DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 28     <-- 28 -->        PDF

.1. t-ranjić. / . über: MOLHKl :i AKNA BIOLCKilJA V SI MAKSTVl
Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 495-500


Schicrwater et al. 1994; Baradat et al. 1995;
H a i g 1998; Butche r et al. 1999). Zaštita genetičke
raznolikosti unutar vrsta prepoznata je kao jedan od
glavnih ciljeva konzervacijske biologije (usp. IUCN/UNEP/
WWF 1991). Danas molekularno-genetičke
tehnike vidljivo preuzimaju sve veću ulogu pri konzervaciji
šumskih genetičkih izvora, jer je pravi konzervacijski
program nemoguće i zamisliti bez znanja o gene-


RASPRAVA I ZAKLJUČAK


Današnji je trend u svijetu detaljno upoznavanje
molekularne strukture različitih organizama, tj. utvrđivanja
zakonitosti nasljeđivanja određenih osobina i
mogućnosti njihove primjene. Hrvatsko šumarstvo već
znatan niz godina radi na raznim oblicima oplemenjivanja
šumskoga drveća, gdje su postignuti vrlo dobri
rezultati (usp. Krsti ni ć &Kajba 1991, 1993, 1994,
1995, 1997; Kajba 1995; Krstinić et al. 1996,
1996a, 1998; Franji ć et al. 2000. i dr.). Šumsko
drveće kao osnovna šumsko-gospodarska komponenta
vrlo je interesantan predmet molekularno-bioloških
istraživanja, te se njemu u svijetu posvećuje velika
pozornost, tako da se formiraju veliki timovi i laboratoriji
koji danonoćno rade na otkrivanju određenih
zakonitosti nasljeđivanja gospodarski interesantnih
svojstava, koja bi svoju primjenu našla u oplemenjivanju.
Molekularno-biološka istraživanja u hrvatskome
šumarstvu su na samome početku, iako je bilo poje


tičkoj strukturi koju treba zaštititi. Ideal je sačuvati sve
gene i sve adaptacije koje se pojavljuju među i unutar
populacija (usp. Milla r 1987), tako Hamri k (1983)
zaključuje kako su za konzervacijske potrebe najzahvalniji
jako polimorfni DNA markeri. U pripremi je i
standardizacija upotrebe DNAmarkera za konzervacijske
potrebe (usp. Ericsson 1995).


-
Discussion and Conclusion
dinačnih pokušaja koji se slabo primjenjuju u praksi
(usp. Zoldo š et al. 1995, 1995a, 1997, 1998, 1999,
2000; Besendorfer et al. 1996; Liber 1999;
Liber 2000; Slade 1999; Slade et al. 2000).
Danas postoje u svijetu vrlo pouzdane molekularno-
biološke metode koje mogu u znatnoj mjeri rješiti
brojne praktične probleme, te je nesumnjivo došlo
vrijeme da se i u Hrvatskoj poduzmu značajniji koraci
u tom smislu.
Molekularna biologija ušla je i vrlo brzo ulazi u sve
biološke discipline pa tako i u šumarstvo, tako da ćemo
mi htjeli to ili ne htjeli morati to prihvatiti. Bila bi velika
šteta da to posljednji shvatimo. Ovime se radom nastoji
apelirati na šumarske institucije koje bi trebale
podržati takve tipove istraživanja da se mladi istraživači
obuče za takve analize, jer se s ne tako velikim sredstvima
mogu napraviti veliki rezultati.


LITERATURAAyad,W. G., T.Hodgkin, A. Jar adat, V.R. Rao,
1995: Molecular genetic techniques for plant
genetic resources. IPGRI. Rome, Italy.
Bardat, Ph., W. T. Adams, G. Miiller-Starck,
1995: Population genetics and conservation of
forest trees. SPB Academic Publishing. Amsterdam,
Netherlands.
Besendorfer, V., V. Zoldoš, T. Peškan, M.
Krsnik-Rasol, T. Littvay, D. Papeš,
1996: Identification of potential cytogenetical
and biochemical markers in bioindication of
common oak forests. Phyton 36(3): 139-146.
Botstein, D., R. L. White, M. Scolnick, R. W.
Davis , 1980: Construction of genetic linkage
map in man using restriction fragment length polymorphisms.
Am. J. Hum. Genet. 32: 641-656.
Butcher, P. A., J. C. Glaubitz, G. F. Moran,
1999: Applications for microsatellite markers in
the domestication and conservation of forest
trees. Forest Genetic Resources 27: 34-42.
Cheliak, W. M, D. L. Rogers, 1990: Integrating
biotechnology into tree improvment programs.
Can. J. For. Res. 20: 452-463.


- References
Eriksson, G, 1995: Wich traits should be used to
guide sampling for gene resources? In Bardat,
Ph., W. T. Adams, G. Miiller-
Starc k (ed.): Population genetics and conservation
of forest trees, 349-359. SPB Academic
Publishing. Amsterdam, Netherlands.
Franjić, J., J. Gračan, D. Kajba, Ž. Škvorc, B.
Dalbelo-Bašić, 2000: Multivariate analysis
of leaf shape of the common oak (Quercus robur
L.) in the "Gajno" provenance test (Croatia).
Glas. šum. Pokuse 37: 469-479.
Fineschi,S.,M. E. Mal vol ti, F. Cannata,H. H.
Hattemer , 1991: Biochemical markers in the
population genetics of forest trees. SPB Academic
Publishing. Hague, Netherlands.
Haig , S. M, 1998: Molecular contributions to conservation.
Ecology 79(2): 413-425.
Hamrick , J. L., 1983: The distribution within and
among natural plant population. In Schone wald-
Cox, C. M ., C h ambers, S. M .,
MacBryde, B., Thomas, W. L (ed.): Genetics
and Conservation. London: Benjamin/
Cummings Publ. Co., Inc.