DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 39 <-- 39 --> PDF |
S. Perić, J. Gračan: ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 507-510 Proučavanje razmjena gena temeljit će se analizom postotnog učešća uporabom makrosatelitskih markera. Ovaj se postupak već primjenjivao najednom malom projektu u Francuskoj te su izrađene krivulje vjerojat- Procjena utjecaja gospodarenja na ekološku Cilj ovog projekta bila je procjena utjecaja gospodarenja na ekološku i genetsku strukturu bukve, uspoređivanjem dobro gospodarenih šuma s prašumama, na 4 lokaliteta (ukupno 2188 ploha). Na ovom projektu sudjelovalo je 6 ustanova iz Austrije, Francuske, Italije (2), Njemačke i Nizozemske. Položaj na svim plohama je kartiran i utvrdit će se genotipovi korištenjem izoencima i mikrosatelitskih lo nosti disperzije polena. Tijekom ovih istraživanja, izradit će se 13 različitih krivulja vjerojatnosti disperzije polena i sjemena. Istraživanje su počela 1. siječnja 2001. godine i trajati će 4 godine. i genetsku strukturu bukve (DYNABEECH) kusa. Nisu utvrđene značajne razlike u diverzitetu izo encima između dobro gospodarenih šuma i prašuma. U okviru projekta razvijeno je 17 mikrosatelita, a 6 će biti korišteno za analizu muškog roditelja. Fenološkim is traživanjima procijenjeni su utjecaji gospodarenja šu mama na fenologiju i proizvodnju sjemena. Pokušalo se identificirati klastere stabala sa sličnom fenologi jom. U planu je i novi genetski model. Rezultati filogenetskih i post glaci jalnih istraživanja (CYTOFOR) Projekt je završio u lipnju 2001. godine. Devet europskih zemalja među kojima i Hrvatska, sudjelovalo je u ovim istraživanjima. Sve su se aktivnosti odnosile na ekosustav od 22 različite vrste iz 7 porodica (14 stablašica, 8 grmova i jedan biljni parazit - epifit). Predstavljeni su rezultati filogenetskih proučavanja, postglacijalne (migracijske) rute, križanja između vrsta, veza između ekoloških i genetskih izučavanja populacija te njihov utjecaj na gospodarenje šumama. Za filogenetska istraživanja korišteni su kloroplastni DNA-markeri. Utvrđeno je kako pojedine vrste imaju Dostupnost Trenutačno se u okviru Europske unije radi na nekoliko projekata u svezi s očuvanjem šumskih genetskih resursa (FGR), čiji su rezultati uglavnom dostupni javnosti i znanstvenim ustanovama. Stoga bi bilo pravo vrijeme za održavanje međunarodne znanstvene konferencije, na kojoj bi razne grupe znanstvenika i istraživača međusobno razmijenila rezultate do kojih su došle, a posebice one koji se odnose na ekološke i gospodarske procese koji doprinose biološkoj raznolikosti (fluktuacija gena, migracija, kolonizacija, veličina populacije i dr.). Cilj ove konferencije bila je sinteza rezultata različitih projekata koje je financirala Europska sasvim različite rekolonizacijske uzroke, te se za neke vrste nisu mogli jasno odrediti endemi. Za pojedine su vrste uspoređivane zemljopisne i genetske distance. Distribucijski uzorci haplotipova povezani su s biologijom vrsta ili poviješću populacije. Oskoruša (S. torminalis) nije pokazala zemljopisnu strukturu, dok su uzorci brijestova (Ulmus sp.) bili komparabilni s uzorcima hrastova (Quercus sp.). Rezultati ovih istraživanja predstavljeni su i na 5. sastanku Network-a u Blessingtonu, Irska (17. do 19. svibnja 2001.). rezultata unija i zemlje nečlanice, kao i analiza rezultata utjecaja u svezi s gospodarenjem i očuvanjem (konzervacije) šuma. Na konferenciji trebaju sudjelovati predstavnici zemalja Europske unije, predstavnici ostalih zemalja, članovi EUFORGEN mreže i predstavnici nevladinih organizacija. Mogućnost financiranja održavanja ove konferencije mogla bi se iznaći u okviru 5. okvirnog (globalnog) programa pri EU. Predloženo je da se konferencija održi u Strasbourgu 2002. godine. Drugi je prijedlog da se održi zajednički sastanak u Slovačkoj tijekom kolovoza 2002. godine. TEHNIČKE SMJERNICE Anketa o zajedničkoj strate giji združene konzervacije Dr. Antoine Kremer, ukratno je iznio rezultate prvog međumrežnog (INTER-NETWORK) sastanka voditelja EUFORGEN grupa, stoje poslužilo kao uvod raspravi o tehničkim smjernicama. Dao je i kratki prikaz tehničkih pitanja o kojima se raspravljalo uključivši motrenje (monitoring), minimalne deskriptore, zajedničku bibliografiju, tehničke naputke, legislativu, terminologiju, jezik, potrebna istraživanja, kolekcije slajdova, javno mnijenje, informiranost i organizaciju zajedničkih sastanaka. Upitnik dostavljen svim članovima ove Network grupe gotovo je dovršen, međutim, neke zemlje još uvijek nisu dostavile tražene podatke. Rok za izradu Izvješća je 15. prosinca 2001. godine. (Th. Geburek, P Bonfils i R. Stephen). Prateći prilozi bit će skenirani i pospremljeni na CD ROM. Radna će grupa pripremiti još jedan upitnik u svezi s reprodukcijskim materijalom, koji se koristi za pošumljavanje. |