DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 100 <-- 100 --> PDF |
* Knjiga uz Proslov i t/vod sadrži 17 poglavlja, kako slijedi: Osnovne postavke ekološki prihvatljive zaštite bilja, Karantenske mjere, Otporni kultivari, Plodored u ekološki prihvatljivoj zaštiti bilja, Agrotehničke mjere, Mehaničke mjere, Fizikalne mjere, Biološke mjere, Mjerila ekološke prihvatljivosti sredstava za zaštitu bilja, Bioinsekticidi, Biotehnička sredstva za zaštitu bilja od štetnika, Ekološki prihvatljivi zoocidi, Ekološki prihvatljiviji načini primjene sredstava za zaštitu bilja, Integrirana zaštita bilja i zaštita bilja u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, Prikaz važnijih štetnika kul tura i mjera zaštite od njihova napada uz ocjenu ekološke prihvatljivosti pojedinih mjera, Prilozi i Važnija vrela podataka. Poljoprivredne kulture i ukrasno bilje napadaju brojne štetočine. Gubitak u poljo-privrednoj proizvodnji u Hrvatskoj iznosi 29,2 % potencijalnog prirasta, a to je 500 mulijuna USD godišnje. Tijekom Drugog svijetskog rata naglo se razvijala kemija (DDT, ditiokarbamatni fungicidi i translokacijski herbicidi). Tada je započela "era kemije". Porastom ekoloških spoznaja započinje "era ekologije". Smanjuje se potražnja kemijskih sredstava. U isto vrijeme pronalaze se novi spojevi bez "cidnog" djelovanja, poglavito biološke i biotehničke mjere suzbijanja, selekcija i uzgoj otpornih kultivara. Svijet ulazi u treći milenij, u "eru ekologije i kakvoće". Za to je potrebno mnogo veće znanje agronoma i seljaka. Ekološki prihvatljive mjere zaštite sadrže: karantenu, uzgoj otpornih kultivara, suvremene agrotehničke mjere (zdravo sjeme i sadni materijal, čuvanje uskladištenih proizvoda), mehaničke i fizikalne mjere zaštite, primjenu biotehničkih sredstava bez "cidnog" djelovanja, dakle ekološki prihvatljivih kemijskih pripravaka. Budućnost zaštite bilja u eri ekologije može se ostvariti u integriranoj zaštiti bilja. Sve navedeno sadržaj je ove vrijedne knjige pod motom da suvremena poljo-privreda traži manje materijalnih a više intelektualnih ulaganja. Treba nam dakle mnogo više znanja i znanstvenih dostignuća. Tako obrađena tematika može biti siguran putokaz u održivu i ekološki prihvatljivu poljoprivrednu proizvodnju. Čitatelj će u knjizi pronaći pravi i jedini put u suvremenu zaštitu bilja. Knjiga je namijenjena studentima Agronomskog fakulteta, agronomima, šumarima i svima onima koji se bave fitomedicinom. U njoj se nalaze nove spoznaje i znanstvena dostignuća u nas i u svijetu. Izražavamo zahvalnost i upućujemo čestitke autorima. Ova vrijedna knjiga može se nabaviti kod nakladnika i autora. Dr. M. Harapin IZVADAK IZ FAO PROGRAMA ZA EKOLOŠKI PRIMJERENU ŠUMSKU SJEČU Uvod Svjetsko šumarstvo nalazi se pred brojnim izazovima kao što su gubitak biološke raznolikosti, propadanje šuma kao posljedica zagađenosti okoliša te promjene u starim šumama u umjerenom klimatskom pojasu, gubitak šumskog zemljišta zbog prenamjene u druge svrhe u zemljama tropskog područja, degradacija i osiromašenje sastojina, kao i proizvodnja šumskog otpada kojoj su uzrok neprikladan i neodrživ način sječe šuma. U zadnje vrijeme, zbog zabrinutosti u svezi s razvojem šuma i šumskih proizvoda pojavljuju se teme poput označavanja proizvoda od drva, prijedlozi za ograničavanje trgovine, čak i bojkotiranje tropskog drveta koje dolazi iz šuma u kojima se ne gospodari održivo. Iako je u zadnjih dvadeset godina kod izvođenja šumskih radova postignut značajan napredak uvođenjem visokomehaniziranih i specijaliziranih strojeva koji omogućuju ekološko, profitabilno i društveno prihvatljivo iskorištavanje šuma, još uvijek postoji potreba za primjenom odgovarajuće politike i pravilnika o ekološkoj sječi s ciljem promicanja održivosti proizvoda od drva i sporednih šumskih proizvoda. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Godine 1991. diljem svijeta iz šuma su iznesene 3,4 milijarde kubičnih metara oblovine (FAO 1993). Nešto više od polovice ove količine iskorišteno je za industrijsku proizvodnju, a ostatak je upotrijebljen za ogrjev. Ukupni svjetski šumski resursi procjenjuju se na oko 4 100 milijuna hektara. Uz neprestani porast krčenja šuma zbog prenamjene (pretvaranje u poljoprivredno zemljište, izgradnja infrastrukture, urbanizacija; krčenje se samo u tropskim područjima procjenjuje na 15,4 milijuna hektara godišnje), očita je potreba za zajedničkim naporom političara, menadžera, tehničkog osoblja i poslovođa radi poticanja programa za razvoj šuma, koji bi interes za očuvanjem šuma uskladili s razumnim korištenjem šumskih potencijala kako bi se sačuvala njihovu punu sposobnost obnove. Sječa šuma i održivi razvoj Na Konferenciji Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša i razvoj (UNCED), održanoj 1992. u Rio de Janeiru, šumarstvu je posvećena posebna pozornost -Agenda 21, poglavlje 11, pod nazivom "Borba protiv krčenja šuma". Poseban naglasak stavlja se na potrebu za promicanjem učinkovitog korištenja šuma i procjene s ciljem postizanja pune vrijednosti dobara i usluga iz šuma i šumskih zemljišta. (UNCED 1992). Činjenica je da se kod mnogih šumskih radova može primijetiti kako se ukupan potencijal šuma i šumskih zemljišta ne ostvaruje kao glavni poticaj razvoja. Preduvjet održivom iskorištavanju šuma su jasan plan sječe, prikladno praćenje i izvođenje radova, kao i procjena nakon obavljene sječe, uz porast proizvodnje dobara i usluga, ponajprije proširenje ponude šumskih proizvoda (proizvoda od drva i sporednih proizvoda). To bi povećalo dohodak i zapošljavanje, unaprijedilo život stanovništva ruralnih područja bez nanošenja štete regenerativnom kapacitetu šuma i njihovu doprinosu dobrobiti čovječanstva, kojim će biti zadovoljene i potrebe budućih generacija. Postoje brojne definicije održivosti. Godine 1904. G.L. Hartig, ravnatelj Pruske šumarske uprave u Berlinu ovako je definirao održivost: "Svaki mudri šumarski direktor mora dobro procijeniti šumske sastojine, kako bi ih maksimalno iskoristio, a generacijama koje dolaze ostavio mogućnost da od njih imaju barem toliko koristi koliko je imaju sadašnje generacije." 1988. Vijeće FAO-a prihvatilo je sljedeću definiciju održivog razvoja: "Upravljanje i očuvanje prirodnih resursa temelje se na orijentaciji prema tehnološkim i institucijskim promjenama koje će osigurati zadovoljenje potreba sadašnjih i budućih generacija. Ovakav održivi razvoj štiti vode, zemlju, biljne i životinjske genetske resurse. To je ekološki razvoj, tehnički prikladan, ekonomski isplativ i društveno prihvatljiv." Definicija Komisije Bruntland (WCED 1987 Svjetska komisija za zaštitu okoliša i razvoj) možda je najčešće citirana: "razvoj koji udovoljava potrebama sadašnjih generacija ne uskraćujući pritom budućim generacijama mogućnost zadovoljenja njihovih potreba." Imajući na umu smanjenje resursa kojemu su uzrok propadanje šuma u područjima umjerene klime, te prenamjena šumskog zemljišta i degradacija šuma u tropskim krajevima, sječu šuma potrebno je provoditi na način koji će osigurati očuvanje baze šumskih resursa. Poznato je da se zbog složenosti i raznolikosti vegetacijskog pokrova, te zbog faune u raznim šumama, šumski radovi i intervencije u šumi moraju dobro isplanirati i nadgledati u skladu s očuvanjem okoliša, kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal šumskih proizvoda (proizvoda od drva i sporednih proizvoda). Optimalno iskorištavanje šumskih proizvoda nije uvijek moguće zbog čimbenika poput okoliša, dostupnosti, raspoloživosti tehnologije za sječu, resursa, zakona i propisa. Nova dimenzija sječe šuma Sa stajališta FAO-a, sječa šuma u odnosu na društveno- ekonomski razvoj doživjela je bitne izmjene. U šumarstvu je potrebno češće uvoditi pojam uporabe šire ponude šumskih proizvoda koja će se zasnivati na održivom upravljanju resursima. Uz drvo postoji čitav niz šumskih proizvoda koji se mogu iskoristiti za ostvarenje dobiti, te za zapošljavanje, osobito lokalnog stanovništva. Tako u mnogim slučajevima sječa više ne znači samo rušenje stabala, nego podrazumijeva i cijeli niz sporednih proizvoda (de la Cruz 1989.). Neki od njih su ukrasne biljke, biljke za izradu lijekova, med, smole, tanin, voće, gljive, orasi, divljač kao prehrambena namirnica te lovački trofeji. Sječa se tako može definirati kao pridobivanje sirovina iz šuma. Prema ovakvom novom pristupu sječa je nezavisna tehnička disciplina koja se mora promatrati kao snažna veza između resursa, šumarskih poduzeća i tržišta. FAO je, uz tradicionalne programe za sječu, razvio i programe za dobivanje sporednih proizvoda, te izradio studije o sječi manjih razmjera uz sudjelovanje većeg broja ljudi, objavljene u šumarskom članku br.87 (de la Cruz, 1989.), kao i studiju o prikupljanju, preradi i prodaji jestivih gljiva sa šumskih plantaža u Čileu (Donoso i Kilkki, 1993.). Vrijednost gljiva je do 1990. g. dosegla 3 milijuna USD godišnje. Programi i projekti za sječu šuma, trgovinu i marketing Kao odgovor na potrebu za unapređenjem ekološki ispravnog i održivog izvođenja šumskih sječa širom svijeta i potporu transferu prikladne tehnologije, FAO je stvorio komunikacijsku mrežu između znanstvenika |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 102 <-- 102 --> PDF |
i praktičara iz razvijenih zemalja i zemalja u razvoju u svrhu razmjene informacija i iskustava s područja šumarskog strojarstva, sječe i transporta. Dvaput godišnje objavljuje i distribuira bilten pod nazivom FAO Bilten o sječi šuma. FAO Bilten o sječi šuma Cilj biltena je promicanje ekološke šumarske prakse u čitavom svijetu putem izvještavanja o FAO programima i aktivnostima na ovom području, s naglaskom na sporna pitanja koja se pojavljuju te na konflikte. Izvještava o napretku u smanjenju štetnih posljedica sječe šuma na okoliš i šumske sastojine, tlo i terene, napretku u iskorištavanju drveta, zapošljavanju i ostvarivanju dobiti, prevenciji nesreća na radu i smanjenju zdravstvenih rizika kod obavljanja šumskih radova. Ovaj četverobojni bilten na 12 stranica distribuira se širom svijeta u gotovo 4 000 primjeraka po izdanju. Na listi članova ove mreže nalaze se stručnjaci s područja šumske mehanizacije, osoblje za planiranje i šumarsku politiku, voditelji šumskih radova, tehničari i šumski radnici, kao i domaći i međunarodni službenici zainteresirani za šumarstvo te predstavnici masovnih pokreta. Danas se ovaj bilten šalje raznim institucijama: državnim šumarskim upravama, šumarskim fakultetima, tehničkim školama, obrazovnim centrima, institutima za istraživanje, šumarskim bibliotekama, poduzećima za šumarstvo i šumarsku industriju, posrednicima za dodjelu ugovora o obavljanju šumskih radova, nevladinim udrugama, FAO/UNDP regionalnim i državnim predstavništvima, bankama za razvoj, te Svjetskoj banci. Prijedlog o osnivanju svjetske mreže koja će pokrivati područje šumarskog strojarstva, sječe i transporta, nastao je na temelju preporuka sa sastanka stručnjaka na temu FAO Programa za usavršavanje sječe šuma, održanog 23-27. travnja 1990. godine u mjestu Kotka u Finskoj. FAO Bilten o sječi šuma sastoji se uglavnom od uvodnika, obrađenih tema iz područja sječe šuma u kontekstu odnosa prema gospodarstvu, društvu i okolišu, te izvješća o korištenju novih tehnologija u planiranju šumskih cesta, izgradnji, sječi i transportu, kao i o aktivnostima domaćih i međunarodnih organizacija, posebice: ILO (Međunarodna organizacija rada), UNIDO (Organizacija za ulaganje i razvoj pri Ujedinjenim narodima), ISO (Međunarodna organizacija za određivanje standarda), ITTO (Međunarodna organizacija za tropsko drvo) itd. Bilten pokriva i sastanke kojima je tema strojarstvo, odnosno sječa šuma. Program za ekološki primjerenu sječu šuma Svrha je ovog programa doprinos održivom razvoju putem pronalaska, testiranja i omogućavanja primjene napredne tehnologije u sječi drva u tropskim šumama. Sječa drva obuhvaća sve radnje koje se odnose na ruše nje stabala, izvlačenje panjeva i drugih korisnih dijelova iz šume za preradu u industrijske proizvode. Termin tehnologija sječe odnosi se na primjenu znanstvenih i tehničkih načela zajedno s obrazovanjem i obukom, a s ciljem usavršavanja radne snage i opreme, te operativnih metoda sječe industrijskog drveta. Aktivnosti koje se provode u okviru programa proizlaze izravno iz neodložnih zadataka koje određuje Deklaracija iz Ria u Poglavlju 11. Bilješke 21. Na primjer u Načelu 4. Deklaracije navodi se: "Da bi se postigao održiv razvoj, zaštita okoliša mora postati sastavnim dijelom razvojnog procesa i ne može se izdvojeno promatrati". Načelo 11 kaže: "Države će postaviti učinkovite ekološke pravne okvire", a Načelo 17: "Procjena utjecaja na okoliš provodit će se za određene aktivnosti za koje se vjeruje da nanose znatnu štetu okolišu. Procjena će biti pravni instrument kod donošenja odluka od strane nadležne državne vlasti." U Poglavlju 11 također se navodi: "neodrživo komercijalno rušenje stabala" mora se zaustaviti. Bitno je razviti "ekološki ispravne metode i praksu sječe šuma koje će biti ekološki prihvatljive i ekonomski isplative", a šumarstvo mora doprinositi kako razvoju gospodarstva, tako i zaštiti okoliša poticanjem razvoja "učinkovite tehnologije i boljeg održivog korištenja ostataka nastalih pri sječi i obradi." Navedene su glavne aktivnosti Programa ekološki primjerene tehnologije sječe šuma za održanje tropskih šuma kako ih trenutno planira FAO (Sječa šuma, trgovina i marketing pod nadzorom Odjela za šumsku proizvodnju). Ove će se aktivnosti započeti u okviru redovnog programa FAO-a, no za njihovo će provođenje biti potrebna dodatna novčana potpora. i) Određivanje jasnih smjernica za ponašanje osoblja, korištenje opreme i tehnika kod izvođenja šumskih radova. Ove smjernice činit će model "načina rada" koji će vlade usvojiti kako bi se smanjio štetan učinak sječe industrijskog drva na okoliš. ii) Izrada studija u kojima će se uspoređivati konvencionalna i moderna tehnologija u tri glavne tropske regije. Ove će studije poslužiti za prikazivanje poboljšanog načina rada, mjerenje koristi i troškova ovakvih radova, te za poticanje uvođenja ekološki primjerene tehnologije u zemljama u razvoju. iii) Radi smanjenja količine otpada proizvedenog sječom razvit će se tehnologije za unapređenje iskorištavanja šumskih ostataka. iv) Izradit će se metodologije za procjenu odnosa proizvoda od drva i sporednih proizvoda, kako bi se smanjile štetne posljedice sječe stabala na uzgoj, sakupljanje i ubiranje sporednih proizvoda. v) Razvoj i provjera postupka za procjenu štetnog djelovanja predloženog načina izvođenja sječe na tropske šume. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2001 str. 103 <-- 103 --> PDF |
vi) Održavanje tečajeva za obuku i stručnih konzultacija s ciljem doprinosa primjeni unaprijeđenih tehnologija sječe. Tečajeve i konzultacije u zemljama u razvoju organizirat će vladine agencije, privatna poduzeća i poduzetnici. Program usavršavanja i obrazovanja U anketi o potrebama za obučavanjem radnika koju je FAO proveo u 29 zemalja uz pomoć Finskog programa za obučavanje u šumarstvu, jasno je kako su česte promjene osoblja zbog sezonske prirode šumskih radova. Ova će činjenica svakako utjecati na potrebu za prostorima za održavanje obuke, vrstu obuke i nastavni plan te obrazovne programe. Ustanovljeno je kako su u nastavnom programu šumarskih fakulteta strojarstvo, sječa šuma i transport u ukupnoj nastavi zastupljeni sa 10-15%. Tehnička je razina naobrazbe slabo zastupljena na fakultetima. Najveća je potreba za zanatskim obrazovanjem. Primijećen je značajan nedostatak prostora i nastavnog materijala. Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing posvetio se stoga, uz pomoć različitih donatorskih agencija, održavanju tečajeva, radionica, seminara i stručnih konzultacija na čitav niz tema koje se odnose na planiranje i izvođenje šumskih radova, pitanje sigurnosti i zaštite na radu, uvođenje odgovarajuće tehnologije, rušenje stabala u planinama, na planiranje i izgradnju cesta u tropskim krajevima te sječu šuma i zaštitu okoliša. U sklopu programa održanje Seminar iz ekonomije i upravljanja šumskim operacijama za zemlje u tranziciji prema tržišnoj privredi. Seminar je održan u mjestu Gmunden u Austriji - 27. lipnja do 2. srpnja 1994. godine. Cilj seminara bilo je davanje osnovnih informacija o načelima ekonomski učinkovitog i ekološki ispravnog izvođenja šumskih radova u kontekstu tržišno orijentiranog privrednog sustava. Poseban će se napor uložiti u isticanje pravnih, institucijskih, organizacijskih i administrativnih mjera putem državnih službi i programa ministarstava poljoprivrede i šumarstva, u svrhu poticanja razvoja privatnih šumarskih poduzeća na temeljima austrijskog iskustva. Polaznici seminara izmijenit će iskustva i informacije. Podnosit će izvješća o stanju u zemljama iz kojih dolaze. Izvješća će sadržavati podatke o postignutom uspjehu, problemima i teškoćama na koje nailaze kod pretvorbe centraliziranih poduzeća u tržišno orijentirana poduzeća. Također će iznijeti podatke o stanju u šumarstvu, zakonodavstvu, vrsti i veličini šumarskih poduzeća, zapošljavanju, dohotku, zaštiti okoliša, savjetodavnoj službi, obuci, obrazovanju i istraživanju. Baza podataka o opremi FAO Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing ustanovio je bazu podataka o šumarskom strojarstvu, strojevima za sječu i transport, opremi i alatu glavnih proizvođača i dobavljača iz čitavog svijeta. Sustav tako danas sadrži informacije o više od 240 kompanija iz cijeloga svijeta. Raspoložive informacije odnose se na širok spektar opreme koji uključuje osnovnu, srednju i vrlo naprednu tehnologiju i sustave za sječu šuma. Cilj je baze podataka omogućavanje tehničkim servisima da državnim, dioničkim i privatnim poduzećima omogući odabir odgovarajuće opreme i strojeva u skladu s njihovim društvenoekonomskim potrebama i stanjem šumarstva. Na temelju iskustava na raznim projektima iz drugih područja, sakupljeni su i podaci o učinkovitosti i različitom tipovima troškova za različite sustave sječe šuma. Tako se na temelju ove baze podataka može vrlo brzo procijeniti učinkovitost i visina troškova sječe. Uspostava ovakvih baza podataka značajno je povećala učinkovitost i kapacitet tehničke podrške u zemljama članicama FAO-a. Korištenje sporednih šumskih proizvoda U zemljama velike raznolikosti poput Švedske i Japana vrijednost sporednih šumskih proizvoda procjenjuje se na 20-25 % ekonomske vrijednosti drvnih proizvoda. Sporedni šumski proizvodi još su značajniji za gospodarstva mnogih zemalja u razvoju. Poznat su primjer brazilski oraščići, guma, palmina srčika, gljive, med i pčelinji vosak, ratan i bambus. Ovi proizvodi, kao i mnogi drugi, manje poznati, no od velike važnosti za lokalno stanovništvo, imaju potencijal kojim će povećati vrijednost šuma, te na taj način smanjiti vjerojatnost krčenja šuma. Branje, transport i tehnike skladištenja sporednih šumskih proizvoda obično su složene zbog kratke sezone u kojoj je odlučujuća brza dostava na tržište. FAO surađuje sa stručnjacima za sporedne proizvode kako bi unaprijedio branje, preradu i skladištenje, a s ciljem postizanja maksimalnog doprinosa ovih proizvoda društvenom dohotku i zapošljavanju u arralnim zajednicama. Publikacije Odjel za sječu šuma, trgovinu i marketing izradio je niz izvješća o oglednim primjerima sječe šuma koji se bave inovativnim sustavima i tehnikama koje će povećati standarde sječe i učinkovitost, smanjiti troškove i štetan utjecaj šumskih radova na okoliš. Cilj je studija detaljno dokumentiranje ekološki primjerene i održive tehnologije korištenja šuma, koja bi mogla biti zanimljiva mnogim šumarskim poduzećima u brojnim zemljama. |