DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 104 <-- 104 --> PDF |
nice za pojedine vrste. Smjernice su namijenjene šumarskim stručnjacima u praksi, kao i ljudima koji rade u institucijama pojedinih država, odgovornima za primjenu očuvanja šumskih genetskih izvora. Smjernice će biti izrađene na engleskom jeziku, a predstavnici koje ce povećati produktivnost uz materinvesticije ili bez njih. Potiče sudjelovanje lokalnog stanovništva u iskorištavanju šuma. Oprema koju predlaže priručnik jednostavna je i nije skupa, olakšava posao i štedi energiju radne snage, a lako se može proizvesti od materijala koji su na raspolaganju u skromnim kovačnicama ili u prostorima za održavanje opreme, odnosno na mjestu izvođenja radova. Preostala dva priručnika sadrže upute o rušenju stabala uz pomoć žičara te planiranju i izgradnji šumskih cesta. Ove su teme vrlo zahtjevne, pa je potrebno uložiti puno truda u svladavanje vještina kojima se bave. Mnoge publikacije Šumarskog odjela FAO-a (Šumarski članci) bave se isključivo sječom i transportom trupaca (u više od 110 članaka objavljenih u ovoj seriji). Od početka izlaženja 1977.godine, 15 je izdanja bilo posvećeno isključivo ili uglavnom sječi i transportu. Serija je namijenjena znanstvenicima i instruktorima, profesionalcima na području šumarstva ili na srodnim područjima te visokopozicioniranim dužnosnicima, čije prosudbe mogu utjecati na očuvanje i razvoj šuma u budućnosti. Zaključak Važno je upamtiti kako načini obavljanja sječe nisu po sebi toliko značajni koliko su značajni učinci njiho- Novo stručno izdanje Drvo je jedna od rijetkih sirovina što prate čovjeka otkako se svejsno počeo služiti prirodnim izvorima za svoje potrebe, pa do današnjeg atomskog i interplanetarnoga doba. Nestašice su međutim, počele stvaranjem prvih većih naselja još u srednjem vijeku. U novije vrijeme s povećanjem broja stanovnika i naglim razvitkom industrije počela je kriza drveta. Moderno doba, odnosno kemijska znanost, pružili su čovjeka niz Dr. sc. Marilena Idžojtić Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Svetošimunska 25, 10000 Zagreb ~CT.TTilivnic;TT &t^T7vnrrcTCTTTi^ vv^iaji vjnujamiMi ua vv^ j t održati ekološke i kulturne vrijednosti šuma iz kojih će se istovremeno, održivim iskorištavanjem, opskrblji vati drvom za prodaju. Zakoni i politike koji su pretjerano strogi guše inici jativu i na taj način otežavaju djelovanje kod promjena stanja. Najbolji su šumarski pravilnici koji stvaraju po dlogu za donošenje odluka i procjena, no istovremeno dopuštaju dovoljno fleksibilnosti za prilagodbu smjer nica kod širenja spoznaja o funkciji ekosustava i potre bama za uzgojem šuma. Prilagodba je potrebna i kada dođe do promjena društveno-ekonomske situacije u zemlji ili regiji. Učinkoviti pravilnici ne mogu se pisati bez sudjelovanja potencijalnih korisnika i svih zainte resiranih strana. Tako bi u stvaranje pravilnika trebalo uključiti državne šumarske dužnosnike, predstavnike nevladinih udruga, tehničke stručnjake, osobe čiji život ili kulturno dobro ovisi o održivosti šumskih resursa. Izvor: Forest Codes of Practice, FAO Forestry Paper 133, ISBN 92-5-102923-2, 1996. Jela Bilandžija Projekt obnove i zaštite obalnih šuma Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Grada Vukovara 78 10000 Zagreb materijala koji bi trebali zamjeniti drvo ili njegove prerađevine. Međutim, usprkos svemu drveta je potrebno sve više, jer je ono jedinstvena sirovina koja ima toliko cijenjenih svojstava koje surogati nisu mogli imati. Stoga, u prve i najvažnije mjere zaštite drva kao krizne sirovine ubrajamo sušenje. Stoga je u pripremi publikacija KLIMA I PRIRODNO SUŠENJE DRVA koju je izradio dipl. ing. Tomislav Dimitrov To je prvi put napisana studija o klimi i prirodnom sušenju drva, u kojoj se proces prirodna sušenja promatra isključivo sa stajališta meteorolgije. Knjiga će imati oko 150 stranica teksta sa 13 karata, 15 slika i 8 tablica, a podijeljena je a dva dijela. Prvi je dio naslovljen - "Općenito o vremenu i klimi" i "Odnosi atmosfere i drva". U tom dijelu autor piše o fizikalnim odnosima atmosfere i drva i objašnjeni su oni meteorološki elementi koji utječu na sušenje ili vlaženje drva. Uz to autor obraća pozornost sve ve |