DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 42     <-- 42 -->        PDF

R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 511-532
vo u potpunosti, stjecajem okolnosti i pogrešnih procjena,
devastirani.


Francuska je bez sumnje jedna među najvažnijim
zemljama Europske Zajednice i takvom će bez sumnje
ostati, doživi li ta zajednica dugovječnost. Kako bilo,
Hrvatska će sve dok ta zajednica traje morati nastojati
ući u nju, budući daje kao zemlja premalena da bi ostvarila
nekakvu autarkiju. Kao mala zemlja i Hrvatska
će sa svim svojim gospodarskim potencijalima biti
okrenuta razmjeni roba i usluga sa svijetom. Upravo je
francuski primjer koristan za sagledavanje bitnih odrednica
jedne zdrave gospodarske politike u šumarskom
i drvnom sektoru, koju Hrvatska mora što prije
formulirati i podsticati gospodarski i tržišno prihvatljivim
mjerama. Zahvaljujući značajnom šumskom bogatstvu,
inteligentnom i sposobnom ljudskom potencijalu,
prerada drveta i izvoz visoko obrađenih drvnih
proizvoda zasigurno je dobar smjer kretanja u razvoju.
Francuska može koristiti kao uzor, ne za kopiranje, već
za uzimanje onoga stoje u toj zemlji u ovom gospodarskom
sektoru postignuto, a može koristiti hrvatskom
razvoju.


U kratkom preglednom članku o preradi drveta u
Francuskoj nema naputaka o tome koji su primjeri koje
bi valjalo slijediti, ali ovaj prikaz može ipak pomoći da
se traženje olakša.


On je dio cjelovitog prikaza francuskog šumarstva i
prerade drveta u rukopisu knjige, koja će na ovaj način,
barem u nekim dijelovima, pronaći put do naših šumarnika
kojima je bila namijenjena.


U preradi drveta ima nekoliko naglašenih problema
koji rezultiraju pravcima razvoja. Prva stvar koja je
poznata i poprilično dovoljno istražena je struktura i
građa drveta, koja rezultira fizičkim i ostalim svojstvima,
koji drvo kao materijal stavljaju ispred drugih materijala,
bilo alternativnih ili pak supstituta. Drugo, drvo
je materijal koji je u ponudi količinski ograničen određen
je, barem u razvijenom svijetu - dopuštenom
sječom koja mora osigurati potrajnost šuma. Uslijed
ograničene ponude ona je neelastična, što znači da će
viši životni standard i veća realna kupovna moć pučanstva
stalno dovoditi do porasta cijena, invencija u uporabi
drveta kakvoća koje se prije nisu rabile ili pak pojava
sve novih supstituta.1


Treće, nova kretanja u poslovnoj orijentaciji, u tržištu
koje je svakog dana sve više globalizirano, lagano
dolazi do iskorištenosti u mogućnostima traženja ušteda
poradi potrebe da se u konkurentskoj borbi cijene
proizvodnje minimiziraju, veliki se kapital, sada je to
globalni, usmjerava na ključne djelatnosti, gdje se u
ogromnim količinama, nevjerojatno racionalizirano
odvija proizvodnja. U drvnoj branši to se očituje u nicanju
mamutskih pilana, kapaciteta piljenja nekoliko
stotina tisuća, pa i preko milijun m3 trupaca godišnje, u
proizvodnji drvnih ploča također niču kapaciteti od
preko milijun m3 ploča godišnje, da se o celulozi i papiru
i ne govori.


U takvim suvremenim kretanjima bila bi velika
hrvatska pogreška očekivati daje moguća konkurencija
malih domaćih kapaciteta s njemačko-francuskim
kapitalom angažiranim u već nekoliko velikih pilana
za preradu četinjača (pa i listača) ili pak s drvnim pločama.
Takva bi borba donijela tržišno vegetiranje uz
nikakvu akumulaciju i beskrajno niske plaće i nadnice,
stanje za koje znamo da nema za takvu industriju nikakve
trajne budućnosti. Uz pomoć poslovnog domaćeg i
stranog kapitala moguće je povećati kapacitet jedne
tvornice iverastih ploča veličine koja bi jamčila takvu
troškovnu situaciju da se ti proizvodi mogu nositi s
proizvodima iz ostalih zemalja. Prava usmjerenja traže
se u razvijanju visokoracionaliziranih kapaciteta za
maloserijske drvne proizvode. Uvjet za uspjeh ovakvog
usmjerenja dakako je u tom, da takvi domaći proizvođači
moraju plaćati inpute kao i konkurencija iz
drugih zemalja.


Francuski primjer, kao i uostalom i iz drugih industrijski
razvijenih zemalja2 jasno pokazuju da za dobra
proizvođača npr. stolica, ormara, ambalaže, dijelova
pokućstva i si. uvijek ima mjesta. To međutim nije slučaj
s tvornicom iverastih ploča kapaciteta 100.000 mVg
u konkurenciji s deset puta većim tvornicama, čiji su
proizvodi i do 30 % jeftiniji, pa unatoč tomu te tvornice
imaju vrlo visoke profite. Ista je stvar kod furnirskih
ploča, šperploča, vlaknatica, vlaknatica srednje gustoće
(MDF), OSB ploča i dr.


1 Masivno drvo npr. unatoč modnim i tržišnim kolebanjima pokazuje stalan trend laganog porasta cijena. Nedostatak masivnog drveta i
kvalitetnih furnira neprekidno potiče inovacije u proizvodnji supstituta sačinjenih od drveta (furniri od tanke oblovine, furnirske ploče, iveraste
ploče, vlaknatice. MDF, OSB ploče itd. Konačno, udio supstituta sve je značajniji, tako se npr. prozori sve više proizvode iz plastičnih
materijala ili aluminija, u proizvodnji vrata također dolazi do sve veće uporabe drugih, nedrvnih matrijala. Prihvatljivost takvih supstituta
djelotvorna je do te mjere, daje trend porasta cijena drveta u nekim godinama jedva zamjetljiv i moguće gaje utvrditi samo u duljim vremenskim
nizovima.
: Vidi: Sabadi, 1992., Stanje austrijskog šumarstva. Hrvatske šume, Zagreb; Sabadi, 1996., Talijansko šumarstvo i prerada drva, HŠ, Zagreb;
Sabadi. 1996., Šumarstvo i drvna privreda SR Njemačke, HŠ, Zagreb; Sabadi, 1997.. Švicarska: Pregled šumarstva i prerade drva,
HŠ, Zagreb; Sabadi, R.. 2000., Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije, Zbornik HAZU: VRHUNSKE TEHNOLOGIJE U UPORABI
ŠUMA, Znanstveni skup 11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1-26; Sabadi, R., 2000.. Francuska: Šume prekomorskih departmana, I.
dio: La Guyane i La Reunion, ŠL CXXIV, No. 3-4, pp. 171-184; Sabadi, R.. 2000., Francuska: Šume prekomorskih departmana, II. dio: La
Martinique i La Guadeloupe, ŠL, CXXIV. No. 5-6, pp. 293-302; Sabadi, R., 2000. Postignuća njemačkog šumarstva i njihova ekonometrijska
analiza. ŠL CXXIV, No. 7-8, pp. 385-411: Sabadi, R., 2001.. Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL CXXV/I-2. p. 35-43.