vremena početka cvatnje i srednje mjesečne
temperature zraka prethodnog mjeseca, a povezanost je
bila najuočljivija u drvenastih biljaka i geofita. Cvatnja
60 % biljaka koje cvatu između siječnja i travnja bila je
pod utjecajem vrijednosti temperature jednog ili dva
mjeseca koji prethode cvatnji, dok je za vrste koje cvatu
u svibnju i kasnije važna temperatura prethodna četiri
mjeseca. Visoke proljetne temperature djeluju na vrijeme
cvatnje tako da porast temperature od jednog stupnja
ubrzava cvatnju u prosjeku za 4 dana. Visoke temperature
prethodne jeseni usporavaju cvatnju biljaka
koje cvatu u proljeće, ali i onih koje cvatu ljeti. Can dau
et al. (1994) su prateći fenologiju triju vrsta jasena
(Fraxinus angustifolia Vahl, F. excelsior L. i F. ornus
L.) u urbanim područjima jugozapadne Španjolske
ustanovili da postoji veza između početka trušenja polena
i najniže godišnje temperature (obično u siječnju),
te da ove vrste cvatu ranije ako su u studenom zabilježene
iznimno niske temperature. Yoshin o et al.


(1996) ustanovili su da Prunusyedoensis Matsum. u Japanu
i Koreji cvate 3 - 4 dana ranije ukoliko srednja
mjesečna temperatura u ožujku poraste za 1 °C.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area


Fenologija cvatnje nekih vrsta rodova Aesculus L.,
Magnolia L., Malus Mill., Paulownia Siebold et Zucc.
i Viburnum L. praćena je u Botaničkom vrtu PMF-a u
Zagrebu. Botanički vrt PMF-a u Zagrebu osnovali su,
sada već daleke, 1889. godine dr. Antun Heinz , profesor
botanike zagrebačkog Sveučilišta i nadvrtlar Viteslav
Durchänek. Vrt je smješten praktično u samom
središtu Zagreba, s najvišom točkom od 115 m
nadmorske visine. Geološku podlogu čine šljunčani i
piješčani nanosi Save, na kojima se razvilo antropogeno
aluvijalno tlo, rendzina na šljunku i deposoli. Prema
Köppenovoj klasifikaciji Zagreb pripada klimatskom
području Cfwbx". Klima je umjereno topla, kišna, bez
suhog razdoblja, s oborinama jednoliko razdijeljenim
na cijelu godinu. Najsuši je hladni dio godine. Sporedni
oborinski maksimum toplog dijela godine javlja se
u proljeće (svibanj) i u kasno ljeto (srpanj ili kolovoz),
a između njih je suše razdoblje. Temperatura najhladnijeg
mjeseca kreće se iznad - 3 °C, ljeta su svježa sa
srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca
ispod 22 °C. Na slici 1 prikazan je klimatski dija


Slika l. Klimatski dijagram za Meteorološku postaju Zagreb


gram prema VValteru za meteorološku postaju Zagreb


Grič od 1987. do 1996. (prema Tikvicu 1997)


Grič za razdoblje od 1987. do 1996. godine (prema


Figure 1 Climate diagram for Meteorological Station Zagreb
Tikvic u 1997). Grič from 1987. to 1996. (according to Tikvič 1997)