DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PREGLEDNl ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 507-510 UDK 630* 971 I 165 ČETVRTI EUFORGEN SASTANAK ZA SOCIJALNE LISTAČE FORTH MEETING OF SOCIAL BROADLEAVES Sanja PERIĆ*, Joso GRAČAN** SAŽETAK: U ovom preglednom radu kratko su prikazani rezultati istraživanja očuvanja šumskih genetskih resursa hrasta lužnjaka, kitnjaka i bukve od 1994. godine. Posebno je istaknut napredak i rezultati istraživanja postignuti između trećeg i četvrtog mrežnog sastanka. Sastanak je održan u Bergenu, Norveška od 13. do 17. lipnja 2001. godine. Hrvatska je dala značajan doprinos radu ove mrežne grupe. K Ij učne r ij e č i: socijalne listače, šumski genetski resursi UVOD Četvrti EUFORGEN mrežni sastanak za socijalne Na razini države oformljenje Nacionalni odbor za listače (hrast lužnjak, hast kitnjak i obične bukva) odrupravljanje biljnim genetskim resursima. Nacionalna žan je u Bergenu, Norveška od 13. do 17. lipnja 2001. će se strategija temeljiti na međunarodnim konvencijaDr. Antoine Krem er, predsjedavatelj, otvorio je sastama i nordijskoj suradnji, a odnosi se na genetske resurnak, poželio dobrodošlicu suradnicima i zahvalio Norse žitarica, šuma i životinja. Norveški šumarski institut veškom šumarskom institutu za organizaciju sastanka. odgovoran je za očuvanje šumskih genetskih resursa. Dr. Tore Skroppa, pozdravio je nazočne u ime MiniNajnovije aktivnosti u svezi s očuvanjem (konservacistarstva agrikulture i Norveškog šumarskog instituta. je) šumskih genetskih resursa odnose se na evaluaciju Norveška je od početka uključena u EUFORGEN (procjenu) autohtonih vrsta. Sve su šumske vrste klasiprogram i u ovom trenutku sudjeluje u tri mreže (Netficirane prema ugroženosti. Utvrđeno je da je samo works). Norveška je sjeverna granica rasprostranjenja jedna vrsta drveća ugrožena u Norveškoj, a to je Ulmus socijalnih listača. Prije 15000 godina bila je pokrivena glabra. U tijeku je provođenje programa oplemenjivanledom, nakon zatopljena počeli su se javljati obični bor, ja obične smreke (80 % sadnica za pošumljavanje). jasika i breza, a zatim hrast, jasen i bukva. Tek se poUmjetna su pošumljavanja smanjena i sve se više kori sljednja pojavljuje obična smreka. Ukupna površina sti prirodna obnova. Odgovornost za očuvanje prirode šuma u Norveškoj iznosi 12 milijuna hektara, 7 milijusve se više prenosi na lokalne vlasti i ima nekoliko dobna hektara su produktivne šume. Privatne šume porih primjera koji koriste genetsko gospodarenje npr. sjeduju oko 120000 vlasnika u prosjeku od 40 ha poobična joha (Alnus glutinosa). Genetska su istraživanja vršine. U Norveškoj je poraso interes za potrajnim započela na različitim vrstama. Za običnu smreku upragospodarenjem šumama i očuvanju šumskih genetskih vo se istražuje utjecaj topline na potomstvo tijekom resursa. proizvodnje sjemena i otpornost na visoke temperature. NAPREDAK POSTIGNUT U POJEDINIM ZEMLJAMA Predstavnici 27 zemalja (Austrije, Bugarske, Češzozemske, Norveške, Poljske, Portugala, Rumunjske, ke, Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske, Irske, Litve, Luksemburga, Mađarske, Moldavije, Ni-Turske, Engleske i Ukrajine) bili su nazočni sastanku. Predstavnici svake zemlje izvijestili su o postignutom napretku na očuvanju genetskih resursa socijalnih li * Sanja Perić stača. Izvještaji će biti objavljeni na EUFORGEN web ** Joso Gračan stranici sa sažetim prikazom za svaku zemlju (tablica). Šumarski institut, Jastrebarsko |