DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 42 <-- 42 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 511-532 vo u potpunosti, stjecajem okolnosti i pogrešnih procjena, devastirani. Francuska je bez sumnje jedna među najvažnijim zemljama Europske Zajednice i takvom će bez sumnje ostati, doživi li ta zajednica dugovječnost. Kako bilo, Hrvatska će sve dok ta zajednica traje morati nastojati ući u nju, budući daje kao zemlja premalena da bi ostvarila nekakvu autarkiju. Kao mala zemlja i Hrvatska će sa svim svojim gospodarskim potencijalima biti okrenuta razmjeni roba i usluga sa svijetom. Upravo je francuski primjer koristan za sagledavanje bitnih odrednica jedne zdrave gospodarske politike u šumarskom i drvnom sektoru, koju Hrvatska mora što prije formulirati i podsticati gospodarski i tržišno prihvatljivim mjerama. Zahvaljujući značajnom šumskom bogatstvu, inteligentnom i sposobnom ljudskom potencijalu, prerada drveta i izvoz visoko obrađenih drvnih proizvoda zasigurno je dobar smjer kretanja u razvoju. Francuska može koristiti kao uzor, ne za kopiranje, već za uzimanje onoga stoje u toj zemlji u ovom gospodarskom sektoru postignuto, a može koristiti hrvatskom razvoju. U kratkom preglednom članku o preradi drveta u Francuskoj nema naputaka o tome koji su primjeri koje bi valjalo slijediti, ali ovaj prikaz može ipak pomoći da se traženje olakša. On je dio cjelovitog prikaza francuskog šumarstva i prerade drveta u rukopisu knjige, koja će na ovaj način, barem u nekim dijelovima, pronaći put do naših šumarnika kojima je bila namijenjena. U preradi drveta ima nekoliko naglašenih problema koji rezultiraju pravcima razvoja. Prva stvar koja je poznata i poprilično dovoljno istražena je struktura i građa drveta, koja rezultira fizičkim i ostalim svojstvima, koji drvo kao materijal stavljaju ispred drugih materijala, bilo alternativnih ili pak supstituta. Drugo, drvo je materijal koji je u ponudi količinski ograničen određen je, barem u razvijenom svijetu - dopuštenom sječom koja mora osigurati potrajnost šuma. Uslijed ograničene ponude ona je neelastična, što znači da će viši životni standard i veća realna kupovna moć pučanstva stalno dovoditi do porasta cijena, invencija u uporabi drveta kakvoća koje se prije nisu rabile ili pak pojava sve novih supstituta.1 Treće, nova kretanja u poslovnoj orijentaciji, u tržištu koje je svakog dana sve više globalizirano, lagano dolazi do iskorištenosti u mogućnostima traženja ušteda poradi potrebe da se u konkurentskoj borbi cijene proizvodnje minimiziraju, veliki se kapital, sada je to globalni, usmjerava na ključne djelatnosti, gdje se u ogromnim količinama, nevjerojatno racionalizirano odvija proizvodnja. U drvnoj branši to se očituje u nicanju mamutskih pilana, kapaciteta piljenja nekoliko stotina tisuća, pa i preko milijun m3 trupaca godišnje, u proizvodnji drvnih ploča također niču kapaciteti od preko milijun m3 ploča godišnje, da se o celulozi i papiru i ne govori. U takvim suvremenim kretanjima bila bi velika hrvatska pogreška očekivati daje moguća konkurencija malih domaćih kapaciteta s njemačko-francuskim kapitalom angažiranim u već nekoliko velikih pilana za preradu četinjača (pa i listača) ili pak s drvnim pločama. Takva bi borba donijela tržišno vegetiranje uz nikakvu akumulaciju i beskrajno niske plaće i nadnice, stanje za koje znamo da nema za takvu industriju nikakve trajne budućnosti. Uz pomoć poslovnog domaćeg i stranog kapitala moguće je povećati kapacitet jedne tvornice iverastih ploča veličine koja bi jamčila takvu troškovnu situaciju da se ti proizvodi mogu nositi s proizvodima iz ostalih zemalja. Prava usmjerenja traže se u razvijanju visokoracionaliziranih kapaciteta za maloserijske drvne proizvode. Uvjet za uspjeh ovakvog usmjerenja dakako je u tom, da takvi domaći proizvođači moraju plaćati inpute kao i konkurencija iz drugih zemalja. Francuski primjer, kao i uostalom i iz drugih industrijski razvijenih zemalja2 jasno pokazuju da za dobra proizvođača npr. stolica, ormara, ambalaže, dijelova pokućstva i si. uvijek ima mjesta. To međutim nije slučaj s tvornicom iverastih ploča kapaciteta 100.000 mVg u konkurenciji s deset puta većim tvornicama, čiji su proizvodi i do 30 % jeftiniji, pa unatoč tomu te tvornice imaju vrlo visoke profite. Ista je stvar kod furnirskih ploča, šperploča, vlaknatica, vlaknatica srednje gustoće (MDF), OSB ploča i dr. 1 Masivno drvo npr. unatoč modnim i tržišnim kolebanjima pokazuje stalan trend laganog porasta cijena. Nedostatak masivnog drveta i kvalitetnih furnira neprekidno potiče inovacije u proizvodnji supstituta sačinjenih od drveta (furniri od tanke oblovine, furnirske ploče, iveraste ploče, vlaknatice. MDF, OSB ploče itd. Konačno, udio supstituta sve je značajniji, tako se npr. prozori sve više proizvode iz plastičnih materijala ili aluminija, u proizvodnji vrata također dolazi do sve veće uporabe drugih, nedrvnih matrijala. Prihvatljivost takvih supstituta djelotvorna je do te mjere, daje trend porasta cijena drveta u nekim godinama jedva zamjetljiv i moguće gaje utvrditi samo u duljim vremenskim nizovima. : Vidi: Sabadi, 1992., Stanje austrijskog šumarstva. Hrvatske šume, Zagreb; Sabadi, 1996., Talijansko šumarstvo i prerada drva, HŠ, Zagreb; Sabadi. 1996., Šumarstvo i drvna privreda SR Njemačke, HŠ, Zagreb; Sabadi, 1997.. Švicarska: Pregled šumarstva i prerade drva, HŠ, Zagreb; Sabadi, R.. 2000., Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije, Zbornik HAZU: VRHUNSKE TEHNOLOGIJE U UPORABI ŠUMA, Znanstveni skup 11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1-26; Sabadi, R., 2000.. Francuska: Šume prekomorskih departmana, I. dio: La Guyane i La Reunion, ŠL CXXIV, No. 3-4, pp. 171-184; Sabadi, R.. 2000., Francuska: Šume prekomorskih departmana, II. dio: La Martinique i La Guadeloupe, ŠL, CXXIV. No. 5-6, pp. 293-302; Sabadi, R., 2000. Postignuća njemačkog šumarstva i njihova ekonometrijska analiza. ŠL CXXIV, No. 7-8, pp. 385-411: Sabadi, R., 2001.. Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL CXXV/I-2. p. 35-43. |