DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 39     <-- 39 -->        PDF

S. Perić, J. Gračan: ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001), 507-510
Proučavanje razmjena gena temeljit će se analizom
postotnog učešća uporabom makrosatelitskih markera.
Ovaj se postupak već primjenjivao najednom malom
projektu u Francuskoj te su izrađene krivulje vjerojat-


Procjena utjecaja gospodarenja na ekološku


Cilj ovog projekta bila je procjena utjecaja gospodarenja
na ekološku i genetsku strukturu bukve, uspoređivanjem
dobro gospodarenih šuma s prašumama,
na 4 lokaliteta (ukupno 2188 ploha).


Na ovom projektu sudjelovalo je 6 ustanova iz Austrije,
Francuske, Italije (2), Njemačke i Nizozemske.
Položaj na svim plohama je kartiran i utvrdit će se genotipovi
korištenjem izoencima i mikrosatelitskih lo


nosti disperzije polena. Tijekom ovih istraživanja, izradit
će se 13 različitih krivulja vjerojatnosti disperzije
polena i sjemena. Istraživanje su počela 1. siječnja
2001. godine i trajati će 4 godine.


i genetsku strukturu bukve (DYNABEECH)


kusa. Nisu utvrđene značajne razlike u diverzitetu izo


encima između dobro gospodarenih šuma i prašuma. U


okviru projekta razvijeno je 17 mikrosatelita, a 6 će biti


korišteno za analizu muškog roditelja. Fenološkim is


traživanjima procijenjeni su utjecaji gospodarenja šu


mama na fenologiju i proizvodnju sjemena. Pokušalo


se identificirati klastere stabala sa sličnom fenologi


jom. U planu je i novi genetski model.


Rezultati filogenetskih i post glaci jalnih istraživanja (CYTOFOR)


Projekt je završio u lipnju 2001. godine. Devet
europskih zemalja među kojima i Hrvatska, sudjelovalo
je u ovim istraživanjima. Sve su se aktivnosti
odnosile na ekosustav od 22 različite vrste iz 7 porodica
(14 stablašica, 8 grmova i jedan biljni parazit - epifit).
Predstavljeni su rezultati filogenetskih proučavanja,
postglacijalne (migracijske) rute, križanja između
vrsta, veza između ekoloških i genetskih izučavanja
populacija te njihov utjecaj na gospodarenje šumama.
Za filogenetska istraživanja korišteni su kloroplastni
DNA-markeri. Utvrđeno je kako pojedine vrste imaju


Dostupnost


Trenutačno se u okviru Europske unije radi na nekoliko
projekata u svezi s očuvanjem šumskih genetskih
resursa (FGR), čiji su rezultati uglavnom dostupni
javnosti i znanstvenim ustanovama. Stoga bi bilo pravo
vrijeme za održavanje međunarodne znanstvene konferencije,
na kojoj bi razne grupe znanstvenika i istraživača
međusobno razmijenila rezultate do kojih su došle,
a posebice one koji se odnose na ekološke i gospodarske
procese koji doprinose biološkoj raznolikosti
(fluktuacija gena, migracija, kolonizacija, veličina populacije
i dr.). Cilj ove konferencije bila je sinteza rezultata
različitih projekata koje je financirala Europska


sasvim različite rekolonizacijske uzroke, te se za neke
vrste nisu mogli jasno odrediti endemi. Za pojedine su
vrste uspoređivane zemljopisne i genetske distance.
Distribucijski uzorci haplotipova povezani su s
biologijom vrsta ili poviješću populacije. Oskoruša (S.
torminalis) nije pokazala zemljopisnu strukturu, dok
su uzorci brijestova (Ulmus sp.) bili komparabilni s
uzorcima hrastova (Quercus sp.).


Rezultati ovih istraživanja predstavljeni su i na 5.
sastanku Network-a u Blessingtonu, Irska (17. do 19.
svibnja 2001.).


rezultata


unija i zemlje nečlanice, kao i analiza rezultata utjecaja
u svezi s gospodarenjem i očuvanjem (konzervacije)
šuma. Na konferenciji trebaju sudjelovati predstavnici
zemalja Europske unije, predstavnici ostalih zemalja,
članovi EUFORGEN mreže i predstavnici nevladinih
organizacija. Mogućnost financiranja održavanja ove
konferencije mogla bi se iznaći u okviru 5. okvirnog
(globalnog) programa pri EU. Predloženo je da se konferencija
održi u Strasbourgu 2002. godine. Drugi je
prijedlog da se održi zajednički sastanak u Slovačkoj
tijekom kolovoza 2002. godine.


TEHNIČKE SMJERNICE
Anketa o zajedničkoj strate giji združene konzervacije


Dr. Antoine Kremer, ukratno je iznio rezultate
prvog međumrežnog (INTER-NETWORK) sastanka
voditelja EUFORGEN grupa, stoje poslužilo kao uvod
raspravi o tehničkim smjernicama. Dao je i kratki prikaz
tehničkih pitanja o kojima se raspravljalo uključivši
motrenje (monitoring), minimalne deskriptore, zajedničku
bibliografiju, tehničke naputke, legislativu,
terminologiju, jezik, potrebna istraživanja, kolekcije
slajdova, javno mnijenje, informiranost i organizaciju
zajedničkih sastanaka.


Upitnik dostavljen svim članovima ove Network
grupe gotovo je dovršen, međutim, neke zemlje još
uvijek nisu dostavile tražene podatke. Rok za izradu
Izvješća je 15. prosinca 2001. godine. (Th. Geburek,
P Bonfils i R. Stephen). Prateći prilozi bit
će skenirani i pospremljeni na CD ROM. Radna će
grupa pripremiti još jedan upitnik u svezi s reprodukcijskim
materijalom, koji se koristi za pošumljavanje.