DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 96 <-- 96 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja 2, ožujak-travanj 2001. izdvajamo sljedeće priloge: Giuseppe di C r o c e Šume i provedba Protokola iz Kyota Šesta konferencija članica potpisnica konvencije o klimatskim promjenama održana je u Hagu 13. studenoga 2000. g. Predstavnici država nastojali su doći do zaključka u svezi s aktualnim stanjem Protokola iz Kyota prihvaćenog 1997. g., koji obvezuje industrijske zemlje da smanje emisije ugljičnoga dioksida i ostalih štetnih plinova, koji su odgovorni za učinak staklenika. Od 1997. g. do danas emisije štetnih plinova smanjene su za 6 %, ali to nije rezultat preuzetih obveza, jer je na primjer Italija povećala emisije za 4 %, a SAD čak 11 %. Pozitivni rezultat proizišao je iz ekonomskog kolapsa Rusije i Ukrajne, što je rezultiralo smanjenjem emisije za 36 %. U toj međunarodnoj raspravi naglašena je uloga šuma koje svojim mehanizmima prilagodbe omogućavaju nekim državama smanjenje emisije štetnih plinova, bez reduciranja njihovih izvora. Tu je uključena i važnost trgovačke razmjene drveta između zemalja u tranziciji i razvijenih industrijskih zemalja. Tako države koje su u ekonomskoj krizi, praktički mogu prodati svoju kvotu "prava na zagađenje", državama koje ne uspijevaju održati određene okvire. Drugi način pribavljanja kvota mogao bi biti i realizacija projekata obnova šuma u zemljama u razvoju. SAD, Japan, Kanada i Australija predložile su u Hagu da se Amazonska prašuma i druge prirodne zone smatraju "apsorbirajućim bunarima" ugljičnog dioksida, ali se Europska unija suprotstavila tom prijedlogu, smatrajući da bi to bilo samo opravdanje industrijskim zemljama za izostanak stvarnog smanjenja emisija štetnih plinova. Također postoji rizik da se u traženju mogućnosti za kupnju kvota posjeku prirodni kompleksi šuma i posade plantaže, koje nikako ne mogu nadoknaditi prirodni ambijent i sačuvati biodiverzitet. Primjer je japanska firma Tokyo Electric Power Company, koja je u Tasmaniji investirala 100 mil DEM za 3 000 ha plantaža eukaliptusa, postigavši na taj način pravo na kvote po protokolu iz Kyota, uz cijenu uništenja jedne od najljepših šuma te zone. Očito je, da još ne postoji znanstvena osnova za neku politiku nepobitnog smanjenja emisija štetnih pli nova bez ograničenja njihovih izvora, no ipak na svijetskoj razini postoji akcijsko tržište kvotama. Na internacionalnom planu mnogi stručnjaci, među kojima ima i poznatih talijanskih istraživača, bave se tom problematikom. Postignuti rezultati u istraživanju često su kontradiktorni. Tako se na primjer po nekim saznanjima dovodi u pitanje pozitivan gnojidbeni učinak ugljičnog dioksida na šumske ekosustave. Naglašena je potreba detaljnog istraživanja kapaciteta šumskih ekosustava za apsorpciju ugljičnog dioksida. U toj neizvjesnoj situaciji ostaje ipak potreba za zaštitu i čuvanje postojećih prirodnih šuma, koje sigurno jamče veću mogućnost "uskladištenja" ugljičnog dioksida u dužem razdoblju. Osim toga, prirodne šume posjeduju veću razinu biodiverziteta kojega je potrebno očuvati. Činjenica je, da su emisije štetnih plinova problem tehnološki razvijene zapadne kulture, i njeno rješenje treba naći unutar tehnologije koja gaje i prouzročila, a to je neodgodiva obveza kako bi se osigurala kvaliteta života sadašnjih i budućih generacija. Šumska patologija Nikola L u c h i : Osvrt na askomicete, parazite na bukovo drvo Bukva, jedna od najraširenijih vrsta Italije uglavnom je stabilnog fitosanitarnog stanja, no u posljednje vrijeme lokalizirana su oboljenja koja uzrokuju slabljenje i odumiranje pojedinih stabala. Najeklatantniji slučajevi registrirani su u Kalabriji i Siciliji (Granata 1994, Moriondo 1999 i Paoletti 1999). Te pojave pripisuju se zajedničkom djelovanju biotskih i abiotskih čimbenika koji dovode vegetaciju u krizno stanje. Posebno je izvjesno da su tu pronađene gljive Ascomycetes, koje žive na drvetu ili u razini panja ili krošnje, a koje se posebno manifestiraju kada je biljka izložena nepovoljnom vodnom režimu. U ovom članku autor iznosi prisutnost nekih gljiva na deblu i granama oslabljenih stabala bukve. Ispitivanja su vršena na nekim zonama Apenina u Kalabriji i Toskani. Proučavani organizmi spadaju u porodicu Xylariaceae i to: Biscogniauxia nummularia, Hypoxylonfragiforme, Kretzschmaria {Ustulind) deusta, Xylaria polymorpha i iz porodice Diatrypaceae vrsta Diatrype disciformis. Ove gljive sazrijevanjem askospora proizvode krastaste deformacije na napadnutim dijelovima biljke. |