DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 94 <-- 94 --> PDF |
i bioloških varijabli korištene su metode multivarijantne statistike. U to svrhu definirane su zavisne i nezavisne varijable. Očekivani rezultati Autori očekuju uspostavljanje stohastičke veze režima podzemnih voda te godišnjeg debljinskog prirasta hrasta lužnjaka i poljskog jasena, uz uvažavanje utjecaja klimatskih i hidropedoloških varijabli, te utjecaja šumskog sklopa. Definiranje zavisne i nezavisne varijable Debljinski prirast dominatnih stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena odabran je kao biološka varijabla, na temelju koje se projektira prihvatljivi režim podzemnih voda. Pritom su autori istaknuli problem rekonstrukcije visinskog prirasta, kako bi se pomoću debljinskog izračunao prirast volumena. Nezavisne varijable koje u prirodi utječu na prirast drveća autori su podijelili u pet skupina: I. Varijable koje opisuju utjecaj položaja stabla u sastojim i kompeticije između susjednih stabala. II. Klimatske varijable koje utječu na fotozintezu. III. Varijable koje su elementi vodnog režima i opskrbe biljke vodom. IV. Vrijeme, odnosno starost stabla. V. Pojava primarnih štetnika i bolesti. Modeliranje zavisnosti prirasta od ekoloških varijabli Integralni model za dominantna stabla građenje oko glatke linije prirašćivanja, s jednom kulminacijom i dvije točke infleksije koja je opisana Kollerovom funkcijom y = athect gdje je y prirast temeljnice, t vrijeme, dok su a,bic parametri funkcije. Ti se parametri opisuju kao funkcije ekoloških varijabli. Problem zavisnosti prirasta od ekoloških varijabli je u osnovi problem nelinerane regresije, za koju su primjenjive MLP "Multilayer perceptrons" neuralne mreže. Takva se mreža može interpretirati kao nelinearni regresijski model s težinama i pragovima kao parametrima. Na taj se način mogu modelirati funkcije gotovo proizvoljne složenosti, pri čemu broj skrivenih slojeva i neurona u tim slojevima određuje kompleksnost funkcije. Kritički osvrt Autori studije hrabro su se prihvatili vrlo složenog zadatka koji se klasičnim alatima praktično ne može ni riješiti. Kako kvantitativno utvrditi promjene na prirastu ili okolišu zbog utjecaja bilo kojeg ekološkog čimbenika ili stresne situacije, oduvijek je bio izazov za mnoge znanstvenike i šumarske stručnjake. Prognoza budućeg debljinskog i visinskog prirasta ključni je problem u biotehničkoj znanosti. Uloženo je mnogo intelektualnih napora u iznalaženju sveobuhvatne zakoni tosti temeljnog fenomena prirode, a to je rast. Nažalost moderna biotehnička i šumarska znanost još uvijek nema fundamentalne teorije rasta. Pretkazanja takve vrste rješava kvantna teorija polja. Kvantne teorije polja točno opisuju što se događa u svakoj točki prostora u svakom vremenskom trenutku. Kvantne teorije vrijede i za rastcnje šuma, jamačno jedan od složenijih makrosustava. Dualizam val-korpuskula kao temeljni zakon koji proniče čitavu prirodu, proniče i šumske sastojine. Oscilacije debljinskog i visinskog prirasta hrasta lužnjaka su činjenica s kojima su se suočili mnogi šumarski istraživači. Model debljinskog rasta koji su predložili autori studije je neprihvatljiv. Nije ispravna ni definicija da stablo raslo u okolišu u kojem bi svi relevantni ekološki čimbenici bili stalni, njegov prirast bi se mijenjao po glatkoj krivulji prirašćivanja od nule (u nultoj godini) prema maksimumu, a nakon maksimuma bi uslijedila točka infleksije i maksimalno približavanje nuli do kraja života stabla. Iako je ova definicija rasta Aksiom u biotehničkoj znanosti, krajnje je vrijeme da se izvrši njezina revizija. Prema Aksiomu, i opisanoj krivulji prirašćivanja, sustav rasta mora činiti neperiodična gibanja. Uzrok neperiodičnih gibanja su velike sile otpora koja sprječavaju sustav da postigne položaj ravnoteže. Takva gibanja čine kodominantna i podstojna stabla u sastojini, kojima susjedna dominantna stabla sprječavaju ulazak u dominantnu etažu, drugim riječima uspostavu položaja ravnoteže. Složenost fizičkih pojava i periodičnost u prirodi sprječava nas u točnim prognozama rasta i razvoja šuma na osnovi modela s jednom kulminacijom. Razvojni tijek rasta i razvoja šuma pokazuje odstupanje od očekivanog tijeka s jednom kulminacijom prirasta, pokazuje oscilacije, drugim riječima pokazuje periodična gibanja. Također je neprihvatljiva definicija minimalnog prirasta od 0.5 mm (koji osigurava preživljavanje biljaka) kao faktor sigurnosti. Zato zaključci koji se donose na temelju modela autora studije "HE - Novo Virje" mogu biti kobni za šumski ekosustav gospodarske jedinice "Repaš" i druge ekosustave u zaobalju Drave. Samo presijecanje prostora tijekom izgradnje hidrocentrale prouzročit će stresnu situaciju šumskog ekosustava u zaobalju. Naravno prvo će reagirati fiziološki oslabljene i najstarije sastojine, a potom i ostale mlade sastojine. Izgradnja hidrocentrale "HE — Novo Virje" ugrozit će šumski ekosustav, vitalnost, biološku raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj i nacionalnoj razini. Dr. sc. Karlo Bezak, dipl. ing. šum. |