DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 38 <-- 38 --> PDF |
S. Perić. J. Gračan: CKTVRT1 EUF0RGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTACE Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 507-510 Pojedine su zemlje istakle neke probleme od zajedničkog interesa, od kojih spominjemo: Zdravstveni status (Heath status): Posljednjih je godina defolijacija u porastu zbog različitih čimbenika, o čemu su izvijestili predstavnici Poljske, Ukrajine, Švedske i Njemačke. Dogovoreno je da se na ovu temu provede anketa te da se zatraže dodatne informacije od ICP-Forests u svezi s praćenjem zdravstvenog stanja. Autohtonost: Nekoliko nazočnih predstavnika izrazilo je potrabu verificiranja autohtonog porijekla sastojina namijenjenih konzervaciji. Detaljnija rasprava bit će na sljedećem sastanku mrežne grupe. Udomaćene (naturalized) vrste: U nekim europskim zemljama (Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj, Mađarskoj) prirodne (izvorne) sastojine hrasta lužnjaka čine samo manji dio šuma lužnjaka. Međutim, alohtonc sastojine koje su podignute prije nekoliko generacija i evolucijski čimbenici, doprinijeli su stvaranju rasa adaptiranih na lokalne uvjete. Postavljeno je pitanje uporabe udomaćenih vrsta pogodnih za konzervaciju genetskih resursa. Uporaba šumskog reprodukcijskog materijala: Nekoliko je predstavnika istaklo važnost uporabe vora. Odlučeno je kako će se ova problematika obradišumskog reprodukcijskog materijala, dok su pojedini ti u posebnom izvješću. Dr. Jan Kowalezyk , podnio predstavnici izrazili zabrinutost zbog toga što u tim je izvješće o trenutačnom stanju konzervacijc genetzemljama taj materijal potječe iz ograničenog broja iz- skih resursa socijalnih listača u Poljskoj. Postglacijalna imigracija šumskog drveća u Norveškoj Dr. Aage P a u s, je na posebno organiziranom seminaru predstavio rezultate istraživanja na temu postglacijalna imigracija šumskog drveća u Norveškoj. U istraživanjima je korištena metoda "fosila" za određivanje imigracijskih uzoraka. Za prikazivanje povijesti razvoja vegetacije u posljednjih 14000 godina kao način ulaska različitih vrsta u Norvešku korišteni su dijagrami postotka polena. Prve su ušle pionirske vrste s vrlo učinkovitim mehanizmima disperzije (širenja) polena i one su se prilično brzo rasprostranile u Norveškoj. Lijeska se proširila izuzetno brzo, a nakon što su stojbinski i klimatski postali povoljniji uvjeti pojavljuju se hrast, brijest te joha i konačno jasen i lipa. Antropogeni utjecaj na razvoj vegetacije u Norveškoj počeo je prije 5000 godina i od tada su se desile važne promjene. Porast stanovništva uzrokovao je značajne promjene u strukturi i sastavu šuma. Dr. Hans B1 o m i Bjorn IVI o e zajednički su pomoću slajdova predstavili sadašnje prirodno rasprostranjenje socijalnih listača na sjevernoj granici pridolaska u Norveškoj. ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD Tijekom sastanka predstavljeni su rezultati istraživanja po pojedinim projektima: Istraživanja kloroplasta Istraživanja na ovom projektu završila su 1999. godine. Popisan je cijeli polimorfizam kloroplasta DNA (ep DNA) utemeljen na više od 2600 populacija. Indentificirana su 42 različita haplotipa koji pokazuju jasne geografske smjerove. Različitost ep DNA uspoređena je s kartom distribucije fosilnog polena i na temelju tog su utvrđeni kolonizacijski pravci (rute) naseljavanja. Diverzitet ep DNA također je kompariran s vari- Razmjena (fluktuacija) gena Cilj je ovog projekta ispitivanje genetskih promjena (gene flow) koje potiču genetsku raznolikost. Razmjene gena (gene flow) se općenito smatraju kao migracija (selenje) gena između različitih populacija, međutim, isto tako se smatraju i razmjene gena između stabala hrastova (FAIR projekt) jabilnošću fenotipskih svojstava utvrđenim u testovima provenijencija. Od 62 različita svojstva samo 7 ih je imalo značajne razlike u lancu ep DNA. Intenzivna su istraživanja provedena na pokusnim plohama kako bi se usporedile razlike između hrasta lužnjaka i kitnjaka. Izgleda da postoje male razlike u biodiverzitetu staničnih jezgri između ove dvije vrste. kod hrastova (OAK FLOW) unutar jedne populacije. U ova istraživanja uključeno je 13 ustanova i čitav niz suradnika. Ciljevi su: 1) pratiti genetske razmjene putem polena i sjemena; 2) mjeriti ekološke i genetske posljedice tih razmjena; 3) mjeriti utjecaj tih razmjena na planove pravila gospodarenja. |