DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 105 <-- 105 --> PDF |
ćim potrebama za dodatnim količinama tzv. alternativnih izvora energije vjetra i Sunca te mogućnosti njihova korištenja. Drugi je dio naslovljen - "Sadržaj vlage (vode) u drvu" i "Izolinije (lignoizohigre) analizirane regije". Autor radi boljeg razumijevanja materije objašnjava određene spoznaje o higroskopskim svojstvima drva, konceptu ravnotežne vlage, brzini i trajanju prirodnog sušenja drva te o principu kašnjenja. Opisana je metoda rada pomoću koje su na temelju 20-godišnjih podataka određenih meteoroloških elemenata sa 109 meteoroloških postaja, izrađene tablice mjesečnih vrijednosti sadržaja ravnotežne vlage u drvu. Prema tim tablicama izrađene su originalne karte prostorne razdiobe sadržaja ravnotežne vlage u drvu za pojedine mjesece te njeno godišnje kolebanje, za područje analizirane regije koja obuhvaća sve države nastale nakon raspada bivše SFRJ. Ova znanstvena knjiga daje općenit uvid u klimu pojedinih područja analizirane regije i u očekivane, za svako mjesto, vrijednosti do kojih se drvo može prirodno osušiti. Na kraju knjige dana je i tablica pomoću koje se može u svakoj točki motrenja dobiti trenutačna vrijednost ravnotežne vlage. Knjiga je namijenjena stručnjacima koji se bave prirodnim sušenjem drva radi mehaničke i kemijske ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI preradbe, organizacijama koje se bave projektiranjem poduzeća za drvnu industriju, koje će u svom sastavu imati skladište piljene građe i ostalih drvnih sortimenata radi prirodnoga sušenja. Stoga je poznavanje klime kao meteorološke podloge veoma važno jer pogrešno odabrana lokacija skladišta uzrokuje financijske gubitke za dulje vrijeme. Knjiga može korisno poslužiti i studentima Šumarskog fakulteta kao i učenicima srednjih drvnotehničkih i šumarskih škola. Publikacija izlazi iz tiska potkraj studenog 2001. god., a stajat će oko 80 kuna. Ovime ujedno pozivamo sva poduzeća drvne industrije, obrtnike i ostale zainteresirane za propagiranje svojih tvrtki i djelatnosti radi uvrštavanja u knjigu, koja će biti ponuđena i na područjima nama susjednih zemalja. Time se daje i financijska potpora koja utječe na sniženje troškova tiskanja i prodajne cijene knjige. Upite o oglašavanju, kao i donacije uz otkup knjiga, molimo dostaviti tiskarskom izdavačkom dioničkom društvu A.G. Matoš, Samobor, Matoševa4. Telefon: 01/33 61 622 Telefaks: 01/33 62 429 ili autoru tel./faks: 01/61 52 282. Tomislav Dimitrov, dipl. ing. DRUGI SASTANAK EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA ČETINJAČE (EUFORGEN = Europski program za očuvanje šumskih genetskih izvora) Valsain, Španjolska, 20 - 22. rujna 2001. godine Na drugom sastanku EUFORGEN mrežnog plana za četinjače sudjelovali su predstavnici 27 europskih država: Armenija, Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Italija, Litva, Madžarska, Makedonija, Malta, Norveška, Njemačka, Poljska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina i Velika Britanija. Skup je otvorio predsjednik, C. Mätyäs, koji je održao i uvodno predavanje o ekološkoj i ekonomskoj važnosti četinjača u Europi. U ime IPGRI-a (Međunarodnog instituta za biljne genetske izvore) skup je pozdravio J. Turok, koji je naglasio važnost očuvanja šumskih genetskih izvora u Europi i suradnje država na europskoj razini. Prethodno je od strane IPGRI-a predloženo da na ovome sastanku naglasak bude na aktivnosti vezane za očuvanje genetskih izvora četiriju europskih vrsta četinjača: obične jele (Abies alba Mill.), obične smreke (Picea abies (L.) Karst.), obične tise (Taxus baccata L.) i primorskog bora (Pinuspinaster Ait.). Budući da je sudjelovao velik broj zemalja i zbog učinkovitosti rada skupa, države su podijeljene u četiri grupe prema eko-geografskim područjima, te su izvješća pojedinih zemalja prezentirana u okviru tih grupa. Hrvatska je u okviru radne grupe država srednje i istočne Europe predstavljena radom Idžojtić, M., J. Gračan &D. Kajba: "Silver fir, Norway spruce and |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 106 <-- 106 --> PDF |
common yew genetic resources in Croatia" ("Genetski izvori obične jele, obične smreke i obične tise u Hrvatskoj"). Za svaku od četiriju radnih grupa izrađeno je zajedničko izvješće koje je u nastavku rada skupa predstavljeno svim zemljama sudionicama. Aktivnosti i prioriteti država su vrlo različiti. Da bi se uspješno mogao pratiti napredak, odnosno da bi se kvantificirale mjere koje se poduzimaju, svaka država trebala bi izraditi nacionalnu bazu podataka očuvanja genetskih izvora. B. Vend ram in predstavio je prijedlog novog EU projekta "Globalne promjene i adaptivni potencijal mediteranskih borova". Prijedlog projekta izradili su predstavnici Italije, Francuske i Španjolske. L. Paule predstavio je prijedlog INTAS projekta "Geografska rasprostranjenost, ekologija i očuvanje genofonda obične tise na Karpatima, Krimu i Kavkazu". U projekt su uključene Slovačka, Italija, Rusija, Armenija, Gruzija i Ukrajina. U okviru seminara "Nove činjenice i problemi vezani za očuvanje genofonda europskih četinjača" održana su dva izlaganja. T. Skroppa izložio je rad "Istraživanje epigenetskih efekata i njihove posljedice za očuvanje genofonda". W. Amaral održao je izlaganje "Klimatska nestabilnost i prioriteti u očuvanju genofonda". Kao jedan od vrlo važnih koraka za budućnost prihvaćena je ideja osnivanja mrežnog sustava in situ jedinica za očuvanje genofonda na europskoj razini. U mrežu jedinica bila bi uključena neka od već postojećih zaštićenih područja, odnosno in situ jedinica ili bi se uključila nova područja, kako bi mreža pokrivala cijelo područje prirodnog rasprostranjenja pojedinih vrsta. Počelo bi se s osnivanjem mreže jedinica obične smreke, jer je to vrsta za koju već postoje standardi za jedinice zaštite genofonda. Nacionalni predstavnici trebaju informirati IPGRI o postojećim in situ jedinicama za zaštitu genofonda obične smreke u svojoj državi, te trebaju odlučiti koje od tih jedinica, na osnovi dobivenih definicija i kriterija, mogu biti uključene u europsku mrežu jedinica. J. Turok izvijestio je o zaključcima Sastanka međumrežnih planova (četinjače, socijalne listače, plemenite listače, crna topola i mediteranski hrastovi), održanog u listopadu 2000. godine u Turskoj. U svezi s tehničkim smjernicama, na tom sastanku dogovorena je izrada općenitog dokumenta koji bi sadržavao ciljeve, načela i metode očuvanja šumskih genetskih izvora. Kao posebni moduli bit će do slijedećega sastanka mrežnog plana za četinjače pripremljene sažete smjernice za pojedine vrste. Smjernice su namijenjene šumarskim stručnjacima u praksi, kao i ljudima koji rade u institucijama pojedinih država, odgovornima za primjenu očuvanja šumskih genetskih izvora. Smjernice će biti izrađene na engleskom jeziku, a predstavnici pojedinih država bit će zaduženi za njihovo prevođenje i prilagodbu nacionalnim uvjetima. Sljedeća istraživanja ocijenjena su kao prioritetna: 1. Sustav razmnožavanja, intenzitet i učinci izmjene gena. 2. Značenje fenotipske plastičnosti i epigenetskih učinaka za održanje genetske varijabilnosti i negativni učinak na lokalnu adaptabilnost. 3. Brzina adaptacijskih procesa i realna procjena adaptacije na lokalne ekološke uvjete. 4. Migracijske potencijale vrsta, moguće učinke introgresije i odgovor na predviđene okolišne (klimatske) promjene treba istražiti na molekularnoj i na kvantitativnoj razini. 5. Istražiti veze između neutralnih molekularnih markera i za adaptaciju važnih osobina, kako bi se omogućio odabir područja i populacija od velike važnosti za očuvanje šumskih genetskih izvora. 6. Ocjena učinkovitosti različitih strategija očuvanja genofonda primijenjenih u različitim europskim državama, i to s ekološkog, ekonomskog i genetskog aspekta. Posebna pozornost treba biti usmjerena praktičnoj primjeni ovih istraživanja. Odnosno, s obzirom na specifičnost dobivenih rezultata, treba naći pravilan put kako bi se stručnoj javnosti na pristupačan način pokazalo značenje tih istraživanja i primjenjivost rezultata u šumarskoj praksi. S. Borelli predstavio je novu IPGRI web stranicu i mogućnost spajanja na ostale relevantne stranice. Također je demonstrirao postojeću EUFORGEN bazu podataka, te EUFORGEN bibliografiju koja sadrži oko 1700 referenci tzv. sive literature. B. Fad y zaduženje za kolekciju dijapozitiva, koja obuhvaća sve europske vrste četinjača i različita gledišta očuvanja njihovih genetskih izvora. Kao uvod za ekskurziju S. Marti n dala je pregled rasprostranjenosti različitih vrsta četinjača u Španjolskoj i aktivnosti na očuvanju genetskih izvora tih vrsta. Organiziranje posjet reliktnim šumama običnog bora u središnjoj Španjolskoj i zatim posjet šumama primorskog bora, gdje je demonstrirano smolarenje, koje je još uvijek aktualno zbog interesa farmaceutske i kozmetičke industrije. Slijedeći sastanak održat će se u Poljskoj, u rujnu 2002. godine. Dr. sc. Marilena Idžojtić Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Svetošimunska 25, 10000 Zagreb |