DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2001 str. 86     <-- 86 -->        PDF

I. Božičević: UZORAK ZA PISANJli I IZRADU ŠUMSKE KRONIKE ZA SVE ŠUMARIJE UPRAVE ŠUMA Šumarski liši br. 7 8. CXXV (2001), 443-450
ni. Ove šume spadaju pod jurisdikciju Kneževske komore
u Regensburgu.
Vlastelinske šume grofa Ghyczy-a bile su razdijeljenje
u sedam šumarija.


Sume zemljišnih zajednica bile su pod nadzorom
kotarskih šumarnika. Zakon o zemljišnim zajednicama
iz 1894. godine propisuje rad i poslovanje s ovim šumama.
Kotarske šumarije - referenti postoje u Senju,
Sušaku, Čabru, Delnicama, Fužinama, Vrbovskom i
Ogulinu sa kotarskim šumarnicima.


Ogulinska imovna općina imala je za svoje šume
šumarije u Ogulinu, Brinju, Plaškom, a našto kasnije u
Modrušu i Rakovici, koja seli u Drežnik Grad, te u Krivom
Putu, kasnije seli u Senj.


Nova država Jugoslavija sa svojim Zakonom o agrarnoj
reformi iz 1931. godine izvršila je ekspropriaciju
šuma veleposjednika u Gorskom kotaru kako slijedi:


1. Thurn Taxis
41.622 k.j.
2.
Koloman Ghyczy 17.092 k.j.
3.
Ika Ghyczy 7.623 k.j.
4.
Auersperg 4.343 k.j.
5.
Sava Neuberger 1.666 k.j.
6. Josip Neuberger
25 k.j.
7.
Nikola Petrović 110 k.j.
SVEUKUPNO: 72.481 k.j.
Za eksproprirane šume u Delnicama je osnovana
"Privremena uprava ekspropriranih šuma", a u svom
sastavu imala je sedam šumarija i to: Čabar I, Čabar II,
Delnice, Lokve, Skrad, Sušak i Vrbovsko. Vrhovna
vlast jeste Banska uprava u Zagrebu i Ministarstvo šuma
i rudnika u Beogradu. Uprava u Delnicama radi do
1942. godine.


Grof Thurn - Taxis vodio je sudski spor kod međunarodnog
suda u Hagu, a spor je riješen tek 1938. godine
sporazumom između stranaka.


Stanje šuma po vlasnicima 1938. godine za područje
sadašnje Uprave šuma Delnice izgledalo je ovako:


1. Državne šume
2. Općinske šume
3. Seoske šume
4. Sume z.z.
5. Šume i.o.
6. Crkvene šume
7. Eksproprirane šume
8. Privatne šume
SVEUKUPNO:
13.698 ha 14%
1.467 ha
1%
276 ha 24.358
ha
25%
568 ha 1%
102 ha 39.657
ha 41%
17.746 ha 18%
97.871 ha 100%
Peto razdoblje: Od 1941. godine do 1945. godine


To je razdoblje Drugog svjetskog rada gdje je jedan
dio ovih šuma bio okupiran od Italije. Kapitulacijom
Italije 9. rujna 1943. godine, Gorski kotar je pod kontrolom
Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP).


Iz ovog razdoblja poznate su tzv. "strateške sječe".
To su bile gole sječe uz željezničku prugu, ceste i vojne


objekte. 29. studenoga 1944. godine odlukom AVNOJ-a
konfiscirani su svi šumski posjedi državljana njemačkog
Reicha i prešli u vlasništvo države kao općenarodna
imovina (ONI). Tako nestaju vlastelinske šume u Gorskom
kotaru.


Šesto razdoblje: Od 1946. godine do 1950. godine


Obilježava ga poratna obnova zemlje i velike sječe To je razdoblje čestih reorganizacija. Petar Nežić
na temelju godišnjih planova, koji su dolazili iz vrha, iz spominje čak 13 krupnih reorganizacija.
saveznih i republičkih organa.


Sedmo razdoblje: Od 1951. godine do 1959. godine


Obilježava ga normalizacija sječe te izrada dugoročne
osnove sječa za razdoblje od 1957. do 1971. godine.
Vršene su premjerbe šuma i šumskog fonda iznad
taksakcijske granice od 10 cm prsnog promjera i to totalnom
klupažom. Formiraju se šumska gospodarstva u
Rijeci i Ogulinu, a naredbom od 23. ožujka 1954. godine
ukidaju se sva šumska gospodarstva, a šumarije po


staju ustanove sa samostalnim financiranjem. One
obavljaju uzgojne radove, lov i sanitarnu sječu, a DIPovi
obavljaju eksploataciju šuma. Osnovan je Fond za
unapređenje šuma (FUŠ). To je početak kolektivnog
oblika upravljanja - Upravni odbori po šumarijama.
Formirana je Sekcija za uređivanje šuma u Rijeci 1951.
godine, a nacionalni park "Risnjak" 1953. godine.


Osmo razdoblje: Od 1960. godine do 1984. godine


Ovo razdoblje počinje velikom reorganizacijom, ma u jednu radnu organizaciju - šumsko gospodarstvo.
objedinjavanjem svih djelatnosti u gospodarenju šumaTo
je objedinjavanje svih radova na uzgajanju šuma.