DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 107 <-- 107 --> PDF |
IZVJEŠĆE SA SASTANKA ZA KULTURE KRATKIH OPHODNJI U SUSTAVU BIOENERGIJE (IEA Bioenergy/Task 30 Short Rotation Crops for Bioenergy systems) Viborg, Danska od 22 - 25. rujna 2001. godine Sastanak za kulture u kratkim ophodnjama za bioenergiju održan je u Viborgu, Danska u organizaciji Danskog instituta za agronomske znanosti (DIAS) iz Tjelea, a domaćin je bio dr. Uffe Jorgensen. DIAS je osnovan 1997. godine i zapošljava ukupno 1275 djelatnika i jedna je od najvećih znanstvenih institucija u Danskoj. Sastanku je prisustvovalo ukupno tridesetak predstavnika iz Švedske, Danske, V. Britanije, Nizozemske, Novog Zelanda, Australije, Kanade i Hrvatske (nacionalni koordinator za Task 30 doc. dr. sc. D. Kajba). Stručni dio započeo je terenskim obilaskom bioenergetskih kultura i bioenergana na području Jutlanda. U mjestu Hornumu posjetili smo najstariji europski pokus sa travom Miscanthus, porijeklom iz Japana, koja se smatra važnom energetskom vrstom i mogla bi zadovoljiti povećane europske potrebe za biomasom. Uz poboljšanje njezine produkcije suhe tvari znatna se istraživanja provode i s obzirom na svojstvo tolerantnosti na mraz, budući daje uočena velika varijabilnost između različitih vrsta i hibrida unutar ovog roda. Zbog povećane proizvodnje hrane odluka je Europske zajednice primorala farmere da 10 % svojih poljoprivrednih površina ostave na mirovanju, a za te površine dobivaju naknadu od 350 EUR-a po hektaru. Iako je to prilika za proširenje proizvodnje biomase poljoprivrednici se još uvijek radije odlučuju za uzgoj drugih kultura npr. uljane repice, budući da cijena drvne biomase još nije određena za dugoročno razdoblje. Za posjeta farmi Aage Bach, veličine od 250 ha, upoznati smo sa uzgojem bioenergetskih plantaža vrba na tom privatnom poljoprivrednom gospodarstvu. U ophodnjama od četiri godine, klonovi Salix schwerinii postižu produkciju od 15 do 17 t/ha suhe tvari uz korištenje prihrane kokošjim gnojivom. Maksimalna količina ovog načina prihrane može iznositi 20 t/ha ili 75 kg/ha umjetnog dušičnog gnojiva, stoje regulirano zakonom, kako bi se spriječilo zagađenje vodotoka i podzemnih voda. Cijeli ciklus proizvodnje je mehaniziran, pa se za pripremu tla i sadnju koristi Step sadilica. Za sječu se koriste jednoredna ili dvoredna rezalica Fröbesta kod dvo- i trogodišnjih vrbovih šiba, koje se nakon sušenja u polju iveraju u sječku. Dvoredna rezalica Claas koristi se za sječu vrba do četiri godine plantažne starosti i odmah se režu u sječku. Na farmi se ostvaruju i drugi prihodi od vrba kao što je korišćenje njezine sirovine za košaraštvo, žive ograde i slično. Vlasnik na svojem imanju ima i 15 vjetrenjača, od kojih svaka po satu rada proizvede električne energije u vrijednosti od 350 kn (ukupne snage su 15 750 kW). Iz tih se razloga investicija od 5 milijuna kuna po vjetrenjači isplati već kroz nekoliko godina. Posjetom bioenergani Lokken snage od 8 MW upoznati smo s mogućnošću i potencijalom sagorijevanja šumskog otpada i vrbove sječke dobivene ljetnom sječom, koja inače sadrži veću mokrinu drva od uobičajene zimske sječe. Kompanija AKV Langholt bavi se proizvodnjom krumpira, a u procesu proizvodnje brašna dobiva količinu od 300 000 m3 krumpirovog soka, koji tijekom stajanja stvara više štetnih eteričnih kiselina. No, budući je on bogat organskim tvarima koristi se za prihranu novoosnovanih kultura vrba, koje ujedno služe i kao pročišćavači tla. Domaćini su nam kroz niz izlaganja približili problematiku dobivanja i korišćenja biomase, te zakonsku ".-. Slika 2. Kulture vrba i Miscanthusa u kratkim ophodnjama DanSlika 1. Kulture vrba za bioenergiju i korištenje energije vjetra na seljačkom gospodarstvu Aage Bach (Tylstrup, Danska) skog instituta za agronomske znanosti (DIAS) u istraživačkom centru Foulum (Danska) 577 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 108 <-- 108 --> PDF |
regulativu primjene biomase za energetske potrebe u Danskoj. Energetska politika u tom smjeru krenula je još 1976. godine i za 2010. godinu predviđaju korištenje ukupno 5 PJ od biomase uz redukciju emisije CO, za 50 % do 2005. god. Većina problema proizvodnje drvne biomase odnosi se na još uvijek njezinu nekomparativnost u odnosu na uzgoj drugih poljoprivrednih kultura, lošeg odnosa seljačkih gospodarstava prema tim kulturama, mogućnostima skladištenja sječke, njezinim transportom i rukovanjem u bioenerganama. S obzirom na vrijednosti mokrine različite biomase, njezine energetske gustoće (GJ/m3) i toplinske vrijednosti (GJ/t) najbolje pokazatelje imaju peleti, pa sjecka, te vrba u odnosu na Miscanthus. Zbog izgradnje novih kogeneracijskih postrojenja na biomasu Danska je prisiljena uvoziti znatne količine biosirovine, većinom iz baltičkih zemalja, iako koristi i velike količine vlastitih izvora balirane slame. Predstavljena studija utjecaja politike Europske zajednice na poljoprivredne i šumske kulture ukazuje na predviđanje porasta uvoza oblog drva i drvnih ostataka za 50 %, dok bi potrebe za ogrjevnim drvom porasle u tim zemljama za 5 do 10 %. Iskustva iz Velike Britanije, koja je pokrenula projekt ARBRE (vidi Šum. list 5-6 o. g.) i nekih drugih zemalja, predviđaju za sada pokretanje i korištenje prirodnog plina u nekim postrojenjima zbog nedostatka dovoljnih količina biosirovina. Također, elektroprivrede pojedinih zapadnih zemalja moraju do 2010. godine 10 % energije ostvariti iz obnovljivih izvora. Značajne prednosti biomase u odnosu na fosilna goriva, kao što su neopterećivanje atmosfere stakleničkim plinovima, korištenje gnojiva i otpadnog taloga s farmi u prihranjivanju kultura vrba, kao i njihova uloga u pročišćavanju tla i voda od povećane količine dušika ili teških metala, znatno će povećati površine kultura kratkih ophodnji s daljnjim trendom rasta u sljedećem desetljeću. Tijekom radnog dijela sastanka izlagači su izvijestili o uspješnim demonstracijskim projektima korišćenja biomase u svojim zemljama, utjecaju tržišta na osiguranje sirovine i viziju njezine uporabe u budućnosti. Hrvatska je izložila svoj program korištenja energije biomase i otpada (BIOEN), kao i rezultate dosadašnjih istraživanja uzgoja mekih listača u kratkim ophodnjama. Doc. dr. se. Davorin Kajba |