DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 41 <-- 41 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 511-532 UDK 630* 904 - 719 (44) FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM FRANCE: WOOD AND TIMBER INDUSTRIES AND TRADE Rudolf SABADI* SAŽETAK: Francuska je prema svim pokazateljima druga gospodarska velesila unutar EZ. Posljednjih desetak godina rast bruto domaćeg proizvoda Francuske veći je od svih drugih članica EZ. Trgovinska bilanca s inozemstvom i bilanca plaćanja izrazito je pozitivna, ondje gdje nije u pretičku, ona suprotstavlja vrlo agresivnu, pokretljivu i diversificiranu privredu, kojoj proizvodnost raste također po stopi iznad prosječne u EZ. Francuska mlada generacija poslovnih ljudi, tzv. Yappies, stvorila je posljednjih godina ogromnu industriju na temelju pameti, posljedice koje se još i ne mogu sagledati. Mehanička prerada drveta, osim pilanarstva, koja obuhvaća poluproizvode za građevinarstvo, furnire, drvne ploče, ambalažu te finalne drvne proizvode, po svemu sudeći izašla je iz dugogodišnje krize i snažno korača naprijed. Vjerojatno je jedan od razloga za to mudra intervencija države, koja jeftinim kreditima podstiče stambenu izgradnju, motor trčanje drva i drvnih proizvoda. Po svemu sudeći Francuska je na najboljem putu da svlada konzervativizam u odnosu na poljoprivredu, koja po svim pokazateljima, poput drugih grana gospodarstva, također proživljava snažne promjene. Unatoč stremljenjima ka visokoj proizvodnosti, u toj se zemlji čuva i dalje njeguje kult življenja bez žurbe, čak postoji i pokret "jedi sporo " kao protivnost Mcdonaldovom "fast food". U području celuloze i papira, Francuska u dobroj mjeri zavisi o uvozu kako celuloze i starog papira, tako i različitih vrsta papira. Tomu se ne treba čuditi. Prvo, Francuska raspolaže s relativno manjim količinama četinjača, drugo, po svemu sudeći ekološki svjesni Francuzi izbjegavaju, koliko mogu, onečišćenja kojima može rezulturati proizvodnja celuloze. Pa ipak, snažna papirna industrija ulazi u sve veću koncentraciju globalnog obujma. Rađa se i tu nova industrija kojoj će biti teško naći premca. Druga iza Njemačke, sve više s njom povezana, Francuska postaje sve značajnijim čimbenikom EZ i svjetske privrede. Prikaz polufinalne i finalne industrije drveta te celuloze i papira, trebao bi hrvatskim šumarnicima i drugim zainteresiranima dati poticaj za izučavanje pri traženju rješenja u vlastitom razvoju. K Ij u č n e r ij e č i: Polufinalna i finalna prerada drveta -industrija celuloze i papira PREDGOVOR U broju 5/6, 2001. Šumarskog lista objavljen je publiku ŠL mogao zanimati prikaz stanja i kretanja u prikaz francuskog pilanarstva i osvijetljeni trendovi ostalim vrstama prerade drva osim pilanarstva. kretanja u Francuskoj i u industrijski razvijenim zem Iz takvog prikaza moglo bi se štošta korisnog doz ljama članicama EZ. Stječe se dojam da bi čitalačku nati, što bi koristilo našim šumarnicima, a i kreatorimna gospodarske politike pri pronalaženju konzistentne razvojne koncepcije u višim oblicima prerade drveta, Red. sveuč. prof, u m., dipl. ing. šum., dipl. oec; Račkoga 12, Zagreb koji su od uspostave naše nove hrvatske Države goto |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 42 <-- 42 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001). 511-532 vo u potpunosti, stjecajem okolnosti i pogrešnih procjena, devastirani. Francuska je bez sumnje jedna među najvažnijim zemljama Europske Zajednice i takvom će bez sumnje ostati, doživi li ta zajednica dugovječnost. Kako bilo, Hrvatska će sve dok ta zajednica traje morati nastojati ući u nju, budući daje kao zemlja premalena da bi ostvarila nekakvu autarkiju. Kao mala zemlja i Hrvatska će sa svim svojim gospodarskim potencijalima biti okrenuta razmjeni roba i usluga sa svijetom. Upravo je francuski primjer koristan za sagledavanje bitnih odrednica jedne zdrave gospodarske politike u šumarskom i drvnom sektoru, koju Hrvatska mora što prije formulirati i podsticati gospodarski i tržišno prihvatljivim mjerama. Zahvaljujući značajnom šumskom bogatstvu, inteligentnom i sposobnom ljudskom potencijalu, prerada drveta i izvoz visoko obrađenih drvnih proizvoda zasigurno je dobar smjer kretanja u razvoju. Francuska može koristiti kao uzor, ne za kopiranje, već za uzimanje onoga stoje u toj zemlji u ovom gospodarskom sektoru postignuto, a može koristiti hrvatskom razvoju. U kratkom preglednom članku o preradi drveta u Francuskoj nema naputaka o tome koji su primjeri koje bi valjalo slijediti, ali ovaj prikaz može ipak pomoći da se traženje olakša. On je dio cjelovitog prikaza francuskog šumarstva i prerade drveta u rukopisu knjige, koja će na ovaj način, barem u nekim dijelovima, pronaći put do naših šumarnika kojima je bila namijenjena. U preradi drveta ima nekoliko naglašenih problema koji rezultiraju pravcima razvoja. Prva stvar koja je poznata i poprilično dovoljno istražena je struktura i građa drveta, koja rezultira fizičkim i ostalim svojstvima, koji drvo kao materijal stavljaju ispred drugih materijala, bilo alternativnih ili pak supstituta. Drugo, drvo je materijal koji je u ponudi količinski ograničen određen je, barem u razvijenom svijetu - dopuštenom sječom koja mora osigurati potrajnost šuma. Uslijed ograničene ponude ona je neelastična, što znači da će viši životni standard i veća realna kupovna moć pučanstva stalno dovoditi do porasta cijena, invencija u uporabi drveta kakvoća koje se prije nisu rabile ili pak pojava sve novih supstituta.1 Treće, nova kretanja u poslovnoj orijentaciji, u tržištu koje je svakog dana sve više globalizirano, lagano dolazi do iskorištenosti u mogućnostima traženja ušteda poradi potrebe da se u konkurentskoj borbi cijene proizvodnje minimiziraju, veliki se kapital, sada je to globalni, usmjerava na ključne djelatnosti, gdje se u ogromnim količinama, nevjerojatno racionalizirano odvija proizvodnja. U drvnoj branši to se očituje u nicanju mamutskih pilana, kapaciteta piljenja nekoliko stotina tisuća, pa i preko milijun m3 trupaca godišnje, u proizvodnji drvnih ploča također niču kapaciteti od preko milijun m3 ploča godišnje, da se o celulozi i papiru i ne govori. U takvim suvremenim kretanjima bila bi velika hrvatska pogreška očekivati daje moguća konkurencija malih domaćih kapaciteta s njemačko-francuskim kapitalom angažiranim u već nekoliko velikih pilana za preradu četinjača (pa i listača) ili pak s drvnim pločama. Takva bi borba donijela tržišno vegetiranje uz nikakvu akumulaciju i beskrajno niske plaće i nadnice, stanje za koje znamo da nema za takvu industriju nikakve trajne budućnosti. Uz pomoć poslovnog domaćeg i stranog kapitala moguće je povećati kapacitet jedne tvornice iverastih ploča veličine koja bi jamčila takvu troškovnu situaciju da se ti proizvodi mogu nositi s proizvodima iz ostalih zemalja. Prava usmjerenja traže se u razvijanju visokoracionaliziranih kapaciteta za maloserijske drvne proizvode. Uvjet za uspjeh ovakvog usmjerenja dakako je u tom, da takvi domaći proizvođači moraju plaćati inpute kao i konkurencija iz drugih zemalja. Francuski primjer, kao i uostalom i iz drugih industrijski razvijenih zemalja2 jasno pokazuju da za dobra proizvođača npr. stolica, ormara, ambalaže, dijelova pokućstva i si. uvijek ima mjesta. To međutim nije slučaj s tvornicom iverastih ploča kapaciteta 100.000 mVg u konkurenciji s deset puta većim tvornicama, čiji su proizvodi i do 30 % jeftiniji, pa unatoč tomu te tvornice imaju vrlo visoke profite. Ista je stvar kod furnirskih ploča, šperploča, vlaknatica, vlaknatica srednje gustoće (MDF), OSB ploča i dr. 1 Masivno drvo npr. unatoč modnim i tržišnim kolebanjima pokazuje stalan trend laganog porasta cijena. Nedostatak masivnog drveta i kvalitetnih furnira neprekidno potiče inovacije u proizvodnji supstituta sačinjenih od drveta (furniri od tanke oblovine, furnirske ploče, iveraste ploče, vlaknatice. MDF, OSB ploče itd. Konačno, udio supstituta sve je značajniji, tako se npr. prozori sve više proizvode iz plastičnih materijala ili aluminija, u proizvodnji vrata također dolazi do sve veće uporabe drugih, nedrvnih matrijala. Prihvatljivost takvih supstituta djelotvorna je do te mjere, daje trend porasta cijena drveta u nekim godinama jedva zamjetljiv i moguće gaje utvrditi samo u duljim vremenskim nizovima. : Vidi: Sabadi, 1992., Stanje austrijskog šumarstva. Hrvatske šume, Zagreb; Sabadi, 1996., Talijansko šumarstvo i prerada drva, HŠ, Zagreb; Sabadi. 1996., Šumarstvo i drvna privreda SR Njemačke, HŠ, Zagreb; Sabadi, 1997.. Švicarska: Pregled šumarstva i prerade drva, HŠ, Zagreb; Sabadi, R.. 2000., Gospodarska kretanja i suvremene tehnologije, Zbornik HAZU: VRHUNSKE TEHNOLOGIJE U UPORABI ŠUMA, Znanstveni skup 11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1-26; Sabadi, R., 2000.. Francuska: Šume prekomorskih departmana, I. dio: La Guyane i La Reunion, ŠL CXXIV, No. 3-4, pp. 171-184; Sabadi, R.. 2000., Francuska: Šume prekomorskih departmana, II. dio: La Martinique i La Guadeloupe, ŠL, CXXIV. No. 5-6, pp. 293-302; Sabadi, R., 2000. Postignuća njemačkog šumarstva i njihova ekonometrijska analiza. ŠL CXXIV, No. 7-8, pp. 385-411: Sabadi, R., 2001.. Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL CXXV/I-2. p. 35-43. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 43 <-- 43 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532 UVOD: PRERADA DRVETA I TRGOVINA U EUROPSKOJ ZAJEDNICI I FRANCUSKOJ Ukupan prihod poduzeća s preko 20 zaposlenih raste, u 1998. godini popeo se na 65 milijardi EURO u cijeloj EZ. Dodana vrijednost je nešto ispod 20 milijardi EURO. To su poduzeća u grupaciji pilanarstva i ostale primarne prerade drveta, proizvodnje drvnih ploča, građevinske stolarije i unutrašnjeg uređenja, ambalaže ili pak izrade različitih proizvoda iz drveta. Osim spomenutih poduzeća s preko 20 zaposlenih, dolazi i velik broj proizvođača s brojem zaposlenih ispod 20. Njemačka je najveći europski proizvođač u ovoj grani privrede sa 27 % novostvorene vrijednosti od ukupne u EZ u razdoblju 1996-98. Francuska je druga sa 12 % od ukupne novostvorene vrijednosti grane u EZ, ispred Španjolske i Italije, od kojih potonje sudjeluju s 10 % u ukupnoj novostvorenoj vrijednosti EZ. Potom slijede Švedska, Finska i Austrija, svaka sa 6 % učešća u ukupnoj novostvorenoj vrijednosti ove grane u EZ, koja se kako je poznato trenutno sastoji od 15 država." Drvni proizvodi za tesarstvo i građevinsku stolariju u EZ predstavljaju 40 % novostvorene vrijednosti ove grane. Ta je oblast najvažnije u nordijskim zemljama kao što su Danska i Nizozemska, dok je drvo u građevinarstvu također vrlo cijenjeno. U Švedskoj i Finskoj u preradi drveta preteže pilanarstvo i primarna prerada, što je razumljivo s obzirom na visok udio šuma četi- Tablica 1. Francuska: uvoz trupaca tropskog drveta Table 1 France: Tropical log imports Zemlja Country - Godina - Year 85 90 Brazil - Brasil 3168 59 Fr. Gijana - Fr Guiana 350 56 Gabon - Gabon 475921 464138 Kamerun - Cameroon 89200 112831 Obala slonovače - Ivory Coast 284496 63146 Kongo - Congo 46471 52720 Liberia 128220 195308 Ghana 104 3828 Centr.Afrčka Rep. - CAR 2350 1282 Nigeria Ost. Afričke zemlje Other African Countries 495 Myanmar (bivša Burma, former Burma) 972 3242 Indonezija - Indonesia 755 314 Malezija - Malaysia 98 5175 Singapur - Singapore 228 1247 Filipini - Philippines 41392 133 Ost.zemlje - Other countries Ukupno - Total 1073725 903974 IZVOR, SOURCE : Douancs et Le Commerce du Bois njača u tim zemljama. Ove dvije potonje zemlje sudjeluju s jednom trećinom svih prodaja piljenog i blanjanog drva. Nasuprot tomu, francuska orijentacija u mehaničkoj preradi drveta oslanja se na preradu domaćih vrsta listača te egzotične vrste drveta. U EZ je 1998. u preradi drveta, počevši od pilanarstva pa do izrade finalnih drvnih proizvoda, bilo je zaposleno 545 tisuća zaposlenika u poduzećima s preko 20 zaposlenih. U prosjeku ovaj sektor u EZ zapošljava 2,3 % svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji, ali u Finskoj npr. u tom sektoru radi 6,5 %, 6,0 % u Portugalu, 5 % u Austriji, te oko 1,7 % od svih zaposlenih u Njemačkoj i Francuskoj. Bruto plaće i nadnice u EZ u ovom sektoru predstavljaju 21,8 % ukupnog prihoda u razdoblju 1996-98. Cijena rada u Francuskoj negdje je blizu prosjeku europske petnaestorice, oko 5 poena ispod Njemačke i oko 3,5 poena iznad Italije. Dok u europskim zemljama, iz poznatih razloga želje za očuvanjem šuma u zemljama u razvoju, potrošnja uvoznih tropskih trupaca te piljene građe pada, ona u Francuskoj raste iako ne podjednako u odnosu na pojedine kontinente. Tako je npr. uvoz kako trupaca, tako i piljene građe iz Francuske Gijane prestao poslije 93 127 83 428130 168571 58914 48729 9373 5255 387 48 319 167 720103 94 49 45 441584 242898 84048 58935 48 4325 568 643 88 102 4 833337 95 75 489437 226738 66348 34455 5117 1876 660 1 155 218 202 99 22 825403 96 25 409038 183024 21839 60959 8751 8 1055 919 10 10 51042 736680 97 180 429890 200411 1250 93851 267 6169 15 1655 29 94 25 56825 790661 98 48 487762 208889 187 66709 61083 210 11348 1548 311 75802 913897 ´ Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luxembourg, Nizozemska, Portugal. Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. 4 Vidi: Sabadi, 2000, Francuska: Šume prekomorskih departmana, ŠL 3-4, CXXIV, 171-84 & ŠL 5-6, CXXIV, 293-302 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 44 <-- 44 --> PDF |
R. Sabaili: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). .i 1 1996, za što ima nekoliko razloga.4 Uvoz u Francusku trupaca tropskog drveta porastao je 1998. za 16 % u odnosu na prethodnu godinu dostigavši količinu 913.897 m\ dok je uvoz piljene građe tropskih vrsta 1998. bio 382.377 m1 ili čak 20 % manji no prethodne godine stoje vidljivo iz tablica koje slijede. Uvoz i izvoz drveta i papira u Francuskoj dostigli su 1998. godine vrijednost oko 95 milijardi Ffrs (14,4 mlrd EURO). Deficit razmjene u ovoj grani se pogoršava, prelazeći 18 milijardi Ffrs (2,8 mlrd EURO). Taj deficit potječe većim dijelom uslijed uvoza roba iz ove oblasti višeg stupnja obrade. Najveći deficit potječe uslijed uvoza papira i kartona (6,2 mlrd Ffrs). Druga grupa koja uzrokuje ovaj deficit od 5,2 mlrd Ffrs jest uvoz namještaja i komadnog namještaja (pretežito sjedala). Razmjena celuloze i papira, oduvijek deficitarna, poboljšava se u neku ruku, od deficita 6,3 mlrd Ffrs 1995. godine, on pada 1998. godine na 4,3 mlrd Ffrs. Deficit pilanarstva dostiže 2,3 mlrd Ffrs, stoje posljedicom rastuće tražnje za građevnim drvom četinjača. S druge strane, u mehaničkoj preradi drveta, šperploče, drvne ploče, parket i bačvarstvo su u razmejni suficitarni uglavnom zahvaljujući ostvarenim investicijama početkom desetljeća. Tri četvrtine razmjene celuloze i papira odvija se sa zemljama EZ. Među prvih deset dobavljača koji predstavljaju 73 % sveukupnog francuskog uvoza, samo su SAD izvan petnaestorice EZ. Drvo predstavlja 4,5 % energetske potrošnje u Francuskoj, a 3 % u Europi. Francuska potrošnja penje se na 9,15 milijuna ekvivalenta tona nafte. Francuska je najveći europski potrošač energije iz drveta u Europi, u sektoru kućanstava, oko 6,8 milijuna stanova griju se drvetom. Gotovo 180.000 peći na drvo prodaju se svake godine. Zahvaljujući takvom povećanju uporabe drva za energiju, kako glede broja korisnika tako i potrošenih količina, grijanje na drvo gubi svoj značaj tradicionalnosti i ruralnog rasporeda. Energetsko globalno iskorištenje koje danas dostiže 30-40 % nema sumnje je vrlo nisko čak i uz činjenicu da neke konstrukcije peći na drvo prelaze stupanj korištenja čak od 70 %. U Francuskoj je preko 80 % ogrjevnog drveta nabavljano izvan trgovačke mreže ili je vlastita potrošnja šumoposjednika, procjenjuje se da se vrijednost prometa ogrjevnog drveta penje na više milijardi Ffrs. Drvna industrija tradicionalno koristi drvo kao energetski izvor s obzirom na mnogobrojne potrebe kao što su energija za pokretanje strojeva, sušenje drveta ili grijanje. Procjenjuje se da ima oko 1.000 jedinica s više od 1 megawatta, s vjerojatno isto toliko ili više onih ispod 1 megawatta. Ove procjene obuhvaćaju primarnu i finalnu preradu drveta, ali bez proizvodnje drvnih ploča te celuloze i papira. Godišnja potrošnja ovakvih energetskih jedinica minimalno je oko 0,5 milijuna tona ekvivalenta nafte, što odgovara količini od 1,6 do 1,8 milijuna tona drvnih ostataka koji se potroše. 1. DRVNI INTERMEDIJARNI PROIZVODI - Intermediary wood products Drvo u građevinarstvu - Timber in construction Građevinarstvo je u Francuskoj kao i u drugim zemljama, najveći potrošač drvnog sektora, 1995. godine npr. utrošeno je oko 14,5 milijuna m\ Najveći dio drveta troše tesari i stolari, kao i zidari za oplate, izradu krovnih konstrukcija i dr. Procjenjuje se da se oko 25-30 % od tog drveta troši neposredno u izgradnji kuća za parket, podne podloge, stubišta i dr. U seoskim gospodarstvima te pri održavanju zgrada u selima i gradovima troši se oko 10 do 15 % sveukupnog drveta utrošenog u građcvinrstvu. Pri izvedbi prefabriciranih elemenata sve je više takvih izradaka iz drveta kao što su unaprijed obrađena piljena građa, parket, untrašnja oprema zidnih stijena, stolarije koja se ugrađuje i dr. te za izradu skela i mnogobrojne uporabe vezane uz izgradnju zgrada, njihovo održavanje, te također i pri niskogradnji. Računa se da se u Francuskoj utroši od ukupne uporabe u građevinarstvu oko 30 % drveta iz uvoza. Tu se pretežito radi o drvetu četinjača i tropskih listača. Udio takvog drva dakako uvelike zavisi o vrsti radova. U tablici 1. prikazana je struktura potrošnje drveta (1995.) u tisućama m3 ekvivalenta oblog drveta i to ukupna potrošnja, dio drveta porijeklom iz Francuske i uvoznog drveta te postotak uvoznog drva u potrošnji pojedinih vrsta uporabe. U metropolitanskoj Francuskoj ima preko 230 poduzeća (1997. bilo ih je 232) koja se bave proizvodnjom stolarije i tesarstvom namijenjene gradnji ili obnavljanju zgrada. Radi se najvećim dijelom o malim poduzećima, koja pokazuju zadivljujuću prilagodljivost na nemirnom tržištu. Vrlo je mali broj takvih poduzeća grupiran u veće sustave, stoje razlog da velik broj ovih malih poduzeća sudjeluje u izvozu sa svega 6 % od ukupnog prometa. To je ujedno i najmanji postotak u svim industrijama. Od svih prodaja u inozemstvo iz ove branše 60 % otpada na 15 najvećih firmi iz grupacije. Tijekom razdoblja od pet godina, tj. od 1994. do 1998. broj poduzeća u ovoj grupaciji smanjio se za 4 %, ali seje ukupan broj zaposlenika lagano povećao. Ako bi željeli iskazati proizvodnost tako da ukupan promet podijelimo s brojem zaposlenika, proizvodnost je iznosila 1994. 844.000 Ffrs, a 1997. popela seje na 864.000 Ffrs. Nakon 1995. godine investicije su već u 1997. godini snižene. Poduzeća rezerviraju oko 10 % dodane vrijednosti za modernizaciju svojih sredstava za proizvodnju. Krediti u svim oblicima se u ovoj branši relativno malo koriste. Opća financijska situacija podu |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 45 <-- 45 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM zećaje, kako je to naprijed već istaknuto, općenito zadovoljavajuća što se očituje pozitivnim rezultatima poslo- Tablica 2. Uvoz piljene grade egzota u Francusku u irr Table 2 Imports of tropical sawnwood to France in m3 Zemlja Country - Godina - Year 85 90 Brazil - Brazil 8264 33146 Fr. Gijana - Fr. Guiana 1107 828 Ost. J. Amerika - Other S. America 120 944 Južna Amerika- South America 9491 34918 Obala Slonovače - Ivory Coast 113371 110189 Kamerun - Cameroon 25638 29684 Ghana - Ghana 501 9719 Gabon - Gabon 1131 979 Kongo - Congo 1170 891 Nigeria - Nigeria 186 Centr.Afr.Rep. - Central African Rep. 701 118 Liberia - Liberia 591 20189 Ost.afr.zemlje - Other African Countries 600 4242 Afrika - Africa 143703 176197 Malezija - Malysia 133552 172521 Indonezija - Indonesia 47510 39534 Singapur - Singapore 60581 18863 Myanmar - Myanmar 183 238 Filipini - Philippines 18281 13652 Azija -Asia 260107 244808 Ost.zemlje - Other countries Ukupno - Total 413301 455923 IZVOR, SOURCE : Douanes et Le Commerce du Bois Pored spomenutih specijaliziranih firmi, njih 232, u Francuskoj su djelatni još 1.700 obrtničkih radnji s ispod 20 zaposlenika, koje također djeluju u ovom sektoru. Te radionice zapošljavaju oko 6.700 zaposlenika i ostvaruju godišnji promet oko 3,6 milijardi Ffrs. Tesarstvo i konstrukcijsko stolarstvo, kako je rečeno, namjenjuje svoje proizvode građevinarstvu i to pri izgradnji novih ili popravcima i obnavljanju postojećih zgrada. Iako je konjunktura počevši od 1998. nešto povoljnija, konstruktivno stolarstvo, ili ono što nazivamo građevinska stolarija, i dalje teško trpi konkurenciju supstitutivnih materijala, posebno polivinil klorida. Između 1981. i 1997. pala je proizvodnja otvora (prozora i vrata) za jednu trećinu, dok se proizvodnja artikala iz PVC povećala za šest puta. Proizvođači prozora i pro- zora-vrata su među najpogođenijima. Da bi se kako-tako održali donose na tržište nove proizvode kao što su prozori od drveta i aluminija ili od drva i PVC. Taki proizvodi prema unutra zadržavaju toplinu drveta, minimizirajući gubitke topline prema vani. Unatoč tom isporuke prozora i prozor-vrata (francuski prozori) pala je s 5 milijuna krila u 1985. na 3 milijuna u 1997. godini, s tim da se pad i dalje nastavlja. Stolarska vrata, najtradicionalniji proizvod, prati konjunkturu izgra Šumarski list br. 9- 10, CXXV (2001), 511-532 vanja i dobrom likvidnošću, boljom od branši koje proizvode poluizradevine ili pak od prosječne industrije. 93 94 95 96 97 98 74501 133063 151421 94089 155359 135494 43 117 83 222 406 508 537 338 412 570 74950 133688 152041 94649 155771 136064 56657 64996 66638 39499 41618 39109 22949 38712 36029 30843 33935 36176 11979 6646 28640 24262 44468 39958 396 791 926 2177 2918 3077 1224 1170 782 2108 11066 15755 806 659 263 594 353 561 216 200 173 18 188 188 392 94400 113192 133278 99716 134546 135074 63889 46709 42807 23389 60118 59997 1931 1300 1421 1134 1332 2123 935 570 585 346 1108 331 36 122 94 50 10949 8886 49 38 66840 48739 44907 24919 73507 71337 25849 112441 39902 236190 295619 330226 245133 476265 382377 dnje. Slično je stanje i u proizvodnji ravnih vrata, gdje pak inovacije prema proizvodima koji su tehnički savršeniji ili pak imaju veću dodanu vrijednost, kao što su vrata koja se definitvno oblikuju pri ugradnji,5 na neki način osiguravaju napredak u tražnji. Ostali proizvodi ovog sektora, prefabricirani elementi koji se sastavljaju tek prilikom ugradnje, predstavljaju oko 80 % industrijske proizvodnje, među njima i prestižni lamelirani lijepljeni proizvodi, koji kombiniraju tehnička svojstva s estetskim izgledom. Tesarski elementi i građevna stolarija razmjenjuje se malo. Belgija i Njemačka glavni su kupci francuskih proizvoda iz ove branše. Trgovačka razmjena još je uvijek pozitivna ali pada, stopa pokrića izvoz-uvoz bila je 1998. godine 104%. Što se tiče građevinske stolarije u Francuskoj, unatoč stalnom padu tražnje drvenih prozora i tzv francuskih prozora (tj. prozora-vrata) u 1998. godini, oni su u ukupnoj vrijednosti proizvodnje zauzimali visokih 23 % udjela, ravna vrata zauzimala su u istom razdoblju 17%, ; "Post-formed doors", "Les portes post-formees" |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 46 <-- 46 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA [ TKCiOVINA DR\´OM Šumarski list hr, 9 10. CXXV (2001). 511-532 dok su vrata po mjeri zauzimala 12 %. Mozaik parketi ili strijski proizvodi, drvena stubišta 6 %, prozorski zasloni lijepljene podne ploče sudjeluju u ukupnoj vrijednosti 5 %, laminirani industrijski izradci 2 %, a ostali proizvoproizvodnje u istoj godini 8 %, isto kao i tesarski indu- di iz građevne stolarije sudjelovali su s 19 %. Tablica 3. Francuska: Potrošnja drva prema vrsti uporabe i prema izvorima (domaće i uvozno drvo)u 1000 m´ Table 3 France: Timber consumption by structure and sources (domestic & imported) in 1000 m! Potrošnja drva - Timber consumption Postotak Vrsta uporabe Ukupno Iz domaćih Uvozno uvoznog Structure of use izvora drvo drveta Domestic Imported u ukupnoj sources timber potrošnji Per cent of imported timber in total consumption Tradicionalno tesarstvo - Traditional structures 3 432 2 612 820 24 % Montažna stolarija - Joinery for fixtures and fittings 3 199 2 522 677 21 % Oplata i skele - Shuttering and scaffolding 2 070 1 474 596 29 % Parket i zidne obloge - Parquet and panelling 1 160 792 368 32 % Poljoprivredne gospodarske zgrade - Farm building 752 553 199 26 % Odljcvci i kalupi - Mouldings and beading 627 460 1676 27 % Drvo za krovne konstrukcije - Roofing timber 464 243 221 48 % Vrata u jeduinicama - Flat doors, door units 430 119 311 72 % Industrijsko stolarstvo - Industrial frames 355 216 139 39 % Prozori i prozorska vrata - Windows & French windows 283 74 209 74 % Vrata za ugradnju - Custom-built doors 270 122 148 55 % Prešano drvo - Injected wood 267 194 73 27 % Pregrade - Partitions 233 135 98 42 % Lamelirane drvne strukture - Laminated wooden structures 229 86 143 62 % Drvene stepenice - Stairways 196 110 86 44 % Drveni građevni okviri - Wooden frames 224 131 93 42 % Posmična vrata, žaluzine - Sliding and pivoting doors, shutters 181 103 78 43 % Ograde i kapije - Fences and gates 80 39 41 51 % Ostalo - Other 67 41 26 39% Ukupno - Total 14519 10 026 4 493 31 % Izvor - Source: Serge Lochu Cosultant Tablica 4. Francuska: Poduzeća s preko 20 zaposlenika u tesarstvu i konstrukcijskom stolarstvu Table 4 France: Companies with over 20 employees in the frames and fittings branch Novčani iznosi u 1.000 Ffrs - Monetary amounts in 1,000 Ffrs Ukupno u mehaničkoj Tesarstvo i konstr. stolarstvo preradi drveta Frames & fittings Total in mechanical wood processing 1990 1992 1994 1997 1994 1997 Broj poduzeća - Number of companies 263 271 242 232 675 653 Zaposlenici - Employees 18336 17 744 16 234 17 348 43 004 43 073 Poslovni prihod prije oporezovanja Turnover before tax 13 608 000 13 771 000 13 701 000 14 989 000 33 162 000 35 363 000 Dodana vrijednost Added value 4 190 000 4 429 000 4 297 000 4481 711 10 402 000 10 821 078 Postotak izvoza - Export rate 4 % 6 % 7 % 6.4 % 16% 17% Stopa investicija - Investment rate* 13 % 15% 23 % 10.4 % 15% 11.2 % *Investieije/Novostvorena (dodana) vrijednost IZVOR - SOURCE: Enquete annuelle d´entreprise 1996 & 1997 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 47 <-- 47 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 511-532 Slila 1. Kretanje neto proizvodnje izvoza i uvoza industrijskih tesarskih proizvoda i konstrukcijeske (građevne) stolarije u Francuskoj (Neto proizvodnja = ukupna proizvodnja - izvoz) Figure 1 The development of production, exports and imports of wooden frames and fittings in France (Net production = total production - exports) Tablica 5. Francuska: Vrijednost proizvodnje, izvoza, uvoza i potrošnja proizvoda industrije drvene građevinske stolarije i tesarskih proizvoda Table 5 France: The value of production, exports, imports and consumption of industrial wooden fiting and frames U mlrd Ffrs - Billion Ffrs Godina Year Proizvodnja Production Izvoz Exports Uvoz Imports Potrošnja Consumption 1990 12,5 0,596 0,640 12,54 1991 10,1 0,651 0,652 10,05 1992 12,4 0,703 0,569 12,27 1993 12,0 0,988 0,773 11,77 1994 10,4 1,258 0,898 10,00 1995 11,2 1,401 1,014 10,81 1996 11,0 1,303 0,979 10,68 1997 10,0 1,273 1,172 9,87 1998 10,2 1,280 1,229 10,13 IZVOR - SOURCE: Sessi - Douanes; Sessi: Enquete annuelle de branche 1998 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 48 <-- 48 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001), 511-532 Tablica 6. Smjerovi trgovine građevinskom stolarijom FranKako je rečeno. Francuska je u proizvodima građecuske vinske stolarije suficitarna, iako ta suficitarnost lagano Table. 6 Direction of trade of wooden industrial frames and opada. Može se reći daje vrijednost proizvodnje cjelo fittings of France (u milijunima Ffrs - Million Ffrs) kupne francuske građevne stolarije u razdoblju 1990-98. Zemlja Uvoz -Imports Izvoz -Exports negdje oko 12,5 milijardi Ffrs. a potrošnja iznosi nešto Country 1995 1998 1995 1998 preko 10 milijardi Ffrs, kao stoje to prikazano u tab. 5. Njemačka 169 204 542 367 Belg. i Lux. 152 286 234 256 Španjolska 32 100 145 Nizozemska 60 73 38 Austrija 2 31 UK 48 27 Italija 54 21 Portugal 8 9 Švedska 69 73 2 Finska 28 2 Danska 139 87 1 Ost. zemlje 4 506 4 512 Ukupno 765 1229 1011 1280 IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi Parket i drvne obloge Parquet and panelling Od godine 1998. konjunktura za paket može se tržište, količina izvezenih parketa i drvnih obloga bila označiti kao povoljna. Te je godine u Francuskoj proizje u 1998. manja od onog 1997. vodnja parketa dosegnula čak 6,8 milijuna m2, u uspoUz vrijednost izvoza od oko 327 milijuna Ffrs u redbi s prethodnom 1997. godinom kada je iznosila 5,6 1998. industrija parketa u Francuskoj bilježi pozitivnu milijuna m:. Proizvodnja drvenih obloga dosegla je bilancu. Njezine izvozne prodaje nisu prešle prag od 1998. 27,6 milijuna nr, a 1997. bila je 26,0 milijuna nr. 200 milijuna Ffrs sve do 1995. godine. Prodaja parketa Najvažniji pokretač ovakvog porastaje samo francusko iz Francuske u inozemnstvo redovito su veće od uvoza, Tablica 7. Glavni proizvodi grupacije parket i drvene obloge Table 7 Main products of the parquet and panelling branch Vrsta proizvoda Proizvedene količine o 1000 nr - Quantities produced in 1 000 sq.m. Products manufactured 85 90 93 94 95 96 97 98 Parket četinjača - Softwood parquet 25 691 30 482 27 275 2 914 3 437 3 441 3 767 4 763 Drvene obloge četinjača Softwood panelling 18 686 20 243 18318 25 394 27 166 Parket listača - Hardwood parquet 1 604 3 338 5 036 1 735 1 726 1 593 1 845 2 048 Drvene obloge listača Hardwood panelling 750 848 641 568 477 Ploče za parket- Panels for parquet 1 186 1 650 1 606 6 348 6 356 6 487 6 368 IZVOR - SOURCE: AGRESTE _ Enquete annuelle de brauche Tablica 8. Vrijednost proizvedenih glavnih proizvoda branše parket i drvene obloge u Francuskoj Table 8 Values of main products of the parquet and wood panelling industry in France Vrsta proizvoda Vrijednost mil. Ffrs - Values in million Ffrs Products manufactured 94 95 96 97 98 Parket četinjača - Softwood parquet 152 179 176 193 242 Drvene obloge četinjača - Softwood panelling 548 602 545 782 833 Parket listača - Hardwood parquet 215 196 201 244 260 Drvene obloge listača - Hardwood panelling 46 52 40 37 32 Ploče za parket - Panels for parquet 765 777 763 753 IZVOR - SOURCE: AGRESTE _ Enquete annuelle de blanche 1998 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 49 <-- 49 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM u 1998. godini pretičak izvoza nad uvozom bio je čitavih 257 milijuna Ffrs, a godinu dana ranije čak 320 milijuna Ffrs. Hrvatska je npr. izvezla 1998. godine u Francusku parketa u vrijednosti oko 4 milijuna Ffrs. Najveći dio proizvoda iz ove branše izvozi se u zemlje EZ. Švicarska je prva zemlja izvan EZ, ali po Šumarski list br. 9- 10. CXXV (2001), 511-532 količini spada tek na deseto mjesto francuskog izvoza. Uvoz je znatno diverzificiraniji. Oko polovice uvoza dolazi iz EZ zemalja, a druga polovica iz istočnoeuropskih zemalja (Slovačka, Hrvatska i Poljska) ali se uvozi i iz Azije. Tablica 9. Francuska: Smjerovi trgovine parketom i drvnim oblogama 1998. Table 9 France: Direction of trade for parquet and wooden panelling 1998 - Milijuna Ffrs - Million Ffrs Uvoz Imports Zemlja - Country Zemlja - Country Izvoz Exports 10 BelgLux 8 Njemačka 7 Slovačka 4 Hrvatska 4 4 3 Poljska Španjolska Švedska 2 Nizozemska 2 Kina 26 70 IZVOZ - SOURCE: Agrestc - Douanes BelgLux 58 Njemačka 49 Nizozemska 44 Španjolska 40 UK 32 Austrija 24 Finska 18 Irska 14 Italija Švicarska 13 8 Ost. zemlje 27 Ukupno 327 Furniri i drvne ploče Poslije pada 1996. godine, proizvodnja furnira i drvnih ploča uspinje se neprekidno i do 1999. g. Građevinarstvo, prvi potrošač furnira i posebno drvnih ploča, nakon nekoliko godina padova, zahvaljujući vladinoj politici distribucije jeftinih zajmova za stanove i kuće, ponovno je živnulo. Broj kuća-stanova čija gradnja započinje nakon tih mjera porastao je po stopi od 20 % godišnje. Opremanje stanova-kuća, drugi izvor povećanja tražnje ploča, ukazuje također na povoljan trend. Ploče iverice u tražnji predstavljaju najviši udio i pridonose u najvećoj mjeri ove branše. Ploče iverice najčešće su prodavane od svih ploča, samo u 1998. godini prodano je oko 2 milijuna m3, tj. 20 % više od količine prodane 1994. Uz jednaku stopu rasta sve vrste ploča vlaknatica nalaze se također u vrhu prosperitetnog razdoblja. Treća vrsta proizvoda ove branše po važnosti, šperploče, s druge strane pada u udjelu ukupne tražnje. Od 1998. proizvođači šperploča imaju poprilične teškoće zbog konkurencije jeftinijih, vrlo kvalitetnih ploča iz Azije (velikim dijelom iz Indonezije). Drvne ploče su najčešće trgovani proizvodi drvne industrije. One predstavljaju 60 % izvoza i uvoza ovog sektora u Francuskoj, koja svojom proizvodnjom pokriva domaće potrebe 123 % (1998.). Proizvodnja je međutim u odnosu na 1997. pala u 1998. za 7%. Konkurentska borba poglavito s Njemačkom, glavnim tr |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 50 <-- 50 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM govačkim partnerom Francuske, sve se više intenzificira. Područje proizvodnje drvnih ploča, uz celulozu iipapir te piianarstvo, tipično je područje ključnih proizvoda, gdje je racionalizacija dovedena do nevjerojatnog stupnja. Sve veći kapaciteti, (zapošljavaju sve manji broj radnika), zahtijevaju takva investicijska sredstva, koja nije moguće nabaviti unutar pojedinih industrijskih poduzeća, financiranje se izvodi na globalnoj jjosnovi, perspektive malih proizvođača više nisu nejasne, one su bezizgledne. Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 511-532 Godinu za godinom industrija drvnih ploča se restruktuira i koncentrira. U 1997. četiri najveća proizvođača objedinjuju trećinu zaposlenih i ukupnih prodaja. Te su tvornice srednje veličine ali silno kapitalno intenzivne. U terminima ukupnih prodaja po zaposleniku, industrije drvnih ploča slične su industriji poluproizvoda pa i finalnih proizvoda, iako im je proizvodnost rada i novostvorena vrijednost niža. Najveći udio u ovoj branši ima proizvodnja iverastih ploča i ploča vlaknatica. Slika 4. Distribucija poduzeća proizvodnje furnira i drvnih ploča prema veličini (>20 zaposlenih) u % od ukupnog (stanje 1997.) Figure 4 Distribution of companies producers of veneer and wood panels by size (>20 employees) in per cent from total (stand 1997) Ona obuhvaća šest od deset poduzeća i sudjeluje s 80 % godišnjeg prometa, te 70 % zaposlenika. Struktura i poslovni rezultati ovih jedinica usporedivi su s performancama industrije celuloze i papira. U ovu grupaciju spada i industrija šperploča, koja je pretežito manuelno intenzivna, s niskom novostvorenom vrijednošću po zaposlenom i postotkom stope dodane vrijednosti, koja je među najnižima u drvnoj industriji. Da bi se sačuvala konkurentska sposobnost na različitim europskim tržištima, proizvođači ploča iverica odvajaju preko 20 % od novostvorene vrijednosti, za razliku od industrije šperploča i ostalih proizvođačkih industrija, gdje ta stopa ne prelazi 12 %. Izvoz ovog sektora zauzima 37 % ukupnog prometa, za razliku od ukupne industrije, gdje je stopa izvoza 35 %. Izvoz je koncentriran na velika poduzuzeća: ona s preko 100 zaposlenih sudjeluju u izvozu s oko 80 %, kako je to prikazano na slici 3. Najveća koncentracija zaposlenih u ovoj branši nalazi se u regiji Poitou-Charantes (1596 zaposlenika) slijedi regija Aquitaine (1042 zaposlenika), potom Basse Normandie (736 zaposlenika) i drugi. Osim te, nazovimo ju zapadne koncentracije, priličan broj zaposlenika Tablica 10. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvnih ploča u Francuskoj u mlrd Ffrs Table 10 Production, exports, imports and consumption of wooden panels in billion Ffrs 90 91 92 93 94 95 96 97 98 Ukupna proizvodnja Total production 8.3 11 8.498 8.212 7.846 8.348 8.664 8.489 9.232 9.572 Domaća Uvoz Izvoz potrošnja Imports Exports Domestic Consumption 2.999 2.411 8.899 2.845 2.698 8.645 2.660 2.812 8.060 2.368 2.646 7.568 2.612 3.248 7.712 2.934 3.564 8.034 2.817 3.789 7.517 3.299 4.232 8.229 3.549 4.372 8.749 IZVOR. SOURCE: Douancs -Scssi |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 51 <-- 51 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 511-532 koncentriran je u sjeveroistočnim regijama Lorraine, proizvodnja, vrlo brzo i u kratkom roku mijenja sliku, Alsace, Bourgogne i Franche-Comte, gdje u svakoj re- kako je to ilustrirano u tablici 8. giji radi oko 500-1000 zaposlenika u ovoj branši. udi o pojedinih vrsta proizvoda u ovoj grupaciji u Vanjska trgovina furnirom i drvnim pločama, kao i Francuskoj, prikazanje na slici 5. Slila 5. Potrošnja furnira i drvnih ploča u Francuskoj 1998. po vrstama proizvoda u % Figure 5 Consumption of veneers and wooden panels 1998 by product group in per cent IZVOR-SOURCE: Enquete trimestricllc de branchc 1998 Tablica 11. Francuska: Smjerovi trgovine furnira i drvnih ploča 1998. u milijunima Ffrs Table 11 France: Direction of trade of veneers and wooden panels 1998 in million Ffrs Uvoz, mil. Ffrs- Imports, mill. Ffrs Izvoz, mil. Ffrs - Exports mill. Ffrs Zemlja - Country Mil. Ffrs-Mill. Ffrs Zemlja - Country Mil. Ffrs-Mill. Ffrs Njemačka 745 Njemačka 1 146 Belgija 720 Nizozemska 559 Indonezija 249 UK 552 Finska 248 Italija 519 Italija 197 Španjolska 454 Španjolska 188 Belgija 395 Ostale zemlje 1 202 Ostale zemlje 1 306 Ukupno 3 549 Ukupno 4 372 IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi Drvna ambalaža u Francuskoj - proizvodi i proizvodnja Wood packaging in France - products and industry Ambalaža na osnovi drveta zauzima čak 41 % vrijednosti proizvodnje industrije ambalaže u Francuskoj i to 34 % papirne i kartonske ambalaže, te 7 % ambalaže od drveta. Industrija drvene ambalaže radi za cjelokupnu industriju. Ona proizvodi laganu ambalažu i drvene posude, ponajprije bačve za poljodjelsku djelatnost, a jednako tako i palete, sanduk-palete i ambalažu po mjeri za transportiranje većih proizvoda. Proizvodnja paleta i sanduk-paleta, u kojima se nalazi 64 % nepovratne ambalaže, vodećom je djelatnošću, čineći oko 30 % udjela branše. Između 1995. i 1998. taje industrija međutim smanjila proizvodnju za 7 %. Da bi se to nekako kompenziralo, proizvođači su razvili djelatnost repariranja paleta, sljedeći europske naputke o unapređenju i reciklaži pakiranja. U posljednje četiri godine ukupan promet povećanje sedam puta. Lagana drvena ambalaža daljnja je aktivnost u padu. Između 1995. i 1998. isporuke su smanjene za 3 % zbog konkurencije plastične i kartonske ambalaže. Od početka 1999. međutim proizvođači bilježe izvjestan uspon u isporukama. Stanje za drvene sanduke varira tijekom posljednjih pet godina: 1997. bilo je vrlo povoljno, dok su 1998. i 1999. bile godine recesije. Bačvarska industrija međutim doživljava od 1995. pravi |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 52 <-- 52 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532 Slika 6. Distribucija poduzeća proizvodnje drvene ambalaže prema veličini (>20 zaposlenih) u % od ukupnog (stanje 1997.) Figure 6 Distribution of companies producers of wood packaging by size (>20 employees) in per cent from total (stand 1997) Slika 7. Francuska: Potrošnja drvene ambalaže prema vrsti (u % vrijednosti) Figure 7 France: The consumption of wood packaging products by billing (in % of the value) procvat, s udvostručenom proizvodnjom i utrostručenim asortimanom. Sektor drvne (i papirne, odn. kartonske) ambalaže dispergiran je posvuda u Francuskoj, a uključuje i malu seosku proizvodnju. Najveća koncentracija je na zapadnoj atlantskoj obali, gdje opet prednjači regija Aquitaine s oko 1207 zaposlenih, slijedi Pays-de-la -Loire (1.061 zaposlenik), zatim Rhone-Alpes na jugoistoku (926), Bretagne na zapadu (880), itd. Proizvođači drvene ambalaže najvećim su dijelom koncentrirani u regiji Rhone-Alpes. Samo dva od 230 poduzeća u ovoj branši imaju preko 250 zaposlenika, inače tri četvrtine poduzeća imaju između 20 i 50 zaposlenika. Tijekom posljednjih deset godina 10 % poduzeća otišlo je s tržišta, čime je broj zaposlenika smanjen za skoro 20 %. _ Proizvodnost, profitabilnost i investicije začuđujuće su niske. 1997. godine vrijednost proizvodnje po zaposlenom bila je 654.000 Ffrs, dok je npr. u industriji poluproizvoda u to vrijeme bila 1,066.000 Ffrs. Udio izvoza u vrijednosti proizvodnje također je nizak, iako je od 1985. od 9 % porastao na 14 % u 1997. godini. Obujam vanjske trgovine artiklima ambalaže pao je u 1998, ali je bilanca trgovine još uvijek pozitivna (202 %). Bačvarstvo predstavlja 68 % cjelokupnog izvoza (1,64 mlrd Ffrs ukupan izvoz, bačvarstvo od toga ukupno 1,12 mlrd Ffrs), a mušterija broj 1 za burad i kace su kupci iz SAD ( 34,41 % ili 565 mil. Ffrs, od ukupnog izvoza grupacije drvene ambalaže). |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 53 <-- 53 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10. CXXV (2001), 511-532 NAMJEŠTAJ I OPREMA UNUTRAŠNJEG PROSTORA Furniture and indoors furnishing Industrija i trgovina pokućstvom u Francuskoj Furniture manufacturing and trade in France Nakon dugog razdoblja recesije koja je trajala od 1990. pa sve do 1996. industrija namještaja u Francuskoj započinje nov uspon sredinom 1997. godine. Do povećane tražnje svakako dolazi zbog politike francuske vlade da podstiče gradnju stanova i kuća, pa je logično da uslijed toga dolazi i do pojačane tražnje namještaja za opremu tih stanova-kuća. Osim povećanja stambenih prostora nastalog izgradnjom novih jedinica, povećana realna kupovna moć pučanstva još je jedna od bitnih čimbenika koji uzrokuju porast tra/nje. Radi se ne samo o tražnji novog namještaja za opremanje stanova-kuća, već i o zamjeni starog i dotrajalog namještaja. Istraživanja su pokazala da raspoloživ stambeni prostor i realan disponibilan prihod pučanstva pozitivno koreliraju s tražnjom novog pokućstva na osnovi amortizacije postojećeg, starog i dotrajalog namještaja. S druge strane povećanje novoizgrađenog stambenog prostora po stanovniku i realan disponibilan prihod pozitivno koreliraju s tražnjom novog namještaja, ali ne na osnovi amortizacije, već novog opremanja novih stambenih prostora. Ima dakako još i drugih varijabli koje djeluju na veličinu tražnje za namještajem, čak je njihov broj golem, ali se ne ćemo u njih upuštati.6 Ponovno oživljavanje tražnje od polovice 1997. u Francuskoj koje se spominje naprijed, nije u potpunosti koristilo ovom sektoru, koji se ponovno suočio s teškoćama plasmana svojih proizvoda kupcima u 1999. godini. Te poteškoće u prvom redu proizlaze iz pritiska od strane distribucije, koja je moguća i neizbježna zbog usitnjenosti proizvođača. Dvije trećine svih poduzeća iz branše namještaja zapošljavaju manje od 50 radnika. Samo četiri poduzeća imaju u Francuskoj više od 500 zaposlenih u branši. Unatoč naporima proizvođača da investiraju u suvremenu opremu, nedovoljna modernizacija industrijskih alata i strojeva koči konkurentnost poduzeća. Stvarna proizvodnost rada ostaje inferiornom proizvodnosti ostalih sektora proizvoda unutrašnjeg uređenja. Unatoč tomu, udio izvoza polagano ali sigurno raste, nedostatna veličina poduzeća vjerojatno predstavlja kočnicu snažnijem izvozu, ostajući ih na regionalnoj razini. Poduzeća proizvođači namještaja, koncentrirani su većinom na zapadu Francuske, primat sa 3.584 zaposlena (od ukupnih 13.748 zaposlenika u struci, 1997. god.) u regiji Pays-de-la-Loire, Rhone-Alpes sa 1.280 je druga, a Franche-Comte sa 1.179 zaposlenika treća regija. Poitou-Charantes je regija sa oko 1.000 zaposlenika četvrta, itd. Industrija namještaja koncentrirana na zapadu vrlo je značajna zbog znanja i vještine svojih radnika, posebice u proizvodnji stilskog namještaja. Ormar je najviše proizvođen artikal ove branše u Francuskoj, od ukupne vrijednosti na njega otpada čak 28 %. Kako je to izgledalo po vrijednosti i vrstama namještaja, prikazuje se na slici 8. Slika 8. Francuska: Namještaj po vrstama u 1998. (po vrijednosti u %) Figure 8 France: Furniture by type in 1998 (value in %) IZVOR - SOURCE: AGRESTE - Enquete annuclle de branche 1998 6 Vidi Sabadi, 1977, Istraživanja determinanti tražnje sobnog i kuhinjskog namještaja u garniturama u Jugoslaviji u razdoblju 1962-74, Disertacija, Univ. u Beogradu |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 54 <-- 54 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRCiOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV 120(11). 511-532 Prateći društveni razvoj u ponašanju kupaca, primjećuje se porast sklonosti potrošača ka nabavkama namještaja za slobodno vrijeme, za posebne namjene i namještaja za djecu i mlade. Soba za jelo više nema onu važnost kao nekad. U prošlosti su poduzeća ovog sektora proizvodila po vrlo strogim normama kakvoće i sigurnosti. Današnja tehnologija i inovacije, uslijed različitih razloga (prestižnost, originalnost, racionalnost i dr.) određuje sve više viševrsnost produkcijskih linija. Mnoga poduzeća bacila su se na izradu uredskog, trgovačkog i tvorničkog prostora, sve pod pritiskom borbe za ostanak na tržištu. U ovom sektoru francuske drvne industrije, bilanca s inozemstvom je negativna i to gotovo dvostruko. Godine 1998. ukupan izvoz proizvoda iz ove grupacije namještaja7 iznosio je 2,22, mlrd Ffrs, a uvoz čak 3,95 mlrd Ffrs. Glavni kupci i prodavači prikazani su u tablici 12. Tablica 12. Francuska: Smjer trgovine drvenim namještajem Table 12 France: Direction of trade od wooden furniture Milijuna Ffrs -Million Ffrs UVOZ-IMPORTS IZVOZ -EXPORTS ZEMFJACOUNTRY Mil.Ffrs ZEMFJACOUNTRY Mil. Ffrs Italija 612 Njemačka 365 1st. Europa 540 SAD 322 Španjolska 506 Švicarska 224 Njemačka 315 Španjolska 207 Danska 293 UK 159 Ost.zemlje 1684 Ost. zemlje 938 UKUPNO 3950 UKUPNO 2215 IZVOR -SOURCE: Douanes -Sessi Tablica 13. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvenog namještaja u Francuskoj Table 13 Production, exports, imports and consumption of wooden furniture in France God -Year 90 91 92 93 94 95 96 97 98 Ukup. proiz -Total production 8.039 8.309 7.845 7.392 7.140 6.976 7.017 6.779 7.415 Izvoz -Exports Uvoz -Imports 1.339 4.229 1.309 4.028 1.445 3.754 1.392 2.814 1.540 3.050 1.476 3.197 1.617 3.209 1.879 3.683 7.215 3.950 u milijunima Ffrs -Million Ffrs Potrošnja -Consumption 10.929 11.028 10.154 8.814 8.650 8.697 8.609 8.583 9.150 IZVOR -SOURCE: Douanes -Sessi Kuhinjski namještaj jj -Kitchen furniture Recesija u proizvodnji i prodaji kuhinjskog namještaja i opreme kupaonica trajala je punih pet godina, od 1989. sve do 1994. Do oživljavanja dolazi tek nakon stoje država interventnim mjerama pojeftinila zajmove za izgradnju stanova-kuća, i uz pojednostavnjenje procedure ishođenja tih zajmova. Uz opće poboljšanje gospodarske situacije, poticaji koji su došli iz hipotekarnih kredita najbolje potvrđuju visoku pozitivnu korelaciju između kupovne moći, novoizgrađenog stambenog prostora i iz tog rezultirajuće tražnje za kuhinjskim namještajem i opremom kupaonica, kao i svekolikih ostalih finalnih drvnih proizvoda. Do pravog uzleta dolazi zapravo u 1998. koji se nastavlja i u 1999. godini. Tijekom krize u ovom sektoru došlo je do niza strukturnih promjena, gdje dolazi do jakog odvajanja između malih i srednjih poduzeća sjedne i velikih poduzeća s druge strane. U 1997. godini 70 % poduzeća Kuhinjski namještaj, sjedalice i dijelovi namještaja prikazuju se posebno, o čemu valja voditi računa. zapošljavalo je manje od 100 zaposlenika, samo tri poduzeća dostigli su prag od 500 zaposlenika. Ta tri poduzeća ostvarivala su trećinu ukupnog prometa sektora, kao i polovicu izvoza i investicija. Ta tri poduzeća djeluju na više tržišta, čime su u stanju diverzifieirati svoje prodaje. Da bi amortizirali svoje investicije, ta poduzeća daju u proizvodnju velike serije. Mala i srednja poduzeća usredotočila su se na specifične proizvode, njihova se snaga pak sastoji u fleksibilnosti kojom proizvode različite modele u različitim bojama i kombinacijama te u vrlo kratkim rokovima isporuka. Godine 1997. bilo je u Francuskoj ukupno 75 poduzeća koja su proizvodila isključivo kuhinjski namještaj (od ukupno 718 firmi ovog sektora) postižući najviši ukupan prihod po zaposleniku od 693.000 Ffrs godišnje (prosjek sektora, s ukupno 718 poduzeća, negdje je oko 697.000 Ffrs/godišnje/zaposlenik). Stopa investicija raste u dijelu proizvodnje kuhinjskog namještaja, ali je nedostatna u proizvodnji opreme za kupaonice. Interesantno je da ovaj sektor na promidžbu ulaže godišnje čak 3,4 % od ukupnog prihoda. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 55 <-- 55 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532 Dok izvoz opreme za kupaonice postiže lijep rezultat od 19 % od ukupne vrijednosti, postotak izvoza kuhinjskog namještaja pada. Kako je naprijed rečeno, industrija kuhinjskog namještaja izašla je iz krize sredinom 1994. godine. Od tada dolazi do ravnomjernog rasta, zahvaljujući naporima proizvođača, ponajprije glede kakvoće i cijena proizvoda. Do diverzifikacije dolazi od 1994. s razvojem elemenata kuhinja u funkcionalnom kompletu, a oprema kupaonica se na neki način stabilizira. Da bi se distancirali od masovnog marketinga, klasična mreža prodaje veže se na certifikaciju kakvoće. Time se želi podići kredibilitet u očima kupaca i informirati ih o vlastitom znanju i vještini u pogledu dizajna, usklađen´ost standarda ugrađenih instalacija i odgovornošću za proizvod kroz data jamstva. Kanali distribucije se neprekidno mijenjaju, supermarkets, kojima je osnovni cilj lansiranje pojedinih artikala od prilike do prilike, računaju da će u dijelu plasmana kuhinjskog i kupaonskog namještaja odnosno dijelova, zauzeti veći dio tržišta od dosadašnjeg.Osamdeset od sto prodaja odvija se unutar EZ, ali neke zemlje, među njima i Slovenija, Tablica 14. Smjerovi trgovine kuhinjskim i kupaonskim namještajem u Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs Table 14 Direction of trade of kitchen and bathroom furni ture in France (1998) in million Ffrs Poduzeća s preko 20 zaposlenih Companies with more than 20 employees Uvoz - Imports Izvoz - Exports Zemlja -Milijuna Ffrs Zemlja -Milijuna Ffrs Country Million Ffrs Country Million Ffrs UK 184 Švicarska 143 Njemačka 176 Nizozemska 96 Italija 146 Njemačka 96 Španjolska 97 UK 90 Ostali 152 Ostali 323 Ukupno 755 Ukupno 748 IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi naslućuju se kao ozbiljni partneri. Bilanca trgovine artiklima ove grupacije dugo vremena bila je pozitivna, no redovito pada sve od 1994. godine, da bi se u 1998. pojavio čak deficit. Uvoz - Imports B Izvoz Exports Slika 10. Kretanje izvoza i uvoza kuhinjskog i kupaonskog namještaja u Francuskoj u milijunima Ffrs po tekućim cijenama Figure 10 The development of exports and imports of kitchen and batroom furniture in France, million Ffrs at current prices Poduzeća s preko 20 zaposlenih - Companies with more than 20 employees |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 56 <-- 56 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532 Stolice i ojastučen namještaj za sjedenje - Chairs and upholstered seating furniture Industrija namještaja za sjedenje, unatoč istočnoazijskoj krizi 1998. godine, razvija se povoljno nakon više godina iscrpljenosti i beznađa. Ta je industrija 1997. godine brojala 92 poduzeća s oko 9.747 zaposlenika. Ona je nešto jače koncentrirana na istoku Francuske, tako da najveći broj zaposlenika (1.368) radi u regiji Lorraine, Champagne-Ardenne (1.108), Rhone- Alpes (1.263), Aquitaine (1.311), Pays de la Loire, Bourgogne i Picardie svaka regija s oko 1.000 zaposlenika, itd. Ta grupacija ostvaruje vrijednost godišnje proizvodnje od 5,7 milijardi Ffrs. Osim ove industrije u branši je djelatna značajna obrtnička aktivnost u proizvodnji okvira za ojastučene fotelje i stolica, s vrijednošću proizvodnje od skoro jedne milijarde Ffrs. Struktura ove industrije značajna je po usitnjenosti. Samo tri proizvođača imaju oko 500 zaposlenika. Daljnja značajka ovog sektora je visok udio ljudskog rada u vrijednosti proizvodnje. U novostvorenoj vrijednosti bruto nadnice i plaće sudjeluju sa 60 %. Proizvodnost rada najmanja je u cijeloj branši izrade namještaja i iznosi (1997.) svega 197.000 Ffrs, naprama prosjeku za cijelu grupaciju, koji iznosi 233.000 Ffrs po radniku. Bruto profit također je najniži u branši namještaja. Rentabilitct poduzeća proizvođača stolica i foteljskih okvira, mjeren računovodtsvenim mjerilima, vrlo je mršav. Izvoz ovog sektora udvostručenje tijekom posljednjih deset godina, dostigavši prosječno 18 % ukupne vrijednosti proizvodnje. Veličina poduzeća nisu prepreka izvozu, budući da mala poduzeća povećavaju isti. Od 1992. pa sve do 1997. taje industrija imala velike teškoće, mnoga su poduzeća otišla za to vrijeme s tržišta. Ona je bila primorana na brojne promjene i pri lagodbu zahtjevima potrošača, posebno zbog oštre talijanske konkurencije. Proizvođači su prišli značajnoj diverzifikaciju i povećanju asortimana, nudeći materijale kao što je površinska obrada mikrovlakancima te ponudi najrazličitijih sjedala za relaksaciju. Traže se također nova područja plasmana u hotelskoj i opskrbnoj industriji, zadržavajući pritom posebnu kakvoću pri izradi proizvoda po narudžbi. Cijeli ovaj sektor prisiljen je, da bi opstao na tržištu, davati visoku kakvoću, originalan dizajn i racionalnu proizvodnju, kako bi se uspješno amortizirala investicijska sredstva koja se svakodnevno poboljšavaju. Isto je tako veliki napor, posebno u ovom sektoru, poseban agresivnoj prodaji i diverzifikaciji kanala prodaje. Cijeli je ovaj sektor prošao kroz krizu od 1993. do 1997. Tek 1999. počinje rast u klimi povjerenja, iako je to oživljenje vrlo selektivno. Prodaja stolica susreće Tablica 15. Smjerovi trgovine namještajem za sjedenje u Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs Table 15 Direction of trade of seating furniture in France (1998) in million Ffrs Uvoz -Imports Izvoz - Exports Zemlja -Milijuna Ffrs Zemlja -Milijuna Ffrs Country Million Ffrs Country Million Ffrs Italija 1 813 Njemačka 236 Belg-Lux 466 Belg-Lux. 216 Azijske zem. 223 Švicarska 162 Ist.Furopa 189 UK 94 Španjolska 162 Italija 77 Ostali 490 Ostali 343 Ukupno 3 334 Ukupno 1 128 IZVOR - SOURCE: Douanes - Ses.si Naslonjači i sofe Armchairs and sofas 48% Siika 11. Udio pojedinih vrsta proizvoda industrije drvenih sjedala u Francuskoj (u % od vrijednosti - 1998.) Figure 11 The share of products of the industry of wood seating in France (in % of value 1998) |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 57 <-- 57 --> PDF |
R. Sabađi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM snažnu inozemnu konkurenciju, što potvrđuju cifre trgovačke bilance, uvelike negativne. Godine 1998. vrijednost uvoza bila je čak 60 % domaće proizvodnje, tj. preko 3 milijarde Ffrs. Taj uvoz najvećim dijelom (preko 80 %) dolazi iz EZ, gdje su 75 % ojastučeni naslonjači, 20 % stolice i 5 % konvertibilni namještaj i dije Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 51 1-532 lovi stolica. Najveći isporučitelj je Italija s oko 55 % udjela u ukupnom uvozu u Francusku, iza nje dolaze Belgija i Luxembourg, dok istočne zemlje i posebno Azija, s vodećom Indonezijom, posljednjih deset godina polako zauzimaju sve značajnije mjesto u francuskom uvozu. Tablica 16. Proizvodnja, izvoz, uvoz i potrošnja drvenih sjedalica u Francuskoj u mlrd. Ffrs Table 16 Production, imports and exports of wood seating in France in billion Ffrs Godina Year Ukupna domaća proizvodnja Total domestric production Uvoz Imports Izvoz Exports Domaća potrošnja Apparent domestic consumption 90 5,842 4.672 .842 9.672 91 5.902 4.140 .902 9.140 92 5.796 3.466 .896 8.366 93 5.513 2.912 .813 7.612 94 5.599 2.873 .799 7.673 95 5.312 2.674 .812 7.174 96 5.295 2.844 .895 7.244 97 5.203 2.600 .903 6.900 98 5.657 2.831 .957 7.531 IZVOR - SOURCE: Sessi - Douanes Dijelovi za drveni namještaj Poduzeća koja proizvode dijelove za namještaj nalaze se po načinu rada, predmetu rada i tržišnom usmjerenju na granici između pilanarstva, proizvodnje drvnih ploča i proizvođača namještaja. Do takve organizacije je došlo zbog potrebe da se postigne specijali zacija u manjem broju operacija koje su zajedničke za više sektora, kako bi se dobilo na konkurentnosti i fleksibilnosti, a uzor je bio talijanski primjer organizacije proizvodnje. Ova su poduzeća redovito malena i rade prema konkretnim ugovorima. Njihov se broj povećao Slika 12. Distribucija poduzeća prema broju zaposlenika u industriji dijelova namještaja u Francuskoj (1997. g.) u % Figure. 12 Distribution of companies by number of employed personel in wood furniture parts industry in France (1997) in % |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 58 <-- 58 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). između 1990. i 1997. godine. U toj oblasti stopa invesTablica 17. Smjerovi vanjske trgovine industrije dijelova na ticija i novostvorena vrijednost najviši su u cijeloj grumještaja u Francuskoj (1998) u milijunima Ffrs paciji proizvodnje drvenog namještaja, kao što su i viši Table 17 Direction of trade of wood furniture parts indusod razine tih pokazatelja u industriji potrošnih dobara. tries in France (1998) in million Ffrs Geografski razmještaj te industrije pod utjecajem je razmještaja industrije koja koristi ove proizvode i sirovinske osnove potrebne za proizvodnju. Razmještaj je uglavnom uz atlantsku obalu na zapadu, a na istoku slijede smjer od Tarbesa do Charleville-Mezieres. Najveći broj zaposlenika (od ukupno 1781 god. 1997) je u regiji Bourgogne (311), pa zatim u Pays de la Loire (292) i u Poitou-Charentes (251). Takvim razmještajem ta industrija bliska je šumama, industriji ploča, i stoje najvažnije industriji namještaja. Glavna prednost ovakvog razmještaja u istom gospodarskom prostoru jest u sniženju troškova transporta i zastoja u opskrbi. Već je istaknuto da se u slučaju ove industrije radi uglavnom o malim poduzećima. Samo jedno poduzeće zapošljava preko 100 radnika, sva ostala negdje u prosjeku oko 80 radnika (dok je u dijelu ove industrije, proizvodnji dijelova namještaja, prosjek zaposlenih po poduzeću tek nešto iznad 40). Dijelovi drvenog namještaja namijenjeni proizvodnji namještaja, kuhinjskog namještaja, kupaonskog namještaja i uredskog namještaja, obuhvaćaju okvire (za npr. stolove), vanjske ploče, ladice i odreske iverastih ploča. Za neka poduzeća to su neke vrsti pilanski proizvodi, za druga pak to su specijalizacije u izradi poluproizvoda u koje je uključena uporaba kombinacija iverastih ploča, laminiranog drva i njihovo obrađivanje profiliranjem. Specijalizacija na ovom području omogućuje uvođenje specifičnog teh-ničkog znanja i vještine. Ploče vlaknatice, posebice MDF ploče, koje imaju strukturu sličnu masivnom drvetu, naširoko se rabe u proizvodnji namještaja zbog njihove podesnosti Uvoz - Imports Izvoz - Exports Zemlja -Milijuna Ffrs Zemlja -Milijuna Ffrs Country Million Ffrs Country Million Ffrs Italija 299 Španjolska 53 Njemačka 128 Italija 50 Španjolska 90 Švicarska 34 Švedska 67 UK 25 Slovenija 22 Njemačka 22 Ostali 298 Ostali 81 Ukupno 904 Ukupno 265 IZVOR - SOURCE: Douanes - Sessi za strojnu i površinsku obradu. Neka su se poduzeća specijalizirala u pripremi drvnih ploča, koje se obraduju i izrezuju prema specifičnim nalozima, namijenjenih proizvodnji namještaja. Prodajne količine nacionalne proizvodnje uvelike se nadopunjuju uvozom, izvoz je tek oko petine uvoza, nacionalna proizvodnja otprilike je jednaka uvozu. Oko 80 % razmjene odvija se unutar EZ. Francuski proizvođači uvoze velike količine ovih proizvoda, od kojih se neki u Francuskoj uopće ne proizvode. Zanimljiv je udio Slovenije u uvozu dijelova namještaja, koji nije nipošto slučajan, već po svemu sudeći posljedica dugoročnijeg usmjerenja. Pokućstvo Furniture 56% Slika. 13. Udio u potrošnji pojedinih grupa dijelova namještaja u Francuskoj 1998. g. u % od vrijednosti Figure 13 Share of specific groups of wood furniture parts consumption in France 1998 in % of value |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 59 <-- 59 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 511-532 Tablica 18. Francuska: Ključni podaci u branši prerade drva Table 18 France: Key figures on timber in woodworking Poduzeća s preko 20 zaposlenih - Companies with more than 20 employees Broj poduzeća Number of companies Građevna stolarija i tesarstvo Wooden frames and fittings Furniri i ploče Veneers and panels Ambalaža Packaging Ostalo Other Ukupno Total Zaposleni - No. of employees 17348 8568 10774 6383 43073 Broj poduzeća - Nomber of companies. 232 68 230 123 653 Ukupan prihod mil. Ffrs Annual turnover mil. Ffrs 14989 9541 7057 3776 35363 *Investicije/Novostvorena (dodana) vrijednost IZVOR - SOURCE: Enquete annuelle d´entreprise 1996 & 1997 Tablica 19. Francuska: Kjučni podaci u branši namještaj i oprema Table 19 France: Key figures in furnishing branch Poduzeća s preko 20 zaposlenih - Companies with more than 20 employees Dijelovi Komadno i Kuhinjski namještaja ost namještaj namještaj -Ostalo -Ukupno Furniture parts Occasional and Kitchen Other Total furniture furniture Broj poduzeća - Number of companies 42 194 84 398 718 Zaposlenici - Employees 1782 13748 9097 51176 75803 UP/zaposlenik Turnover/ emplo-ycc 1000 Ffrs 547 642 685 719 697 UP mil.Ffrs - Turnover million Ffrs 975 8826 6231 36803 52835 *Investicijc/Novostvorena (dodana) vrijednost IZVOR - SOURCE: Enquete annuelle d´entreprise 1996 & 1997 Francuska: Papir i karton - France: Paper and cardboard Proizvodnja i cijene francuske industrije papira i Taj je rezultat pak različito djelovao na integraciju kartona tijekom 1998. godine bile su stabilne. Pad cijepoduzeća unutar ove grane. Godina 1999. računa se da na celuloze pomogao je da se poboljša rentabilitet u inje bila dobra za ovu granu, unatoč teškoćama još početdustriji papira. kom te godine. Ambalaža i zamatanje Packaging and wrapping 47% Slika 14. Potrošnja papira i kartona u Francuskoj po namjeni (1998) u % Figure 14 The consumption of paper and paper board by use in France (1998) in % |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 60 <-- 60 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). Francuska proizvodnja odvija se u 137 tvornica (110 firmi) koje zapošljavaju (1998) 22.000 radnika. To je teška, investicijama intenzivna industrija, gdje se investicije zbog konkurentnosti i potrebe za čuvanjem okoliša penju na milijarde Ffrs. Francuska potrošnja papira i kartona 1998. godine bila je 175 kg/god/stan., naprama 330 kg/god/stan u SAD. Potrošnja papira i kartona raste neprekidno već dvadeset godina, po stopi od 3 % godišnje, što je više od stope rasta mnogih industrijskih sektora. Nešto manje od polovice proizvodnje papira i kartona godišnje proizvodnje u Francuskoj od 9 milijuna tona troši se za ambalažu. Struktura potrošnje papira u Francuskoj prikazana je na slijedećim slikama. U proizvodnji papira i kartona u Francuskoj koristi se oko 50 % potrebnih sirovina celuloza, a otprilike isto toliko starog papira. Veća ili manja uporaba jedne ili druge sirovine uvelike ovisi o cijenama koje posvuda pokazuju dosta živahne promjene. U Francuskoj se od ukupnih količina celuloze upotrijebljenih u proizvodnji, oko 40-50% koristi uvezena celuloza. Kao stoje to slučaj u ostalim zemljama u proizvodnjama u šumskom sektoru kod ključnih proizvodnji (pilanarstvo, drvne ploče), čak i mnogo više u proizvodnji celuloze i papira, u Francuskoj se jasno također odražavaju tendencije okrupnjivanja uz ogromna kapitalna ulaganja i sve veću globalizaciju. Tisuća tona Thousand tons Slika 15. Francuska proizvodnja papira i kartona 1998. u 1.000 tona Figure 15 French production of paper and paperboard 1998. in thousand ton Tablica 20. Ključni podaci o francuskoj proizvodnji i potrošnji papira i kartona Table 20 Key figures on French production and consumption of paper and paperboard Broj tvornica - Number of factories Broj papirnih strojeva - No of paper machines Broj zaposlenih - No of personnel Proizvodnja 1000 t - Production 1000 ton Uvoz 1000 t-Imports 1000 t Izvoz 1000 t - Exports 1000 t Potrošnja 1000 t - Consumption 1000 ton Vrijednost proizvodnje 1000 Ffrs Value of production 1000 Ffrs Investicije 1000 Ffrs - Investment 1000 Ffrs IZVOR - SOURCE: Copacel 85 154 24542 5343 2522 -1309 6556 25984 2316 Francuska je osma zemlja po proizvodnji papira i kartona u svijetu, s proizvodnjom koja godišnje prelazi 9 milijuna tona (1998). Prvi proizvođač u svijetu (1998) bile su SAD s 86 milijuna tona papira i kartona, slijedi Japan s 30 milijuna tona, Kina s 28 milijuna to 93 94 95 151 146 141 235 23787 23763 23460 7970 8682 8617 4135 4778 4655 -3186 -3726 -3639 8919 9734 9633 29807 34363 42028 1600 1400 1600 96 141 233 22550 853 1 4772 -3921 9382 97 140 230 22150 9145 5507 -4322 10330 98 137 229 21980 9161 5808 -4287 10682 35527 36631 37060 1600 2000 na, Kanada 19 milijuna tona, Njemačka 16 milijuna tona, Finska 13 milijuna tona, Švedska 10 milijuna tona i kako je rečeno Francuska s 9 milijuna tona. Italija i Južna Koreja su 9. i 10. proizvođači sa po 8 milijuna tona, itd., kako je to prikazano na sljedećoj slici. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 61 <-- 61 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA I TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 511-532 Švedska Francuska Finska Italija Sweden France Njemačka Finland lta ´y Republika Koreja 4% 4% Germany 6% Korean Republic 4% Kanada - Canada Slika 16. Prvih deset zemalja najvećih proizvođača papira i kartona u svijetu Figure 16 The first ten countries producers of paper and paperboard in the world 29.5 30 _ 25 o fe a o C (30 «*> <3 20 -a "o o O. a3 14 is 03 M j3 -n 11 K3 ^ 9.8 s ° III 3 C 0 3.V :s> o "5 B > 800 1219 1291 1663 1789 1824 1827 1870 1986 Godina - Year Slika 17. Sumovitost Francuske tijekom stoljeća Figure 17 Forest cover of France during centuries Od kraja 8. stoljeća pa sve do prve poznate kraljevske odredbe koja se tiče ograničavanja krčenja šuma 1219. godine, pada površina šuma na današnjem teritoriju Francuske (bez prekomorskih departmana i Korzike) od 29.5 milijuna ha na samo 15 milijuna ha. Godine 1291. kralj Philippe Le Bel (Filip Lijepi) imenuje nadzornike za šume i vode na već smanjenoj površini šuma od oko 11 milijuna ha. Godine 1661-1669 površina šuma već je smanjena na oko 9.8 milijuna ha, kada ministar Louisa XIV., Colbert poduzima velike reforme šuma kraljevstva. U vrijeme Francuske Revolucije 1789. g. površina šuma još iznosi oko 8.2 milijuna ha. Godine 1824. osniva se Nacionalna škola za šume i vode, u Francuskoj je preostalo još samo 6 milijuna ha šuma. Godine 1827. kada Francuska ima još samo 5.9 milijuna ha šuma, donosi se Šumarski zakonik. Tijekom sljedećih pedeset godina mnoge će europske zemlje slijediti taj primjer (Carevina Austrija npr. objavljuje 1852. znamenit Reichforstgesetz, čije osnovne odredbe vrijede u bivšim zemljama tog carstva i danas, nakon što su preneseni u aktualne zakone). Poslije objavljivanja tog zakona, u Francuskoj se situacija stubokom mijenja. Tijekom Drugog carstva, sedamdesetih i osamdesetih godina 19. stoljeća, dolazi do velikih pošumljivanja planinskih regija, a posebno ogromnih pošumljivanja na jugoistoku, u Landes u Gascogne, tako da se poslije toga površina šuma povećava na oko 8.5 milijuna ha. Pošumljivanje i obnova krčevina nastavlja se djelovanjem pozitivne šumarske politike, tako da krajem 20. stoljeća površine šuma u Francuskoj prelaze 14 milijuna ha. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 62 <-- 62 --> PDF |
R. Sabadi: FRANCUSKA: DRVNA INDUSTRIJA 1 TRGOVINA DRVOM Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001), 511-532 SUMMARY: France, by all figures is the second superpower within European Community. The last decade the growth of domestic gross product depasses the majority of other members of the Union. The trade balance as well as balance of payments is unmistakenly positive, there where comes to red figures, France confronts very aggressive, mobile and diversified economy whose productivity grows by rate beyond average in the EU. The young French generation of businessmen, so called "Yappies" has created the immense industry based on brain, the consequences is hard to foresee. The mechanical transformation of timber, except lumbering, which encompasses semi-finished products for construction, veneers, wood based boards, packaging as well as final consumption products such as furniture and furnishing, by all means seems being out of recession, and is marching forward. The reason for such a development lies in clever governmental policy of promotion of cheap housing mortgage loans, which is the engine for growth of forest products demand. It seems realistic the notion that France is moving in the right direction to overcome its conservative attitude toward its agriculture, which seems keeps pace towards significant positive changes. Regardless of striving towards high productivity, in this country is nevertheless guarded the cult of living without too much hurry, there is even a movement ´Eat slowly" as a contrast to Mcdonald´s "Fast food". In the sector of pulp and paper, France is heavily dependent upon imports of pulp, old paper, as well as upon various kinds of paper and cardboard. It is no wonder, first, France has relativelly smaller quantities of coniferous timber, secon, by all probability the ecologically conscious Franch try as much as possible to avoid the pollution resulting from pulp production. Nevertheless, the strong papaer industry enters heavily into the growing concentration of global dimension. The new industries have been born, the second best would be difficult to find. The secon behind Germany, in growing ties with it, France is emerging as more and more important factor of EU and world economy. The information on France´s semi-finished wood products industries, final consumption wood pro-ducts industries, as well as pulp and paper industries is supposed to give to the Croatian foresters and to other interested, a certain impuls in the search for solutions of the development problems of ours own. Key words: Semifinished wood products industries -Final consumption wood products industries - Pulp and paper industries |