DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 44 <-- 44 --> PDF |
R. Sabaili: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). .i 1 1996, za što ima nekoliko razloga.4 Uvoz u Francusku trupaca tropskog drveta porastao je 1998. za 16 % u odnosu na prethodnu godinu dostigavši količinu 913.897 m\ dok je uvoz piljene građe tropskih vrsta 1998. bio 382.377 m1 ili čak 20 % manji no prethodne godine stoje vidljivo iz tablica koje slijede. Uvoz i izvoz drveta i papira u Francuskoj dostigli su 1998. godine vrijednost oko 95 milijardi Ffrs (14,4 mlrd EURO). Deficit razmjene u ovoj grani se pogoršava, prelazeći 18 milijardi Ffrs (2,8 mlrd EURO). Taj deficit potječe većim dijelom uslijed uvoza roba iz ove oblasti višeg stupnja obrade. Najveći deficit potječe uslijed uvoza papira i kartona (6,2 mlrd Ffrs). Druga grupa koja uzrokuje ovaj deficit od 5,2 mlrd Ffrs jest uvoz namještaja i komadnog namještaja (pretežito sjedala). Razmjena celuloze i papira, oduvijek deficitarna, poboljšava se u neku ruku, od deficita 6,3 mlrd Ffrs 1995. godine, on pada 1998. godine na 4,3 mlrd Ffrs. Deficit pilanarstva dostiže 2,3 mlrd Ffrs, stoje posljedicom rastuće tražnje za građevnim drvom četinjača. S druge strane, u mehaničkoj preradi drveta, šperploče, drvne ploče, parket i bačvarstvo su u razmejni suficitarni uglavnom zahvaljujući ostvarenim investicijama početkom desetljeća. Tri četvrtine razmjene celuloze i papira odvija se sa zemljama EZ. Među prvih deset dobavljača koji predstavljaju 73 % sveukupnog francuskog uvoza, samo su SAD izvan petnaestorice EZ. Drvo predstavlja 4,5 % energetske potrošnje u Francuskoj, a 3 % u Europi. Francuska potrošnja penje se na 9,15 milijuna ekvivalenta tona nafte. Francuska je najveći europski potrošač energije iz drveta u Europi, u sektoru kućanstava, oko 6,8 milijuna stanova griju se drvetom. Gotovo 180.000 peći na drvo prodaju se svake godine. Zahvaljujući takvom povećanju uporabe drva za energiju, kako glede broja korisnika tako i potrošenih količina, grijanje na drvo gubi svoj značaj tradicionalnosti i ruralnog rasporeda. Energetsko globalno iskorištenje koje danas dostiže 30-40 % nema sumnje je vrlo nisko čak i uz činjenicu da neke konstrukcije peći na drvo prelaze stupanj korištenja čak od 70 %. U Francuskoj je preko 80 % ogrjevnog drveta nabavljano izvan trgovačke mreže ili je vlastita potrošnja šumoposjednika, procjenjuje se da se vrijednost prometa ogrjevnog drveta penje na više milijardi Ffrs. Drvna industrija tradicionalno koristi drvo kao energetski izvor s obzirom na mnogobrojne potrebe kao što su energija za pokretanje strojeva, sušenje drveta ili grijanje. Procjenjuje se da ima oko 1.000 jedinica s više od 1 megawatta, s vjerojatno isto toliko ili više onih ispod 1 megawatta. Ove procjene obuhvaćaju primarnu i finalnu preradu drveta, ali bez proizvodnje drvnih ploča te celuloze i papira. Godišnja potrošnja ovakvih energetskih jedinica minimalno je oko 0,5 milijuna tona ekvivalenta nafte, što odgovara količini od 1,6 do 1,8 milijuna tona drvnih ostataka koji se potroše. 1. DRVNI INTERMEDIJARNI PROIZVODI - Intermediary wood products Drvo u građevinarstvu - Timber in construction Građevinarstvo je u Francuskoj kao i u drugim zemljama, najveći potrošač drvnog sektora, 1995. godine npr. utrošeno je oko 14,5 milijuna m\ Najveći dio drveta troše tesari i stolari, kao i zidari za oplate, izradu krovnih konstrukcija i dr. Procjenjuje se da se oko 25-30 % od tog drveta troši neposredno u izgradnji kuća za parket, podne podloge, stubišta i dr. U seoskim gospodarstvima te pri održavanju zgrada u selima i gradovima troši se oko 10 do 15 % sveukupnog drveta utrošenog u građcvinrstvu. Pri izvedbi prefabriciranih elemenata sve je više takvih izradaka iz drveta kao što su unaprijed obrađena piljena građa, parket, untrašnja oprema zidnih stijena, stolarije koja se ugrađuje i dr. te za izradu skela i mnogobrojne uporabe vezane uz izgradnju zgrada, njihovo održavanje, te također i pri niskogradnji. Računa se da se u Francuskoj utroši od ukupne uporabe u građevinarstvu oko 30 % drveta iz uvoza. Tu se pretežito radi o drvetu četinjača i tropskih listača. Udio takvog drva dakako uvelike zavisi o vrsti radova. U tablici 1. prikazana je struktura potrošnje drveta (1995.) u tisućama m3 ekvivalenta oblog drveta i to ukupna potrošnja, dio drveta porijeklom iz Francuske i uvoznog drveta te postotak uvoznog drva u potrošnji pojedinih vrsta uporabe. U metropolitanskoj Francuskoj ima preko 230 poduzeća (1997. bilo ih je 232) koja se bave proizvodnjom stolarije i tesarstvom namijenjene gradnji ili obnavljanju zgrada. Radi se najvećim dijelom o malim poduzećima, koja pokazuju zadivljujuću prilagodljivost na nemirnom tržištu. Vrlo je mali broj takvih poduzeća grupiran u veće sustave, stoje razlog da velik broj ovih malih poduzeća sudjeluje u izvozu sa svega 6 % od ukupnog prometa. To je ujedno i najmanji postotak u svim industrijama. Od svih prodaja u inozemstvo iz ove branše 60 % otpada na 15 najvećih firmi iz grupacije. Tijekom razdoblja od pet godina, tj. od 1994. do 1998. broj poduzeća u ovoj grupaciji smanjio se za 4 %, ali seje ukupan broj zaposlenika lagano povećao. Ako bi željeli iskazati proizvodnost tako da ukupan promet podijelimo s brojem zaposlenika, proizvodnost je iznosila 1994. 844.000 Ffrs, a 1997. popela seje na 864.000 Ffrs. Nakon 1995. godine investicije su već u 1997. godini snižene. Poduzeća rezerviraju oko 10 % dodane vrijednosti za modernizaciju svojih sredstava za proizvodnju. Krediti u svim oblicima se u ovoj branši relativno malo koriste. Opća financijska situacija podu |