DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 17 <-- 17 --> PDF |
PRHGLEDN1 ČLANCI - RKVIKWS Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 4X7-494 UDK 630* 425 UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM DETERMINATION OF THE LEVEL OF SULPHUR DEPOSITION IN ISTRIA BY MEANS OF BIOINDICATION Nenad POTOČIĆ*, Ivan SELETKOVIĆ** SAŽETAK: Sumpor je kao i ostali biogeni elementi, neophodan za odvijanje životnih procesa u biljci. U uvjetima povišene koncentracije S02 u atmosferi biljke sadrže više sumpora u asimilacijskim organima. Sadržaj S02 u zraku je povećan u okolici termocentrala i rafinerija nafte, te u drugim industrijskim i urbanim područjima. TE Plomin 2 započeo je s radom krajem 1999. godine, a u odnosu na TE Plomin 1 koristi kameni ugljen sa znatno nižim sadržajem sumpora, što bi, uz korištenje uređaja za odsumporavanje, trebalo osigurati znatno manje emisije dimnih plinova. Jedan od načina utvrđivanja unosa kemijskih spojeva u šumske ekosustave je korištenje određene biljne vrste kao bioindikatora. Crni bor (Pinus nigra Arn.) je za potrebe ovog rada odabran kao bioindikacijska vrsta iz više razloga: kulture crnog bora nalazimo na području cijele Istre, crni je bor vrsta koji iglice ne odbacuje ujesen, i vrsta koja iglice zadržava više godina. Ovo je istraživanje imalo za cilj utvrditi stupanj opterećenja šumske vegetacije sumporom na različitim udaljenostima od TE Plomin u novom režimu rada. Ključne riječi: Emisije SO,, TE Plomin 2, odsumporavanje, opterećenje šumskih ekosustava, bioindikatori, Pinus nigra UVOD Introduction Sumpor je kao i ostali biogeni elementi, neophodan Sadržaj S02 u zraku povećanje u okolici termocenza odvijanje životnih procesa u biljci. U biljci se može trala i rafinerija nafte, te u drugim industrijskim i urbanalaziti u organskom i anorganskom obliku, te sačinjanim područjima. Problematikom štetnog utjecaja sumva 0,1 - 0,5 % suhe tvari. Biljke uzimaju sumpor iz tla pornih spojeva na šumsku vegetaciju u svojim istražipreko korijena kao S042" ion, a iz atmosfere preko puci vanjima bavili su se mnogi istraživači (Zech i dr., kao SO;, te ga koriste za sintezu organskih spojeva. 1985, Kaupenjohann i dr. 1988 i 1989., SchätPrema Bergmannu (1992.), biljke mogu zadovoljiti do zte i dr., 1990., Sheppar d 1996., Glava č i dr. 70 % svojih potreba za sumporom preko lista. U uvje1985., Prpić i dr. 1988., Sei etković Z. 1991. itd.). tima povišene koncentracije S02 u atmosferi biljke saProblematikom utjecaja TE Plomin na kulture crdrže više sumpora u asimilacijskim organima (Ko-nog bora ponajviše se bavio Komlenovi ć (1987., mlenović i Pezdirc, 1987., Kalan i dr. 1995.). 1990., 1993., 1996., 1998.). Višak se nakuplja u tkivu u obliku sulfata uzrokujući Ti radovi vezani su za štetni utjecaj TE Plomin 1, toksičnost (Simončič i Kalan, 1996.). Kropff koja je za proizvodnju električne energije koristila do (1991.) navodi rezultate više istraživanja po kojima su maći raški ugljen s visokim sadržajem sumpora (mase oštećenja od S02 izazvana poremetnjom pH u među ni udio 9-10 %). Zatvaranjem jame Tupljak, dovršet staničnim prostorima. kom izgradnje bloka 2 te rekonstrukcijom bloka 1 krenulo se u novu ekološki prihvatljiviju fazu proizvodnje električne energije. TE Plomin 2 (slika 1.) koristi uvo * Nenad Potočić, dipl. ing. šum,. Šumarski institut Jastrebarsko ** Ivan Seletković, dipl. ing. šum,. Šumarski institut Jastrebarsko zni kameni ugljen sa znatno nižim sadržajem sumpora |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 18 <-- 18 --> PDF |
N. Potočić. I. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINU DKPOZICUK SUMPORA NA PODRUČJU ISTRh BI01NDIKACU0M Šumarski list br. 9 10, CXXV (2001). 487-494 (maseni udio 0,3-1,4 %), a emisija dimnih plinova uređaja za odsumporavanje-mokrim postupkom (slika (SCX, SO,, HCl i HF) dodatno je smanjena korištenjem 2.). Zajamčeni stupanj izlučivanja S02 je 95 %. Slika 1. TE Plomin 2 Slika 2. TE Plomin. postrojenje za odsumporavanje Photo 1 TE Plomin 2 Photo 2 TE Plomin, desulphurization compound Jedan od načina utvrđivanja unosa kemijskih spojesmreke i crnog bora (Kalan 1990.) va u šumske ekosustave je korištenje određene biljne Crni bor (Pinus nigra Arn.) je za potrebe ovog rada vrste kao bioindikatora. Prisutnost povećane atmosferodabran kao bioindikacijska vrsta iz više razloga: kulske depozicije može se utvrditi kemijskom analizom ture crnog bora nalazimo na području cijele Istre, crni biljnog materijala. Mjerenje ukupnog sadržaja sumpoje bor vrsta koji iglice ne odbacuje ujesen, i vrsta koja ra u biljnom materijalu koristi se već dugo vremena iglice zadržava više godina. Također, ranija istraživa kao indikator prisutnosti S02 u zraku. Već 1883. takva nja pružaju mogućnost za komparaciju rezultata. su mjerenja korištena za identificiranje biljaka ošteće Zadatak je ovog istraživanja bio utvrditi optereće nih od S02 (Simončič i Kalan prema Huttl, nost šumske vegetacije sumporom na različitim udalje 1996.). Za tu svrhu pogodne su različite biljne vrste, od nostima od TE Plojnin u novom režimu rada. lišajeva (Batič i Mayrhofer, 1996.) do obične MATERIJAL I METODE RADA - Material and methods of work Istraživanje je provedeno na području Istre, a plohe većinom na rubovima Istarskog poluotoka. Plohe su su postavljene na različitim udaljenostima od TE postavljene u kulturama crnog bora (Pinus nigra Arn.) Plomin, te kasnije svrstane u zone: do 10 km ( 4 plohe), podjednake dobi (40-60 godina). Zemljopisni položaj i 10 - 20 km (2 plohe) te 20 - 30 km (2 plohe), dok su osopis ploha dani su na karti 1. i u tablici 1. talih 7 ploha smještene na udaljenosti većoj od 30 km, Tablica 1. Osnovni podaci o pokusnim plohama Table 1 Plot description Broj plohe Plot number Lokacija Locality Nad. visina Altitude, m God. oborine Annual precipitation, mm Tip tla Soil unit Udaljenost od TE Plomin Distance from TE Plomin 1 Kršan 100 1150 Kalkokambisol 4 km 2 Vozilići 110 1150 Kalkokambisol 2 km ij Ripenda 473 1200 Kalkomelanosol 3 km 4 Golji 280 1 150 Crvenica 9 km 5 Manjadvorci 210 1050 Crvenica 19 km 6 Sušnjevica 70 1200 Kalkokambisol 12 km 7 Trviž 360 1050 Kalkokambisol 27 km 8 Lesiščina 350 1200 Rendzina 24 km 9 Oprtalj 360 1100 Crvenica >30k m 10 Trstenik 715 1550 Kalkomelanosol > 30 km 11 Vodice 620 1550 Kalkomelanosol >30k m 12 Rupa 410 1800 Rendzina > 30 km 13 Kaštel 145 890 Kalkokambisol > 30 km 14 Novigrad 60 880 Rendzina > 30 km 15 Fuškulin 65 790 Kalkokambisol > 30 km |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 19 <-- 19 --> PDF |
N. Potočić, 1. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJH SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list br. 9-10, CXXV (2001). 487-494 Karta 1. Zemljopisni položaj pokusnih ploha - Map 1 Geographical location of plots Uzorci iglica uzimani su kao prosječni uzorak sa 4- jedno- i dvogodišnje iglice iz gornje trećine krošnje. 5 stabala po plohi u vrijeme mirovanja vegetacije (li- Uzorci su u laboratoriju Šumarskog instituta u Jastrestopad/ studeni) 1999. i 2000. godine. Uzorkovane su barskom sušeni na 105 °C, usitnjeni te tako pripremlje |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 20 <-- 20 --> PDF |
N. Potočić, I.SelctkoMĆ: UTVRĐIVANJE JAČINI Dl POZICIJI: SUMPORA NA l´ODRl (JI : [SIRI: BIOINDIKAC IJOM Šumarski list br. ´) 10. C XXV (2001). 4X7-494 ni, analizirani na sadržaj sumpora, a uzorci iz 1999. go- zatoni Lećo. Ukupni dušik (N,) određenje po Kjeldahdine također na sadržaj dušika, fosfora, kalija, kalcija, lu. Rezultati su statistički obrađeni uz pomoć programmagnezija, željeza, mangana i cinka. skog paketa Statistica. Sadržaj ukupnog sumpora (S,) određen je na anali- REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM - Research results and discussion Rezultate analiza jedno- i dvogodišnjih iglica s potoje statistički značajne razlike između koncentracija kusnih ploha svrstane prema udaljenosti od TE Plomin sumpora u iglicama crnog bora ovih parova zona: I i II, (do 10 km - zona I, 10-20 km - zona II, 20-30 km - zoI i III, te III i" IV na III, iznad 30 km - zona IV) statistički smo obradili U grafikonu 1 prikazane su srednje vrijednosti i koristeći analizu varijance i Duncan test (tablice 2 i 3). standardne devijacije koncentracija sumpora po zonaTablica 2. Analiza varijance ma. Iz grafikona je vidljivo očekivano opadanje konTable 2 Analysis of variance centracija sumpora s porastom udaljenosti od izvora onečišćenja za zone I, II, i III. Iako ne postoji statisti df MS df MS čki značajna razlika između II i III zone, ipak jasan je Effect Effect Error Error F p-level trend smanjivanja koncentracije sumpora s udaljenosti 3 0.158267 48 0.032346 4.892945 0.004775 od TE Plomin. U zoni IV koncentracije ponovno rastu, Tablica 3. Duncan test stoje u skladu s drugim istraživanjima, npr. Komle- Table 3 Duncan test nović (1990) navodi da "u sjeverozapadnom dijelu Zona/zone I 11 HI IV Istre treba računati s neposrednim utjecajem koparske ar. sredina/mean 1,367143 1,176250 1,061667 1,292500 i tršćanske industrijske zone." Kalan (1990) navodi I 0.02909 0.00084 0.360986 da se povećane koncentracije sumpora u iglicama II 0.02909 0.163278 0.157358 smreke nalaze ponajviše u industrijski razvijenijim poIII 0.00084 0.163278 0.008695 dručjima Slovenije, kao i u blizini većih izvora onečišIV 0.360986 0.157358 0.008695 ćenja, dok veće koncentracije u slabije industrijaliziranim područjima objašnjava daljinskim transportom. U Zajednički su obrađene vrijednosti dobivene za jeistom smislu riječka industrijska zona može utjecati na dno- i dvogodišnje iglice uzoraka iz 1999. i 2000. gopovišene koncentracije sumpora u sjeveroistočnoj Istri dine za pojedine plohe. Pri p < 0,05 utvrđeno je da pos( plohe Vodice, Rupa, Trstenik). Koncentracija sumpora po zonama Concentration of sulphur by zones U jyj S 1,5 1.4 D D 01: 1.2 D o H I Std. dev. L D __] Std. err. 3 J~; 1.0 D Mean i II III IV Zone - Zones Grafikon 1. Srednje vrijednosti i standardne devijacije koncentracija ukupnog sumpora u iglicama Graph 1 Mean values and standard deviations of total sulphur concentrations in needles Prma K o m 1 e n o v i ć u (1990) "koncentracije sumnito u istočnom dijelu Istre. Te se koncentracije priblipora bile su najviše na području šumarije Labin i općežavaju prirodnim vrijednostima, karakterističnim za 490 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 21 <-- 21 --> PDF |
N. Potočić. 1. Seletković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOVI Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001), 487-494 crni bor, u središnjoj Istri. U okolici Pule i sjeverozapadnom dijelu Istre [...] utvrđen je lagani porast Skoncentracija". Ta se zapažanja umnogome podudaraju s našim rezultatima. Pravu sliku o koncentracijama sumpora u iglicama crnog bora možemo steći tek usporedbom s graničnim vrijednostima, koje navode razni autori. FBVA, Austrijski federalni istraživački centar daje sljedeće granične koncentracije za običnu smreku i crni bor (tablica 4): Značenje klasa 1-4 je sljedeće: prva klasa sadržaja sumpora odgovara prirodnoj koncentraciji sumpora druga klasa označava slabu imisiju sumpora: ne očekuje se štetno djelovanje na drveće treća klasa upozorava na povećane imisije sumpora: moguće je štetno djelovanje sumpora na drveće četvrti razred znači jaku imisiju sumpora s čestim oštećenjima drveća. Forest Foliar Coordinating Centre programa ICP Forests daje (1995) sljedeće vrijednosti za jednogodišnje iglice smreke (u mg/g suhe tvari): Tablica 4. Granične vrijednosti ukupnog sumpora (St), mg/g suhe tvari, prema FBVA Table 4 Critical values for total sulphur (St), mg/g dry matter, according to FBVA Klasa Class 1 2 3 4 Starost iglica, g- Needle age, yr 1 2 <0,80 <1,00 0,81-1,10 1,01-1,40 1,11-1,50 1,41-1,90 >1,50 >1,90 donja granična vrijednost 1,1 gornja granična vrijednost 1,8. Donja granična vrijednost odgovara niskoj, a gornja visokoj imisiji sumpora u sastojinu. Komlenovi ć (1987) navodi rezultate svojih komparativnih istraživanja prema kojima su iglice crnog bora imale oko 10 % niže koncentracije sumpora od iglica obične smreke. Stoga smo na osnovi tih zapažanja i graničnih St koncentracija za smreku prema Schonpfhagen u (1985) preračunali granične vrijednosti za crni bor (tablica 5). Tablica 5. Granične St koncentracije za smreku prema Schonpfhagenu i granične vrijednosti za crni bor, mg/g suhe tvari Table 5 Critical St values according to Schonpfagen and critical values for Austrian pine, mg/g dry matter Stupanj opterećenja Load level prirodna koncentracija natural concentration granično opterećenje critical load nisko opterećenje low load srednje opterećenje medium load visoko opterećenje hitih load „ , „Schonptagen (za smreku) (tor spruce) Prilagođeno za crni bor Adapted for Austrian pine 1 god 2 god 1 god 2 god 1 year 2 year 1 year 2 year <0,8 <1,1 <0,75 <1,0 0,9-1,1 1,2-1,4 0,76-1,05 1,01-1,30 1,2-1,4 1,5-1,7 1,06-1,30 1,31-1,55 1,5-1,7 1,8-2,0 1,31-1,55 1,56-1,85 >1,8 >2,1 >1,55 >1,85 Ovako preračunate vrijednosti dobro se slažu s graničnim vrijednostima po FBVA, koje vrijede za običnu smreku i crni bor. U tom smislu, jako opterećenje sumporom zabilježeno je na plohi Ripenda (1- i 2-godišnje iglice). Jednogodišnje uzorke s ploha Golji i Vozilići možemo svrstati u klasu "opterećeno". Ove plohe pripadaju prvoj zoni udaljenosti od TE Plomin. Na plohama u zoni II zabilježeno je lako opterećenje. Najniže koncentracije sumpora u iglicama pronađene su na plohama Trviž i Lesiščina (zona III) . Vrijednosti sumpora svrstavaju te plohe u granično područje opterećenja sumporom. Niti na jednoj plohi nije zabilježena koncentracija ukupnog sumpora u iglicama koja bi odgovarala prirodnim vrijednostima. Nedostatak korištenja koncentracije ukupnog sumpora u biljnom materijalu je taj što on ne kvantificira količinu tog elementa koja je fiziološki aktivna (Sheppard , 1996). Za interpretaciju opskrbljenosti biljaka sumporom, treba poznavati i odnos ukupnog dušika i sumpora u biljnom materijalu. Sinteza proteina zahtijeva relativno stalan odnos ta dva elementa (K a u p e n j o h a n n i dr. 1989). S i m o n č i č i K a 1 a n, 1996 (prema Huttl , 1992), navode kao zadovoljavajući odnos N/S > 8. Nepovoljan odnos N/S pri tome ne mora biti samo posljedica visokog sadržaja sumpora, već može biti smanjen uslijed suboptimalnog sadržaja dušika. Odnosi ukupnog dušika i sumpora u iglicama crnog bora u 1999. godini dani su u tablici 6. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 22 <-- 22 --> PDF |
N. Potočić. I. Selelković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICIJE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list br. 9 10. CXXV (2001). 487-494 Tablica 6. Odnosi sadržaja ukupnog dušika i sumpora u 1 - i 2- godišnjim iglicama crnog bora Table 6 Total nitrogen / total sulphur ratios in 1 - and 2-year old needles of Austrian pine Starost Sadržaj uk. N Sadržaj uk. S Broj plohe Lokacija Odnos Nt/St iglica, god. Nt content St content Plot number Locality Needle age. yr 1 Kršan 1 1 Kršan 2 2 Vozilići 1 2 Vozilići 2 3 Ripenda 1 3 Ripenda 2 4 Golji 1 4 Golji 2 5 Manjadvorci 1 5 Manjadvorci 2 6 Sušnjcvica 1 6 Šušnjevica 2 7 Trviž 1 7 Trviž 2 8 Lcsiščina 1 8 Lesiščina 2 9 Oprtalj 1 9 Oprtalj 2 10 Trstenik 1 10 Trstenik 2 11 Vodice 1 11 Vodice 2 12 Rupa 1 12 Rupa 2 13 Kaštel 1 13 Kaštel 2 14 Novigrad 1 14 Novigrad 2 15 Fuškulin 1 15 Fuškulin 2 ZAKLJUČCI - Temeljem rezultata vlastitog istraživanja kao i iz podataka drugih autora, možemo donijeti sljedeće za ključke i preporuke: utvrđeno je da postoje razlike između koncentracija sumpora u iglicama crnog bora na različitim udaljenostima od TE Plotnin. Koncentracije sumpora opadaju sa povećanjem udaljenosti sve do zone 20 - 30 km nakon koje ponovo rastu. stupanj opterećenosti sumporom na plohama kreće se u rasponu od kategorije "granično područje" do "jako opterećeno". Niti na jednoj plohi nije zabilježena koncentracija sumpora u iglicama u okviru mg/g mg/g 10.2 1.14 9.9 1.13 10.8 1.09 11.5 1.20 9.5 1.69 10.6 1.85 11.9 1.38 10.4 1.41 8.8 1.15 9.0 1.33 10.4 1.21 10.9 1.01 10.1 1.03 11.1 1.22 8.8 0.91 7.7 1.11 7.3 1.25 7.3 1.39 12.2 1.09 13.0 1.25 8.1 1.22 9.5 1.28 12.0 1.14 10.2 1.31 13.0 1.46 13.2 1.63 10.2 1.51 10.9 1.60 8.4 1.11 8.4 1.22 Conclusions prirodnih vrijednosti Nt/St ratio 8.9 8.8 9.9 9.6 5.6 5.7 8.6 7.4 7.7 6.8 8.6 10.8 9.8 9.1 9.7 6.9 5.8 5.3 11.2 10.4 6.6 7.4 10.5 7.8 8.9 8.1 6.8 6.8 7.6 6.9 bez obzira na planirano smanjenje emisija TE Plotnin u novom režimu rada naše se vrijednosti za 1999. i 2000. godinu ne razlikuju bitno od vrijednosti zabilježenih u prethodnom razdoblju. Dio odgovora možemo tražiti u činjenici da biljke translociraju višak sumpora u svoje mlađe dijelove, produžujući na taj način negativno djelovanje suviška sumpora. Zbog toga smatramo daje potrebno i dalje pratiti depozicije sumpora putem bioindikatora na području Istre. LITERATURA References A n i ć, J. 1973: Ishrana bilja, skripta, Zagreb clinc Studies in Slovenia, Phyton, Vol. 36, str. Batič, F. i Mayrhofer, H. 1996: Bioindication of 85-90. Air Pollution by Epiphytic Lichens in Forest De |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 23 <-- 23 --> PDF |
N. Potočić. I. Sclctković: UTVRĐIVANJE JAČINE DEPOZICUE SUMPORA NA PODRUČJU ISTRE BIOINDIKACIJOM Šumarski list hr. 9 10, CXXV (2001), 487-494 Bergmann , W. 1992: Nutritional Disorders of Plants, Gustav Fischer Verlag Jena, Stuttgart, New York Glavač,V.,Koenies,H. iPrpić,B. 1985: O unosu zračnih polutanata u bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije, Šumarski list 9-10, str. 53-60. Kalan , J. 1990: Obremenjenost gozdov z žveplom leta 1989, Zbornik gozdarstva in lesarstva 36, str 183-198. Kalan, J.,Kalan, P. iSimončič,P. 1995: Bioindikacija onesnaženosti gozdov z žveplom na podlagi vsebnosti žvepla v asimilacijskih delih gozdnega drevja, Zbornik gozdarstva in lesarstva 47, str 85-116. Kaupenj ohann, M. et al. 1988: Sulphuric acid rain treatment of Picea abies (Karst. L): Effects on nutrient solution, throughfall chemistry, and tree nutrition, Pflantzennahrung Bodenkunde 151, str 123-126. Kaupenjohann, M. et al. 1989: Mineral nutrition of forest trees: A regional survey, Ecological Studies, Vol. 77, str. 282-296. Klapčić, S., Kopjar, D. i Vukelić, I. 1999: TE Plomin 2 u pogonu: Ustrojstvo bloka 2, EGE 4, str. 100-102. Komlenović, N. i Pezdirc, N. 1987: Koncentracije sumpora u Ušću nekih vrsta drveća u Istri i Hrvatskom primorju, Šumarski list 5, str. 5-17. Komlenović, N. i Gračan,J. 1989: Kritične vrijednosti opterećenja sumporom idušikom, Šumarski list, str. 363-371. Komlenović, N., Rastovski, P. i Pezdirc, N. 1991: Odnos ishrane i oštećenosti obične jele (Abies alba Mill.) u šumi jele s rebračom na području Fužina, Radovi, Vol. 26, br. 2, str. 187-198. Komlenović, N. i Rastovski, P. 1993: Novi rezultati istraživanja o utjecaju imisija na šumske ekosustave Republike Hrvatske, Radovi Vol. 28, br. 1-2, str. 115-128. Komlenović, N., Rastovski, P. i Novosel, D. 1998: Utjecaj sumpora i teških kovina na kulture crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području Rijeke i istočne Istre, Prirodoslovna biblioteka 1, str. 483-489. Kropf, M. J. 1991: Long-term effects of S02 on plants, S02 metabolism and regulation of intracellular pH, Plant and Soil 131, str. 235-245. Prpić, B., Komlenović, N. i Seletković, Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5-6, str. 195-215. Schätzte , H. et al. 1990: The Hohenheim Long-term Experiment: Mineral Content in the Soil and Tree Foliage, Environmental Pollutiion 68, str. 253-273. Seletković , Z. 1991: Utjecaj industrijskih polutanata na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u šumskim ekosistemima slavonskoga gorja, Glas. šum. pokuse 27, str. 83-196. Sheppard , L. J. 1996: How Reproducible are the Reactions of stress Indicators for Sitka Spruce Treated with Acid Mist?, Phyton, Vol. 36, str. 23-30. Simončič , P. 1996: Odziv gozdnega ekosistema na vplive kislih odložin s poudarkom na preučevanju prehranskih razmer za smreko (Picea abies, Karst.) in bukev (Fagus sylvatica L.) v vplivnem območju TE Šoštanj, disertacija, Ljubljana Simončič, P. i Kalan, P. 1996: Annual Pattern of Sulphur Content in Spruce Needles from Heavily and Less Polluted Areas, Phyton, Vol. 36, str. 81-84. Vukadinović, V i Lončarić, Z. 1998: Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet, Osijek Zech, W., Suttner, TH. i Popp, E. 1985: Elemental Analyses and Physiological Responses of Forest Trees in S02 -polluted Areas of NE Bavaria, Water, Air and Soil Pollution 25, str. 175-183. SUMARY: Concentration of S02 in the air is elevated near oil refineries and power plants burning coal, as well as in other industrial and urban areas. It has already been proven that the concentration of sulphur in plants is higher when the atmosphere is S0: -polluted. TE Ploniin 2 was put in operation at the end of year 1999. Diferrent to TE Plomin 1, it uses coal with substantially lower percentage of sulphur, which should, in addition to desulphurization, lead to considerably lower emissions of smoke gases. One of the ways to establish deposition of chemical compounds into ecosystems is using certain plant species as bioindicators. In this investiga |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 24 <-- 24 --> PDF |
N, Potočić. I. Selctković: UI VRĐIVANJH JACINK DhPO/ICIJh SUMPORA NA PODRUČJU IS I Rl lilOINDIk \( IJOM Šumarski hsl br. ´< I". ( \\\ (2i)n i. Is .. .., I tion black pine fPinus nigra Arn.) was chosen as bioindication species for several reasons: black pine stands can be found throughout Istria, it does not shed needles in the autumn, and the needles are kept for several years. The aim of this investigation was to determine the load of sulphur in forest vegetation at various distances to TE Plomin 2. 1- and 2-year-old black pine needles from years J 999 and 2000 were collected and analysed for total sulphur (St) using Leco S-analyser, and subsequently the results were combined for statistical analysis. The results are compared with the tables of critical St values proposed by several authors. Key words: SO, emissions, TE Plomin 2, desulphurization, critical loads, bioindication, Pinus nigra |